da bi razumili zašto je droga u današnjem svitu toliko rasprostranjena najpije se moramo osvrnit na puteve droge. daklem, droga kao produkt biljnih prerađevina zapadu nije bila poznata sve do dolaska engleza u kinu, ne računajući alkohol. kako su engleski kolonizatori okupirali dio ondašnje carske kine na području današnjeg hong konga tako je kineski car od engleza tražija da mu plačaju koncesiju na trgovinu i to isključivo u srebru, jerbo je srebro bilo platežno sredstvo u kini tog vremena. englezi su oma sračunali da nemaju toliko kolonija iz koji bi namirili potrebe za srebrom koliko je oti kineski car tražija i onda su se domislili da prodaju opijum, opet trgovina, lokalnom stanovništvu koje je tilo ubit emocionalnu tugu poklepnog kineskog cara, ali su naplatu tog opijuma tražili isključivo u srebru i tako je došlo do bokserskog ustanka kojeg su englezi ugušili u krvi a srebro od trgovine opijumom stavili u svoju blagajnu.toliko o povijesti. posljedično su skužili da se od trgovine tuđom nesričom može dobro živit pa su isti sustav proširili diljem svojih kolonija, koje danas čine zapadnu civilizaciju, i pritom punili državnu blagajnu.
izuzmemo li alkohol, koji je na zapadu poznat od antičkog svijeta, i koji se ne tretira kao droga iako ima halucinogena svojstva koja smanjuju motroričke funkcije čovjeka drogu možemo podijeliti u dvije kategorije: fizičku i psihičku. ove fizičke su, isto ka i alkohl, obično biljnog podrijetla iako se u novije vrijeme pojavljuju i neke sintetičke droge, koje kod konzumenata izazivaju fizičku ovisnost, ka i alkohol, tako da ih konzumenti moraju redovito unositi u organizam fizičkim putem na razne načine. kod ovih psihičkih droga je malo drugačiji slučaj i konzumenti ih ne moraju u organizam unositi fizičkim putem jer je ta droga već prisutna u organizmu. jedne od poznatijih su ego i pohlepa. da bi razumili njihov učinak moramo znati kako one djeluju na organizam kojeg su kontaminirale.
ove fizičke droge, uključujuči alkohol, u organizam obično unose emocionalno nestabilni ljudi koji se pod njihovim utjecajem pretvaraju u one koje fizički štete svojoj okolini. pa će tako jedan ovisnik o fizičkim drogama lako doći u situaciju da ugrozi život svojih bližnjih, ako mu je droga uskraćena učiniti će sve kako bi do nje došao pa će tako potrošiti i plaču, ako još radi ili, ako ne radi rasprodati obiteljsku imovinu, u žargonu nazvono, obiteljsko srebro i time uništiti opstanak svoje familije. kod ovih psihičkih droga, za koje je karakteristično da ne izazivaju nikakav emocionalni učinak, a koje obično konzumiraju političari, vlasnici koncerna i menađeri je malo drugačiji slučaj. oni ne rasprodaju obiteljsko srebro jerbo su ga na vrijeme sklonili u banke zemalja koje još nisu donijele zakon o zlouporabi psihičkih droga, nego rasprodaju srebro onih koji su zbog svoje emocionalne ograničenosti, bez utjecaja droge, povjerovali da će se uloženo srebro višestruko vratiti.
iako je konzumiranje droga kazneno djelo isto ne važi kada se to primjenjuje na fizičke odnosno psihičke droge. dok će konzument fizičkih droga upropastiti sijelu svoju familiju i zbog zloporabe droga završiti u zatvoru dotle će konzumenti psihičkih droga, koji su upropastili cijeli jedan narod, prvenstveno za zloporabu optužiti menađere koji obično zbog iznimno ostvarenih rezultata u radu završe u remetincu, a vlasnici koncerna oslobođeni zbog nedostatka dokaza ili im se u najgorem slučaju zapriti da to više ne čine narednih pet godina, političari će izaći na iduće izbore pod novim stijegom sa parolom da su bili zavedeni i nastaviti prodavati koncesije onima koji ponude najviše srebra.
i zato, recimo NE drogi, pa makar to bio i alkohol!
Post je objavljen 22.06.2017. u 10:38 sati.