Marketing
70 GODINA RADA UDRUŽENJA UMIROVLJENIKA DARUVARA (1946. - 2016.)
Krajem rujna ove 2016. godine daruvarski umirovljenici obilježit će 70 godina rada. Za povijest je to kratko razdoblje, ali u radu jednog udruženja je to mnogo. Treba imati u vidu da se tijekom tih 70 godina puno toga dogodilo u njegovom radu: izmijenili su se mnogi njegovi članovi, odavno su umrli oni koji su osnovali ovo udruženje, nema ni mnogih onih koji su bili godinama nositelji njenih aktivnosti.
Današnji članovi Matice umirovljenika Daruvar s ponosom se mogu osvrnuti na bogatu prošlost u radu daruvarske umirovljeničke organizacije. U zadnjim desetljećima bili su najbrojniji po broju članstvu i po broju kulturnih ili sportskih sekcija pa su bili najveća udruga na širem daruvarskom prostoru. Njihov rad se u Daruvaru očitovao kroz rad daruvarske podružnice umirovljenika u čijem je sastavu prednjačio KUD u kojem su radile glazbena, pjevačka i folklorna skupina. Radile su i sportske sekcije (šah, kuglanje, streljaštvo, pikado), planinarska sekcija, eko-sekcija, kreativna sekcija… Umirovljenici su svake godine pripremali kulturne programe, organizirali izlete u bližu okolicu, ponekad i posjete u susjedne države. Više od dvadeset godina oni su imali svoje predstavnike koji su na Radio Daruvaru vodili emisiju za umirovljenike. U sastavu MU Daruvara radi Blagajna pogrebne pripomoći u koju je učlanjeno i više umirovljeničkih udruga izvan daruvarskog područja. Jednostavno teško je nabrojiti sve aktivnosti kojima se bave daruvarski umirovljenici. Jednako tako teško je uspoređivati njihov današnji rad s onim iz 1946. godine, kada je bilo osnovano Udruženje penzionera. Ovaj je prikaz posvećen tom starijem razdoblju jer današnji umirovljenici više ništa ne znaju o svojim kolegama penzionerima iz 1946. godine.javascript:%20void(0);
Osnivanje Udruženja umirovljenika 1946. godine
Udruženja umirovljenika na području Hrvatske postojala su još prije Drugog svjetskog rata pod nazivom Društvo umirovljenika Savske banovine, a u vrijeme rata Savez umirovljenika NDH. Nakon rata su sva društva i organizacije raspuštene i počele su se osnivati nove, u drugačijim izmijenjenim okolnostima i pod kontrolom političke vlasti. Nisu se takva udruženja osnivala spontano, nego se sve zbivalo u okviru Narodne fronte (kasnije preimenovane u Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije), kao jedinstvene političke organizacije.
Prva jedna takva organizacija, pod nazivom Mjesno sindikalno vijeće (MSV) Daruvara, u sklopu Narodne fronte (NF) , osnovana je početkom 1946. godine. Bila je to sindikalna organizacija koja je okupljala radnike i namještenike. U početku su na sličan način osnivane i podružnice (podružnica željezničara, metalaca, radnika pivovare, podružnica prosvjetnih radnika i namještenika, zdravstvena podružnica, privredno-upravna podružnica…). Sve su one bile uključene u Mjesno sindikalno vijeće koje je imalo zadatak da oživi kulturni i sportski život u gradu. Poduzeti su bili i koraci da se u njenom sastavu što prije osnuje tamburaški i pjevački zbor te dramska (diletantska) skupina. Takav plan se ostvarivao tako da je Upravni i Izvršni odbor MSV zadužio svaku pojedinu podružnici da ispuni dio takvog plana rada. Takvim pristupom oživljen je kulturni i zabavni život u prvoj godini u poslijeratnom Daruvaru. Ova organizacija je bila osnovana prije Udruženja umirovljenika Daruvara, ali su obje kasnije bile unutar Narodne fronte, a imale su nekih dodirnih točaka u svome radu. Primjerice, prema sindikalnim Pravilima i sindikati su se trebali boriti za osiguranje radnika i namještenika, o mirovini radnika i pravo na dječji doplatak. Za razliku od prijeratnog razdoblja, kada su sindikati bili organizirani po strukama, sada je bila intencija da se osnuje jedinstvena takva organizacija koja bi objedinjavala sva ranija strukovna udruženja.
Sindikat je bio važan i zato jer su se iz njega kasnije regrutirali brojni umirovljenici i što je bio glavni nositelj kulturnog života u poslijeratnom Daruvaru. Ovaj način rada unutar jednog sindikata, po principu podružnica, održao se do 1947. godine kada je promijenio ime u Kotarsko sindikalno vijeće i od tada je nastupao kao jedinstvena udruga.
Put prema osnivanju udruženja umirovljenika bio je malo drugačiji. Nakon rata trebalo je liječiti tragove rata, trebalo je povesti brigu o porodicama stradalih i ranjenih u ratu, a posebno o udovicama i djeci poginulih boraca antifašističke borbe. Takvih je bilo mnogo i trebalo je prethodno napraviti registar takvih obitelji i osigurati potrebita novčana sredstva za podmirenje takvih izdataka. Upravo na takvim osnovama htio se ovaj dio posla prenijeti na udruženja koja bi okupljala takve članove, ali i ohrabrili sve one koji bi u takvim udruženjima imali mogućnost da riješe svoje socijalne i obiteljske probleme.
Prva takva organizacija, u sastavu Narodne fronte, bilo je Zemaljsko udruženje penzionera, njihovih udova i djece osnovano u Zagrebu 25. travnja 1946. godine. Taj se dan smatra početnim danom osnivanja umirovljeničkih organizacija u Hrvatskoj. Tada je izabran i privremen Plenum i Izvršni odbor na čelu sa Đurom Gašparcem.
