Free Stenjevec

29.10.2009., četvrtak

Burna sjednica vijeća [CIOS Jankomir i što se to tamo događa]

Na sjednici vijeća 29.10.2009. osim uobičajene tematike na red su došle predložene izmjene GUP-a. Mario Jelić - predsjednik vijeća [SDP] učinio je prvi korak u prenamjeni zemljišta na kojem se nalazi CIOS (Josipa Lončara 15 - industrijska zona Jankomir) iz industrijske u 'zonu gospodarenja opasnim (i neopasnim) otpadom'.

Međutim takva prenamjena potrebna je jedino u slučaju da se na zemljištu planira odlagališe ili spalionica otpada, što u slučaju CIOS-a to nije.

Nakon izlaska na lice događaja, tj. dolaska u CIOS susrećem se sa ljudima koji rade tamo i koji su mi doslovce pokazali cijeli kompleks. Uistinu rade jedan izrazito bitan posao jer recikliraju aute, bijelu i crnu tehniku, vlakove, limenke i kojekakve druge metale tamo.

CIOS je potreban našem društvu jer je jedina alternativa preradi otpada njegovo bacanje u okoliš. Skužio sam i zašto se ljudi bune. Naime, veće komade metala ne mogu 'ubaciti u stroj' i pretvoriti u sirovinu mehanički. Treba ih variti da bi se usitnili. To je problem samo sa većim metalnim elementima kao npr. vlakovima (auti, limenke, bijela i crna tehnika to nisu).

Varenjem metala uistinu nastaje dim i smrad i taj dio procesa bi po mom sudu trebalo izmjestiti od tamo, kao što je premješteno i zbirnjavanje akomulatora, baterija, ulja i kojekakvih drugih elemenata koji se tamo samo izdvajaju i potom šalju dalje.

Drugim riječima tamo se ne pali ništa, ali usljed dima i smrada građani misle da tamo gori. Odatle ona misao 'gdje ima dima, ima i vatre".

Po mome sudu zbrinjavanje konvencionalnog otpada (auti, bijela i crna tehnika, limenke) nije problematično. Lokacija je loša - zbog prevelike blizine kućama, ali praktična zbog činjenice da otpad tu ujedno i nastaje, te da je bolje da se tamo zbrinjava nego da trune po gradu i prirodi koja ga okružuje.

Međutim smatram da je potrebno izmještanje prerade vlakova i drugog golemog željeza koje zbog potrebe za varenjem stvara dim i smrad, te zbog kojeg se građani i bune (i to opravdano).

Da bih vam predočio što se tamo događa slikao sam par slika da dobijete barem općeniti uvid u procese tamo.

[Limenke se ovdje samo skupljaju i prešaju u 'bale' koje se potom šalju na daljnju obradu onima koji će ih iskoristiti kao sekundarnu sirovinu]
Opis slike

[Bijela i crna tehnika skupljaju se...]
Opis slike

[... a potom u hali rastavljaju. Metali se pretvaraju u sekundarnu sirovinu, a svi ostali djelovi se sortiraju i šalju na daljnju obradu koja se događa izvan CIOS-a ]
Opis slike

[Stare krntije dolaze i rastavljaju se]
Opis slike

[Akomulatori i drugi elektro-djelovi se posebno sortiraju i šalju na daljnju obradu izvan CIOS-a...]
Opis slike

[Isto se događa i sa motorima]
Opis slike

[Metalni djelovi automobila ulaze u drobilicu, tamo se komadaju i potom ispadaju van]
Opis slike

[Nakon toga se baliraju]
Opis slike

[Problem smrada i dima zbog kojeg se građani žale povezan je sa 'piljenjem' vlakova usljed čega dolazi do smrada i dima]
Opis slike

[Isto se događa i prilikom 'rezanja' cisterni]
Opis slike

[Kotači se šalju dalje bez ikakve obrade (piljenja)]
Opis slike

Osobno smatram da postoje i bolje lokacije za smještaj ovakvog 'reciklažnog dvorišta', ali zbog nedovoljnog zalaganja lokalne samouprave predvođene SDPom (Mariom Jelićem), CIOS je završio kod nas na zemljištu koje spada u vodozaštićeno područje 3. kategorije. Na sreću, cijelo postrojenje je napravljeno na način da ima vodonepropusnu podlogu, tj. da materijali koji se nalaze na njemu ne utječu na podzemne vode. Postoji i sustav odvodnje koji prolazi kroz tri separatora prije nego biva pušten u kanalizacijski sustav. Bitno je napomenuti da sam pogledao i rezultate mjerenja i prema njima obrada te 'industrijske vode' zadovoljava standarde.

