Dan je započeo ranojutarnjim autobusom iz Rijeke za Trst (HRK 58 + HRK 12 za prtljagu, jedan smjer) i potom vlakom do Mestra (EUR 6,82, jedan smjer) gdje je čekao aerodromski autobus koji svakih dvadesetak minuta za EUR 2,50 vozi između željezničkog kolodvora Mestre i aerodroma Marco Polo. Venecijanski aerodrom je srednje veličine, ali moderno opremljen. Ima nekoliko kafića, trgovina...
Vrijeme do prvog leta je proletilo iako je avion kasnio punih sat vremena, opravdavajući se nekom zavrzlamom s prtljagom. Međutim, danas su s Marca Pola kasnili gotovo svi avioni. Ne znam da li je to uvijek tako. Upravo to kašnjenje mi je poremetilo planove u Madridu jer sam isprva mislio potrošiti pet sati između dva leta tako da metroom otiđem do centra grada, ali ovako to nije bilo moguće. Ipak, Volare je kašnjenje nadomjestio odličnim avionom s modernim ekranima na kojima se tijekom puta na nekoliko mjesta u avionu pokazivalo kolika je trenutna visina i brzina aviona, njegova trenutna lokacija na karti Europe te koliko vremena nedostaje do kraja puta. A pred kraj puta na ekranima su puštali neku vrstu avionske televizije s glazbom, kratkim vijestima, reportažama itd.
Barajas, madridski aerodrom, pravi je zapadnoeuropski aerodrom. Moderan i ogroman. Da bi došao s jednog na drugi kraj trebalo mi je oko 20 minuta. Aerodrom ima tri terminala, dva kata, velik broj kafića, trgovina, info punktova itd. RAM-ov let za Casablancu krenuo je na vrijeme (21:50). Uslijedio je jedan od prvih prekrasnih prizora ovoga puta - Madrid noću iz zraka. Tek tada čovjek postane svjestan koliko je španjolska prijestolnica velika i prekrasna. Avion je bio prosječan, ali osoblje ljubazno, a tu je i uvijek neizostavna avionska hrana koju je bolje ne komentirati. Let je trajao samo 1.35h i ubrzo sam po prvi put kročio na tlo Afrike.
Problema pri ulazu u Maroko nije bilo. Činovnik je pet minuta upisivao moje podatke u računalo i pustio me. Prvo što sam učinio je bilo promjeniti novac. Marokanska valuta je dirham i otprilike DH 1 je HRK 0,66. Odmah nasuprot izlaza iz dolaznih terminala nalazi se nekoliko mjenjačnica. Moja je preporuka promjeniti samo onoliko novca koliko je potrebno tog trenutka jer je u gradu tečaj sigurno bolji. Aerodrom Mohammed V povezan je vlakom s centrom Casablance. Prvi vlak s aerodroma prema Casablanci Voyageurs (glavni željeznički kolodvor) kreće u 6:50, a posljednji u 22:50 sati. Do Casablance treba otprilike 30 minuta. Ja sam uspio uhvatiti ovaj posljednji i odmah kupio kartu do Rabata Agdal za DH 55 (do Casablance Voyageurs je DH 30). Aerodromski vlak ide samo do Ain Sebaa (stanica nakon Casablance Voyageurs), gdje se mora presjedati za Rabat i Kenitru. U Ain Sebaa sam stigao oko 23:30, a sat kasnije nastavio za Rabat.
Pogled kroz prozor vlaka dao mi je prvu, usputnu sliku Casablance i okolnih naselja. Na prvi pogled sve mi izgleda istočnoeuropski, daleko od onoga što sam očekivao. Moram priznati da su mi prvi susreti s Marokancima bili veoma ugodni: svi su ljubazni, smješkaju se, žele ti pomoći - od činovnika na aerodromu, preko običnih ljudi u vlaku, do konduktera...
Post je objavljen 08.11.2004. u 15:58 sati.