Nakon toga, od travnja 1946. godine i tijekom sljedećih godina, postupno su se počele osnivati podružnice Udruženja u ostalim mjestima izvan Zagreba. Prema Pravilima podružnice su se mogle osnovati ukoliko je bilo 10 članova koji su se trebali prijaviti svojem Mjesnom narodnom odboru. Njihov je zadatak trebao biti da utiču kod narodnih vlasti kako bi rješavale molbe za penzije članova Udruženja i druga pitanja, sve dok se ne održi Kongres umirovljenika na kojem bi se izabrala sva tijela središnjice udruženja Zemaljskog udruženja penzionera, njihovih udova i djece NRH, koji su trebali preuzeti tu ulogu u svoju nadležnost.
U Daruvaru je podružnica Udruženja osnovana 20. prosinca 1946. godine. Za njen rad u prvim godinama nakon osnivanja veliku zaslugu je imao Đuro Momčilović. Broj njegovih članova se postupno povećavao pa je 1947. godine imao 716 članova te je 31. prosinca 1947. godine preimenovan u Kotarsko udruženje penzionera(KUP). Njegovi su članovi sudjelovali u svim društvenim akcijama općenarodne koristi. Udruženje je imalo dobro organiziranu službu pružanja besplatne pravne pomoći kod ostvarivanja prava iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja kao i pružanje prve pomoći kod problema koji su se javili u svakidašnjem životu članova. Ono je dobro surađivalo sa svim društveno- političkim organizacijama i društvenim službama, posebno s Komunalnim zavodom za socijalno osiguranje. S obzirom na broj članova, očekivalo se da će Udruženje u godinama nakon 1947. zabilježi veću aktivnost u društveno- zabavnom života u svojoj sredini.
U 50-tim godinama KUP su se počeli osnivati Kase uzajamne pomoći čime se htjeli dodatno pomoći svojim članovima i njihovim obiteljima u slučaju bolesti ili su solidarno pomagali svojim članovima kod rješavanja pitanja usmjerenih na poboljšanja standarda života. To je i bio razlog da se porast članstva u Udruženju umirovljenika invalida rada bio u stalnom porastu. Neki od poslova koji su bili u prvim godinama postojanja u nadležnosti Udruženja kasnije su prepuštene nekim novim osnovanim udrugama ili organizacijama, prije svega zdravstvenim ili socijalnim. U zapisu sa III. izvanredne partijske konferencije u Daruvaru iz 1952. godine se navodi da je Invalidska organizacija u kotaru brojila 762 ličnih i porodičnih invalida. Ova je organizacija od 1948.-1952. preko mjesnih konferencija radila na proučavanju propisa o invalidima. Uz to 1949. godine su ratni vojni invalidi formirali radnu brigadu sa 80 članova koji su u Seljačkoj radnoj zadruzi Blagorodovac sudjelovali na branju kukuruza i suncokreta. Takve brigade su kasnije formirane za sječu drva, pruća i vrbovih šiba. Invalidska organizacija je učestvovala i na izgradnji pruge Veliki Bastaji - Grubišno Polje, zatim gradnje industrijskog kolosijeka prema Ljevaonice u Daruvaru i u drugim frontovskim akcijama.
U radu Udruženja u prvim godinama postojanja, težište je bilo stavljeno na skrbi o ratnim stradalnicima i stoga se 1952. godine formira Samouprava socijalnog osiguranja koja se već 1954. godine spominje pod nazivom Zavod za socijalno osiguranje kotara Daruvar. U godišnjem izvještaju Zavoda za socijalno osiguranje kotara Daruvar za 1954. godinu, izneseni su brojni podaci vezani za stanje među umirovljenicima, ali je vidljiv i proces kako su se neki poslovi od 1952. godine postupno prenosili na novoosnovani Zavod za socijalno osiguranje. U izvještaju se iznosi da je u tom razdoblju Zavod rješavao pitanja bolovanja, kupališna i klimatska liječenja, pitanja penzija i invalidnina. Tijekom 1954. godine Zavod je razmatrao 172 podneska kojim su se trebala riješiti različita pitanja: priznanje invalidnina, invalidna mirovina, otpremnine, starosne mirovine, porodičnih mirovina od kojih je 63 bilo odbijeno. Nakon što je bio osnivan Zavod za socijalno osiguranje kotara Daruvara, dodatno se rasteretilo Udruženje umirovljenika pa se u kasnijim godinama mogao posvetiti drugim oblicama rada.
Od osnivanja do danas naziv ovog udruženja se često mijenjao. Nakon prvobitnog naziva Zemaljsko udruženje penzionera, njihovih udova i djece bio je preimenovan u Udruženje penzionera NRH, zatim u Udruženje umirovljenika i invalida rada NRH, Savez umirovljenika i invalida rada SRH, Savez udruženja umirovljenika SRH preko Matice hrvatskih umirovljenika RH do današnjeg naziva Matica umirovljenika Hrvatske. Bez obzira u nazivima, osnovni cilj je uvijek bio štititi interese umirovljenika. Sadržaji i forme rada su se vremenom mijenjali i proširivali pa je njena uloga danas definirana kao dragovoljna, interesna, socijalna i humanitarna zajednica umirovljeničkih udruga koja brine o pravima ljudi treće životne dobi.
Umirovljenici su imali i svoje službeno glasilo i to Glas penzionera koji je počeo izlaziti 1. siječnja 1947. godine, kasnije preimenovan u Glas penzionera i invalide rada da bi danas izlazi pod nazivom Hrvatski umirovljenički list.
Post je objavljen 12.09.2016. u 09:08 sati.