Kao što sam rekao, tamo se uistinu ništa ne spaljuje, ali prilikom 'loma' tj. varenja debelih metalnih djelova dolazi do pojave dima i užasnog smrada. Nažalost, bez gradnje novog reciklažnog dvorišta na nekoj drugoj lokaciji taj problem je nemoguće riješiti.

Moram napomenuti da sam prije dolaska u CIOS imao mišljenje da se tamo događaju po prirodu izrazito opasni procesi, međutim dolaskom u samo postrojenje uviđam da je CIOS zapravo dio rješenja, a ne problema u gospodarenju otpadom. Moram napomenuti da sam se tamo susreo sa izrazito ljubaznim ljudima koje sam propitkivao sve i svašta, te koji su me proveli kroz cijeli pogon i pokazali mi sve dijelove procesa koje sam htjeo pogledati.

Tamo sam ujedno i saznao da pozivom na besplatni broj 0800-0204 možete naručiti besplatan odvoz auto-olupina i velikih kućanskih uređaja. Drugim riječima, ne morate čekati odvoz glomaznog otpada (hladnjaka i perilica) nego samo nazovete njih i oni po to dođu i bez ikakve naknade to odnesu i tamo rastave na ekološki prihvatljiv način.

Također, bitno je napomenuti da ljudi koji po prirodi odbacuju auto-olupine to rade iz neznanja. Puno je teže tu olupinu nekako natovariti, a potom ju odvesti na neko zabito mjesto i tamo odbaciti nego nazvati besplatan broj i naručiti besplatan 'odvoz' te iste olupine od strane CIOS-a. Nažalost, to je mnogima i dan danas nepoznato. Drugim riječima, problem u prirodu odbačenih auto-olupina više je posljedica neznanja nego nekulture.

Metalni otpad, tj. sekundarnu sirovinu CIOS poslje prešanja šalje željezarama koje je potom 'rastale' i ponovno prerađuju u neku korisnu stvar, to je puno jednostavniji način dobivanja 'metala' od kopanja željene rudače, tako da je kvalitetno zbrinjavanje otpada ne samo potreba, nego ujedno i komercijalno isplativo.

Nadam se da vam je bilo zanimljivo čitati ove stvari vezane uz gospodarenje otpadom, Moja je želja biti vam na usluzi i učiniti sve da promjenimo našu zajednicu na bolje, nejasne stvari treba razjasniti, a loše izmjeniti. Vjerujem da je ovaj članak bio korak u tom smjeru.

Ono što je najveći problem u cijeloj priči je to da je ovakvih reciklažnih dvorišta premalo i što se na Jankomiru jednostavno obrađuje previše otpada. Odnosno trebalo bi ih biti puno više i to po cijeloj Hrvatskoj da bi se rasteretio pritisak. Najveću odgovornost za činjenicu da se CIOS uopće nalazi na Jankomiru snose stanovnici tog područja. Kao prvo glasali su za politički establišment kojeg uopće ne zanima zaštita okoliša i prožet je mitom i korupcijom. A u drugom redu zbog toga jer sami nisu zaustavili gradnju CIOSa kad je počela njegova izgradnja, odnosno nisu se dovoljno bunili. Da je na prosvjed protiv CIOSa došlo 500 ljudi i blokiralo Samoborsku nastao bi prometni kaos i situacija slična Varšavskoj. Ljudi moraju shvatiti da je odgovornost za okoliš oko njih u njihovim vlastitim rukama. Ako oni sami neće iskazati dovoljno brige i zanimanja, neće niti itko drugi.

