Dođi drugo na divane

subota, 18.10.2008.

O TRADICIJSKOM ODIJEVANJU HRVATSKIH ŠOKACA U ZAPADNOM SRIJEMU

PRVO MALO O SRIJEMU

Ime Srijema
Smatra se da je tribalski kralj Sirmo na obali Save osnovao grad Sirmij, kojega su kršćani nazivali imenom mučenika sv. Deometrija, Mitrovica. Okolica preuzima ime Srijem. U hrvatskome književnome jeziku kraj u međurječju Save i Dunava, istočni dio Kraljevine Slavonije, naziva se Srijem. Ikavski pisci, pa tako i Matija Antun Reljković u "Satiru", upotrebljava oblik Srim, a ekavski je oblik Srem.
Hrvatski tragovi o Srijemu mogu se pratiti kroz prošlost, sve do naših dana na kulturnom, književnom, političkom i drugim područjima. Nažalost posljednjih osamdesetak godina svijest o hrvatskom Srijemu potisnuta je iz javnog razmišljanja.

Srijem je bio na rubu etnoloških istraživačkih interesa. O srijemskim nošnjama malo je zapisanih podataka. Od najstarijih likova izvora svakako je zanimljiv album Nikole Arsenovića iz 19.stoljeća u kojem su dva akvarela potpisani kao "djevojka i momak iz Vukovara u Srijemu".
Odjeću likova na ilustracijama teško je povezati sa današnjim izgledom srijemskih nošnji.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Ove narodnje nošnje koje budete gledali svojom će raznolikošću potvrditi česte migracije i kulturne utjecaje.
Jedan od najstarijih zapisa zacijelo je poglavlje iz Lovretićeve knjige "Otok" u uvodu poglavlja "razlika u odijelu" obrazlaže da je podatke prikupio prema sjećanju drugih i da su oni za udaljenija sela parcijalni i manje precizni. O tradicijskim frizurama i nošnji srijemskih sela navodi:

MUŠKO ODILO
Slakovci, Jankovci, Svinjarevci, Berak, Orolik. Šešir niski, strija jako zavrnita; košulje vrlo dugačke, u košuljama zapunci vezeni, košulja nije raspletena nego dole navezena crvenom pređicom; i na svagdanim košuljama prišita je čipka pod porubom; svečane košulje jako oplave; gaće bez rasplita vezene pređicom; opanci kapičari; obojci crno, bilo i crveno križani; aljina crna sa crvenim granama, kod ogrlice je bilo ušiveno; na tkanicama crvene i plave duge, a na krajevima gombe crvene i plave; na prslucima krupna dugmeta.

Image and video hosting by TinyPic
Žene i muškarac u starovinskom ruhu iz Bapske

Image and video hosting by TinyPic
Muškarac iz Ilače u ogrtaču opakliji

Image and video hosting by TinyPic
Muškarac iz Ilače u velikom kožuvu

ŽENSKO ODILO
Tompojevci, Novak, Bapska. Košulje na ritko vezene, na rastavce crvenom i plavom pređicom; ima košulja uzduž samo do pola skuta vezeni. Rukavi vezeni: po leđima na rastavce veliki vezovi, po svakom švu mali vezak. Struk po pojasu. Zapregovi sklopleni ko komletinski, a široki, ponajviše crni. Rukavi u dvi pole sa lipim zarukavjem.

Image and video hosting by TinyPic
Ženska i muška nošnja iz Bapske

Češljanje
Paorske pletenice, male u pet do sedam struka (zavoj). Kukme male, bikulje velike, Nose i turske šamije i zlatare. Dukate vežu na struke

Image and video hosting by TinyPic
Djevojka iz Lovasa počešljana u veliku pletenicu

Tovarnik, Ilača.Struk naravan po pojasu. Marama širje vezana. Zapreg od kuka do kuka; ipak ga omataju oko sebe, da se vidi i pridnja pola skuta. Skuti tri prsta od zemlje; obično su na skutima šlingane čipke; kod skuta izvezuju, vezovi su na blizo zbijeni. Nose mnogo bile šlingane roklje;

Image and video hosting by TinyPic
Djevojka (u sredini, obučena u roklju) i žene iz Tovarnika u svečanom ruhu, ukrašenom šlingerajem, svilovezom i zlatovezom.

Rukavi su u dvi pole. Misto čipaka prišivene su šlinge na zarukavja. Mada je ovo selo podaleko med selima, di već nema šokačkog odila, ipak bi se tu odilo sačuvalo, ako sad ovi godina ne propadne glede drugi sela. Suknja se u tom selu slabo vidi, izim u svetac, svilena.

Češljanje
Pletenice male paorske,-(zavoj). Bikulje velike, kukme visoke, a šilaste. Dukate vežu na struke.

Image and video hosting by TinyPic
Djevojka iz Ilače počešljana okruglo

DJEČJA ODJEĆA
Bez obzira na spol mala djeca su nosila jednostavne košuljice popovače izrađene od prostoga platna (ravno tkanje bez uzorka). Bile su otvorene na prsima i kopčale se gumbićima. Za djevojčice su se krojile s otvorenim rukavima, a za dječake s rukavima nabiranim u orukvice-zapunke. Struk se opasivao vunenim pojasom-tkanicom. Djeca su najčešće obuvala pletene papuče-tikače.

Polaskom u školu dječaci počinju nositi muško ruho-košulju, gaće, prsluk i šešir. Djevojčice su odijevale jednostavne košulje kojima su donji dio skutanca i gornji dio oplećak u struku bili sastavljeni. Oplećak je bio krojen poput velikog, a skuta su imala četiri pole.. Bila su ukrašena vodoravnim, pa čak i sa dva do tri uspravna veza. Uz takvu se nošnju nosila pregača-kecelja s volanom-kalnerom. Marama oko vrata-franđara nije bila obavezna.
Prva vezenka koju će djevojčica odjenuti prije ulaska u crkveni red (djevojke su ulazile u red sa navršenih 13-14god.kako se koja udavala, napuštala je red) bila je ukrašena samo jednim vodoravnim, tri prsta širokim svilovezom dopunjenim šljokicama. Slagala se u okomite nabore-skalice širine uzorka na šlingama. Češljale su se u malu pletenicu-praćak (9-15 pramenova).


više o dijelovima narodnih nošnji u nastavku....

- 10:32 - Komentari (8) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se