Opasnost radioaktivnog otpada
13.05.2007., nedjelja
Otkuda dolazi radioaktivni otpad?
Od umjetnih izvora radioaktivnog zračenja najvažnije su nuklearne elektrane zbog svoje visoke potencijalne snage. Veliki problem predstavlja radioaktivni otpad srednje i niske radioaktivnosti, koji nastaje u nuklearnim elektranama, termoelektranama na ugljen (šljaka), u proizvodnji fosfatne kiseline (fosfogips) te u medicini i pri znanstvenim istraživanjima. Količine radioaktivnog otpada nastale u Hrvatskoj potječu iz medicinskog i industrijskog otpada, a nešto su podarili i poljodjelstvo, te istraživački instituti. Također su i stari, odbačeni ionizirajući javljači dima i radioaktivni gromobrani koji se povlače iz uporabe, dio radioaktivnog otpada u Hrvatskoj. U lijepoj našoj privremeno je pohranjeno oko 50 kubnih metara istrošenih izvora ionizirajućeg zračenja i drugih iskorištenih radioaktivnih tvari, čija ukupna aktivnost približno iznosi 1,4 TBq. Glavnina radioaktivnog otpada nalazi se u skladištu Instituta Ruđer Bošković i u skladištu Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu. Iako se sav taj radioaktivni otpad nadgleda i čuva, on ipak nije zbrinut u smislu trajnog odlaganja. Planirano je njegovo zajedničko odlaganje s nuklearnim radioaktivnim otpadom iz NE Krško. Potencijalno radioaktivni tehnološki otpad koji u velikim količinama nastaje ili je nastao u industriji i energetici, čini šljaka iz TE Plomin I i fosfogips iz proizvodnje sulfatne kiseline u Kutini. Na odlagalištu fosfogipsa, koje se nalazi nedaleko od Tvornice mineralnih gnojiva u Kutini, do godine 1996. odloženo je oko 4,5 milijuna tona fosfogipsa. To je jedno od rijetkih odlagališta tehnološkog otpada u Hrvatskoj koje ima uporabnu dozvolu (od 1991) i sustavni monitoring utjecaja odlagališta na okoliš. Na odlagalištu u okružju TE Plomin nalazi se oko milijun tona radioaktivne šljake i pepela. Radioaktivnost toga odlagališta posljedica je povišene radioaktivnosti raškoga ugljena. Ovo su službeno poznati podaci. I oni su zabrinjavajući, ali što je s onim neslužbenim? I, koliko mi, kao obični građani, znamo i možemo učiniti? Znanje je moć. Što više budemo znali, što se bolje informiramo, više ćemo moći, znati i htjeti. Da nam Hrvatska ne postane europsko smetlište. Za sve oni koji žele znati više, evo jedan super link o našoj temi: Super link |
08.05.2007., utorak
RADIOAKTIVNOST
Radioaktivnost je proces raspadanja nestabilnih jezgara pri čemu nastaju nove jezgre uz emisiju radioaktivnog zračenja. Radioaktivno zračenje može biti alfa - jezgre helija, beta - elektroni i gama - elektromagnetsko zračenje. Ovo posljednje je najopasnije, prodire najdublje, uništava tkiva i organe.Iako se u prirodi radioaktivnost stalno događa, pravu opasnost predstavlja otpad u kojem se nalazi različit radioaktivni materijal čija je koncentracija premala za daljnju eksploataciju, a prevelika za sigurnost okoliša. |
UVODNA...
Mi smo mala ekipa budućih ekoloških tehničara. Učenici smo Prirodoslovne škole Karlovac, a u okviru predmeta Računalne metode u zaštiti okoliša, zadatak nam je progovoriti o radioaktivnom i opasnom otpadu koji, evo, čuči tu negdje pokraj nas, u okolici Karlovca. Budući nam ocjena ovisi o uspješnosti ovog bloga, čitajte nas i komentirajte! I hvalite nas! Napravit ćemo još! |
07.05.2007., ponedjeljak
OTPAD NAŠE LIJEPE REPUBLIKE HRVATSKE
Otpad iz Krškog neće u Hrvatsku  Radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško neće se moći skladištiti u Hrvatskoj. Tijekom rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja državni tajnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimir Golem u srijedu je u Saboru najavio da Vlada prihvaća amandman Odbora za zaštitu okoliša kojim se iz prijedloga briše odredba da će skladištenje biti moguće ako se regulira međudržavnim ugovorima. Zastupnici su podržali takvu odluku. "Kad Hrvatska sabere sve svoje radioaktivne izvore, kroz deset godina bi možda napunila jedan šleper. No, s otpadom iz Krškog stvar se dramatično mijenja jer bi se radilo o stotinama šlepera", kazao je Tonči Tadić (HSP). Zakonom se uređuje način ispitivanja i praćenja izvora zračenja, njegove dopuštene granice i uvjeti prijevoza čime će se omogućiti sigurna i opravdana uporaba izvora ionizirajućeg zračenja. Andrija Hebrang (HDZ) istaknuo je da je zaštita od ionizirajućeg zračenja iznimno važna za očuvanje narodnog zdravlja jer je zračenje sve prisutnije u okolišu, kao i u medicini. |
24.04.2007., utorak
Radioaktivni otpad
|
Izrada Programa sanacije odlagališta opasnog otpada "Lemić Brdo" kraj Karlovca U Republici Hrvatskoj identificirano je 5 lokacija «crnih točaka» koje predstavljaju visoki rizik za okoliš i zdravlje ljudi. Jedna od tih lokacija je i 'Lemić Brdo', smještena oko 6 km jugoistočno od Karlovca na kojoj se, na neadekvatan način, tijekom proteklih 30-tak godina odlagao raznovrstan opasni otpad. Slijedom navedenog Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva povjerilo je APO-u projekt izrade Programa sanacije odlagališta opasnog otpada 'Lemić Brdo' kraj Karlovca. Dva preliminarna dokumenta «Preliminarna–povijesna karakterizacija lokacije odlagališta opasnog otpada Lemić Brdo» i «Program istražnih radova» predani su od strane APO odgovornom ministarstvu. Budući da su zadnje aktivnosti odlaganja otpada zabilježene 1991. g., površina odlagališta koja je prije bila bez drvenaste vegetacije (livadna površina) progresivnom sukcesijom obrasla je drvećem i grmljem koje onemogućava pristup lokaciji i izvođenje kako istražnih radova, tako i izvođenje kasnijih radova na sanaciji. Čestica zemljišta na kojoj je odložen otpad trenutno se vodi kao vlasništvo Grada Karlovca, ali kako se nalazi izvan građevinskog područja i evidentirana je kao poljoprivredno zemljište, Grad Karlovac je pokrenuo postupak prijenosa vlasništva na državu. Suglasnost za sječu i provedbu istražnih radova od nadležnih državnih tijela preduvjet je početka posla na čišćenju lokacije i provedbi geotehničkog istražnog bušenja, a može se pribaviti tek kada Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu provede postupak uknjižbe vlasništva na predmetnom zemljištu u korist Republike Hrvatske. Površina koju treba u potpunosti očistiti od vegetacije približne je veličine 1 ha. |