- 14:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.10.2009., srijeda

UP TO DATE: Prijava ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva protiv Maria Jelića (predsjednika vijeća GČ Stenjevec)

[Članak iz Vjesnika na ovu temu možete vidjeti ovdje]

Na krajnje upitne, a nerjetko i nemoralne postupke predsjednika vijeća Maria Jelića upozoravao sam više puta, ovaj put inicijativu su preuzeli oni kojih se njegove rabote najviše tiču, a to su sami građni, zato sam odlučio ovdje javno objaviti njihovu prijavu protiv gore imenovanog koja je napravljena zbog suludog projekta gradnje nogometnog igrališta u samom središtu Malešnice.

Stanari okolnih zgrada živi su svjedoci toga kako jedan pojedinac može nanjeti štetu široj zajednici vodeći se načelom svoje osobne koristi. Da apsurd bude veći on je to isto igralište (bespravno tj. bez ikakvih dozvola) napravio sa gradskim novcem.

Jedan lokalni čovjek rekao mi je sljedeće: "Oni su to platili 500,000 kuna, cijena je vjerojatno bila 250,000, pola su stavili u džep, njih ne zanimaju ni djeca, ni ljudi koji tamo žive, nego samo zarada", te dodao: "To igralište će se morati maknuti kad tad, i oko toga nema sumnje, međutim oni su lovu već podjelili".

U tom 'paklenom' planu pomogao mu je i Stjepan Brinjuvar tobože nezavisni viječnik, ali u stvarnosti ključna ruka za uspostavu Jelićeve većine u našem vijeću gradske četvrti.

Samu prijavu možete vidjeti ovdje. Bitno je napomenuti da je građevinska inspekcija utvrdila da navedeno igralište nema dozvolu za gradnju, te je 30. prosinca 2009. izdala rješenje o uklanjanju tog istog objekta. Tužno je što je Jelena Pavičić Vukičević (trenutna dogradolnačelnica) pokušala obmanuti stanare koji tamo žive dopisom u kojem među ostalim piše "da je športski objekt legalno izgrađen", a možete ga vidjeti ovdje!

Zahtjevi građana su sljedeći:

1. ŽURNO DISLOCIRATI malonogometni teren izgrađen protivno propisima o gradnji i mimo volje i odobrenja stanara u neposrednoj blizini (između zgrada)

2. Privremeno korištenje športskog objekta dano MNK "Malešnica" do 30. listopada 2009. godine NE PRODUŽITI, jer nisu ispunili uvjete iz točke 4. ZAKLJUČKA o davanju na korištenje, niti imaju uvjeta da to u buduće čine. A teren je u takvom stanju, nakon samo godinu dana korištenja, da je opasan za korisnike (DJECU).

[MNK Malešnica uopće ne održava tereren]
Opis slike

- 20:14 - Komentari (6) - Isprintaj - #

19.10.2009., ponedjeljak

Naplata parkinga u Španskom i njezina apsurdnost

[Članak iz Vjesnika u kojem ja argumentirano govorim protiv naplate parkinga]

Kada prosječan stanovnik u našem gradu čuje za naplatu parkinga, vjerojatno pomisli na uže gradsko središte, međutim kada netko iz Španskog to čuje vjerojatno mu se po mislima vrti film sa tržnice u Španskom pored koje se naplačuje parking, to je jedan bizaran primjer kako pokvarena lokalana samouprava na čelu sa Mariom Jelićem (SDP) u duetu sa Stjepanom Brinjuvarom (kvazi nezavisnim vijećnikom) i gradski Holding mogu doslovce raditi ljudima o glavi i uzimati im novac na račun ničega.

Prije svega postoje neki suludi argumenti koje oni koriste, prvi od razloga za uvođenje naplate parkiranja kažu oni je da se "smanje gužve", međutim u daljnjem tekstu ću pokazati iracionalnost tog nazovi argumenta.

Prije svega, umjesto da se vozila parkiraju slučajnom raspodjelom, došlo je do toga da se sada povećava pritisak na okolne ulice i parking koji pripada susjednoj zgradi, i to zato jer se parking (koji se plaća) skoro uopće ne koristi.

