petak, 24.10.2014.
Audicija
Stajala sam u blizini dvorane 6 savijajući papirić na kojem sam morala napisati ime i prezime, fakultet, pjevačko iskustvo. Nisam mogla prestati tresti nogama. Nisam mogla biti na miru. Imala sam grč u želucu. Deseta na redu, a prvih devet bilo je unutra cijelu vječnost. Napokon je došao red na mene.
Pozdravila sam i sišla do dirigenta. Pozdravio je s osmijehom i upitao:"Čemu tako ozbiljna faca?" "Imam jako veliku tremu", odgovorila sam. Pružila sam mu papirić. Pročitao je što piše i nabacio par šala da me opusti. Ponovila sam nekoliko fraza koje je odsvirao na klavijaturama i otpjevala pripremljenu pjesmu. Sve to i dalje s grčem u želucu. Strahovala sam što će mi reći.
"Kad je bio taj školski zbor?"
"U osmom razredu."
"Da, vidi se da ti fali prakse."
Kimnula sam glavom.
"Na granici si. Imaš potencijala, ali bojim se da bi zaostajala za tempom kojim mi sad radimo... Ako slučajno dobiješ mail da nisi prošla, idi i pjevaj negdje drugdje! Mi imamo dosta pjevača, ali ima zborova koji nemaju i koji bi bili sretni da dođeš. Samo idi i pjevaj jer imaš potencijala."
Ove su riječi bile melem za moje uši. Par prijatelja mi je znalo reći da imam lijep glas, ali nikad to nisam čula od nekoga tko se zaista bavi glazbom. Jako mi je puno značilo i otišla sam kući s osmijehom na licu. Pa ako slučajno znate zbor u Zagrebu koji traži pjevače, ili možda bend koji traži pjevačicu s potencijalom 
,javite. Bilo kako bilo, lijepo je čuti da ste dobri u nečemu što volite.