[Potpuno prazno parkiralište uz Šoljanovu]
Opis slike

[Drugi dio parkirališta (ali i treći) također su potpuno prazni]
Opis slike

[Katastrofalno održavanje - na parkiralištu nema niti poklopaca za šahtove od kanalizacije! Treba li netko propasti tamo da bi se šahtovi postavili??]
Opis slike

Na portalu Spansko.net pise:

"Probleme s naplatom ne skrivaju ni prodavači koji zbog ograničenja od tri sata moraju preparkiravati vozila u okolne ulice."

To je živa istina, tamo se nemreš parkirati na dulje od tri sata, drugim riječima, niti sami prodavači ga ne koriste (osim par iznimaka koje se može nabrojati na prste ruke). Drugim riječima, lakše im je parkirati auto odmah negdje drugdje nego se nakon tri sata vraćati po njega i preparkiravati ga.

Netko će reći da radnim danom uistinu nema gužve, ali da zato treba vršiti naplatu radi vikenda kada gužve jesu, međutim i taj argument pada. Naime, onda kada je tamo parkirano najviše autiju (nedjeljom ujutro), parking se uopće ne naplačuje. Subotom se maksimalno koristi 1/4 tog parkinga, dok se sav ostali promet preseljava na okolne ulice i parkinge gdje se zbog gužve i 'guranja' smanjuje sigurnost prometa i zapravo pojavljuje problem parkiranja, a ne da nestaje.

[Parkiralište pored zgrade (koje se ne plaća) je zato skoro uvijek puno]
Opis slike

Jedna djevojka uvođenje naplate parkinga u Španskom komentirala je ovim riječima:

"Bravo za Bandića i njegovu ekipu okorjelih kriminalaca iz javnog poduzeća Zagreb parkinga. Kako će se frajeri namlatit love i trljati dlanove dok budu skupljali dobrotvorne prihode od parkirnih mjesta. Banda i Bandić hollding. Čovječe, nemreš bilivt gdje su sve postavili parkirne aparate. Dodjem neki dan na tržnicu u Španskom i prostrijeli me lagano na plus 40 znak Zagreb parkinga. Uf, poželjela sam se kretenu koji je donio tu odluku zabiti u prsa k'o Zizou u Materazzija. Za parkirne aparate koje su postavili na Novoj cesti pogodila bi ga u drugu žarišnu točku! Znaš gdje? Pa nek' na svojoj livadi odakle je doso postavlja znakove i naplaćuje seljacima parkirna mjesta. Fakat su pretjerali, ne mogu odoljeti mirisu love. A građani, ko šupci šute i čekaju da neki branitelj koji je već prošvikao od silnih nepravdi dođe i smrska sve aparate. Do kad će uglađeni i fini građani šutjeti i svoje aute parkirati po rizolima okolnih ulica?"

Ja sam se Mati Kraljeviću iz Zagreb parkinga svojevremeno suprotstavio pred novinarima (kada je najavljivao širenje parking zona) i fakat ga onak "pokopao" argumentima, taj nesvakidašnji obračun "Pernar VS. Mato Kraljević" možete vidjeti na arhivskom videu dnevnika NoveTV, otprilike na sredini tog dnevnika nalazi se prilog na temu Zagreb parkinga u kojem ćete vidjeti i mene odmah nakon što je on kaže neke iracionalne razloge za širenje i poskupljenje parking zona.

To što oni rade kod nas u kvartu mora prestati, pozivam sve građane da mi pomognu u tome da taj ološ koji parazitira na nama bude zbačen sa vlasti i da napokon našu četvrt vode ljudi koji su dio naše zajednice i stalo im je do dobrobiti ljudi oko sebe, a ne taj ološ kojeg predvode SDP&HDZ.

Nažalost Mario Jelić predsjednik vijeća naše četvrti sluganče je holdinga i sve dok on i njegovi kleptomanski prijatelji budu bili većina u vijeću naše četvrti situacija se neće promijeniti nabolje.

Dobar film na temu ljudi takvog kalibra napravio je svojedobno Krsto Papić, film se zove "Izbavitelj" (1976), a ovo je insert iz njega

- 18:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.10.2009., petak

Solarna kuća u Španskom, prvi solarni fotonaponski sustav u našoj zemlji

Malo je ljudi koji prolaze Šoljanovom ulicom, a ne primijete krov prekriven solarnim kolektorima. Iza cijelog projekta nalazi se jedan entuzijasta i pozitivac – dr. Ljubomir Majdandžić, koji je ujedno i predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju.

Mogu ljudi govoriti što god hoće o našem kvartu, ali Špansko je mjesto u kojem je postavljen prvi takav sustav u našoj zemlji. Obnovljivi izvori energije jedina su ekološki prihvatljiva, ali i komercijalno isplativa alternativa nuklearnoj energiji.

Zanimljivost je da ta kuća proizvede duplo više električne energije nego joj je potrebno, tako da polovicu od ukupno proizvedene energije (preko 7140 kW/godišnje) predaje nazad u sustav, tj. prodaje HEP-u i ujedno smanjuje emisiju CO2 (ugljik dioksida) za 4200kg/godišnje. Ovo je ujedno i jedan od primjera kako ljudi naprednih ideja mogu istupiti korak u naprijed od mentalnog sklopa većine i doslovce napraviti pozitivnu promjenu u svojoj vlastitoj sredini.

Za one koji nisu znali, solarna tehnologija je puno jeftinija od nuklearne, ali zbog vladavine korumpiranih ljudi u pravilu prevladavaju nuklearke. Razlog zašto ju pokvareni političari ne vole je među ostalim u tome što disperzira energetsku infrastrukturu među ljudima (potrošaćima) i izmiče ju iz šaka 'povlaštene' nekolicine, smanjuje potrebe za prebacivanje struje dalekovodima na velike udaljenosti, umjesto minusa stvara pluseve, smanjuje birokraciju, briše izmišljena radna mjesta, smanjuje ovisnost o uvozu struje iz inozemstva, onemogućava pljačku potrošaća jer oni (poput dr. Majdandžića) proizvode i prodaju struju, umjesto da ju kupuju i skupo plaćaju, te značajno smanjuju njihov prostor za korupciju i goleme krađe na megalomanskim projektima.

[Savjetujem vam da pročitate fenomenalan članak pod naslovom "Zašto nuklearke ne smiju biti dio Energetske strategije Hrvatske", u kojem se među ostalim demistificira nuklearna energija i nudi zelena (sunčana) alternativa toj potencijalnoj eko-bombi]

Sjećam se kada sam svojevremeno razgovarao sa gosp. Majdandžićem i kada me zamolio da se zalažem za širenje te 'zelene' tehnologije. Ovom prilikom odgovaram i njemu i vama, ne samo da ću se za to založiti na svim predstavničkim razinama u kojima ću ikada biti izabran, već ću učiniti sve da ljudi dobiju jeftinu i ekološki prihvatljivu alternativu trenutnom modelu kojeg predvode moralno izokrenute ličnosti.

Međutim bitno je i da građani, kao oni koji izravno biraju svoje predstavnike u predstavnička tijela okrenu leđa tim desno i lijevo orijentiranim kleptomanima koji im uporno rade o glavi i čine sve da im otežaju svakodnevni život i ponude priliku ljudima drugačijeg mentalnog sklopa i sustava vrijednosti. Da se mene pita dr. Majdandžić bi bio predsjednik uprave HEP-a, a ne ta šaka ološa koja trenutno vlada našim gradom, zemljom i maloprije spomenutim HEP-om.

Pozivam vas da zajedno napravimo pozitivne promjene počevši na razini naše gradske četvrti (Stenjevec). Gdje ćemo završiti ovisi isključivo o nama samimima, našoj volji, trudu i zalaganju. Solarna kuća u Španskom ogledan je primjer kako opće dobro zajednice izravno predstavlja i osobno dobro svakog pojedinca (tj. potrošaća el. energije) koji je dio te iste zajednice, na njemu je ujedno i da izabere 'zelenu' alternativu.

[Kuća o kojoj govorimo]
Opis slike

- 23:01 - Komentari (1) - Isprintaj - #

03.10.2009., subota

HRANA I KLIMA, predavanje Jensa Holma donedavnog zastupnika u Europskom parlamentu

Pod pokroviteljstvom Europskog doma i u organizaciji Prijatelja životinja, u Zagrebu je 2.10. održano predavanje pod gore navedenim naslovom. Bio je to zanimljiv događaj upotpunjen najnovijim podacima o utjecaju jedenja mesa na okoliš i klimatske promjene.

Nažalost, utjecaj mesne industrije na okoliš je katastrofalan, zbog uzgoja stoke spaljuju se prašume i krče šume, isto tako uzgoj stoke stvara više stakleničkih plinova nego sva prometna sredstva na planeti zajedno. Također, za prehranu osobe koja jede meso potrebno je 8 puta više obradive površine nego za vegeterijanca. Suvišno je spomenuti i da farmski uzgoj predstavlja veliku patnju za životinje.

To su samo neke od dokazanih činjenica, bitno je napomenuti i da je moguće najnormalnije živjeti bez mesa, tj. da ne jedenje mesa ne samo da nije štetno, nego je i korisno za zdravlje.

Nažalost utjecaj mesnog lobija je toliko jak da su ove jednostavne činjenice za većinu ljudi nedostupne, ili pak ljudi imaju već unaprijed izgrađen stav kojeg ne namjeravaju mijenjati.

Dakako, živimo u slobodnom društvu i svatko ima neotuđivo pravo na slobodu izbora. Hoće li netko jesti ili ne jesti meso stvar je osobnog izbora svakog pojedinca. Kako to pravo pripada i meni, ja sam prije otprilike 4 godine malo po malo počeo izbacivati meso iz prehrane, tako da sam sada već dulje vrijeme vegeterijanac i mogu samo reći da bi to i prije bio da sam tada znao sve što danas znam.

Molim sve one koji jedu meso da mi ne zamjere što ga ja ne jedem. Svi mi nismo isti, niti to možemo biti. Samo da napomenem, na predavanju je podijeljena i zanimljiva brošura pod naslovom Stočarska industrija i klima - Europska unija loše čini gorim.

Za one koje zanima više o svemu ovome preporučam da pogledaju hrvatsku verziju filma "Meat the truth" u kojem nas kroz neugodne činjenice vodi Marianne Thieme - zastupnica u nizozemskom parlamentu. Dovoljno je da kliknete ovaj link i pokrenete treći film po redu (onaj koji ima HR titlove - Croatian version) i kliknete na "full screen".

[Kako je to izgledalo]
Opis slike

[Vaš vijećnik i Jens Holm]
Opis slike

- 03:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.10.2009., četvrtak

Vodozaštitno područje – vodocrpilište Stara loza

[Vjesnik je 15.10.2009. objavio članak na ovu temu pod naslovom "Komunalno redarstvo prozvano zbog nerada!"]

Ovo 'zaštićeno' područje nalazi se između Ljubljanske avenije i rijeke Save, zapadno od ulice Savska opatovina. U biti problem je u tome što ovo vodocrpilište uopće nije zaštićeno, drugim riječima nesavjesna grupa pojedinaca baca tamo građevinski otpad. Sve u svemu izuzevši tih ilegalnih odlagališta otpada cijelo to područje je jedna prekrasna oaza zelenila, prirode i mira bez građevinskih jama, buldoždera, betona, prometa i buke strojeva.

Moram napomenuti da se tamo nalazi i paintball klub "Guerrilla", koji se prilično dobro uklopio u okoliš, te kojeg je vlasnik zazelenio posadivši stabla, te sve u svemu stvarno vodi brigu za prostor koji koristi. To je dobar primjer kako se neki prostor može komercijalizirati bez nanošenja štete okolišu

Usput sam poslikao par kadrova, sa naglaskom na ilegalna odlagališta otpada koja 'nagrizaju' to prekrasno mjesto. Također ne mogu se ne osvrnuti na to da gradska uprava postavlja zaštitare na potpuno bizarna mjesta poput kulturnog centra Medika u centru grada (gdje zaštitari u tri smjene zuje po svojoj kućici ne radeći doslovce ništa), dok ovo prilično veliko vodozaštitno područje, osim formalno na tabli i na papiru nema zapravo nikakvu zaštitu. Na svu sreću ako je vjerovati trenutnom GUP-u to vodozaštitno područje i dalje spada u zelenu zonu.

[Ulaz na vodocrpilište 'Stara loza']
Opis slike