"Samo su dvije stvari beskonačne, svemir i ljudska glupost, s time da za svemir nisam siguran." - Albert Einsntein
STEREOTIPI
Stereotipi su posljedica mentalne neaktivnosti, ili bolje rečeno "inercije", a koju karakteriziraju pretjerano generaliziranje, pojednostavljivanje i tzv. "crno-bijela" kategorizacija ljudi i pojava. Ukratko, sve se kategorizira prema nekakvim "obrazcima" umjesto da se svaki pojedini slučaj ocijenjunje zasebno.
Naime, kako obrada svakog zasebnog slučaja zahtjeva intelektuarni rad, a što predstavlja napor, tako je daleko lakše bez ikakvog napora stvoriti određene stereotipe. (primjeri stereotipa su npr. vjerovanje kako je svatko sa DSLR-om je novinar ili paparazzo, da je svatko tko snima djecu pedofil, da je svatko tko radi fizičke poslove neobrazovan i neinteligentan, i tome slično...)
PREDRASUDE
Predrasude su unaprijed, a priori, doneseni (uglavnom negativni) zaključci o nekome ili nečemu, često upravo na temelju stereotipa, trenutnih emotivnihdoživljaja ili nekakvog površnog i paušalnog promatranja, umjesto na temelju realnog, izravnog i temeljitog iskustva, odnosno poznavanja ili istraživanja svih dostupnih činjenica.
Problem sa predrasudama i stereotipima jest taj što ne postoji način da se oni uklone, nakon što su kod neke osobe jednom formirani. Bilo kakvo logičko dokazivanje osobi kod koje postoje predrasude, bez obzira na njegovu količinu i činjenice, nema nikakvog efekta.
IGNORANCIJA
Ignorancija je ignoriranje informacija, te nezainteresiranost za njihovo prikupljanje i obradu. Otprilike kao u onom vicu kada su pitali Muju "Je li gore ne znati ili biti nezainteresiran", na što je on odgovorio "Ne znam i ne zanima me".
Često joj pribjevavaju ljudi koji smatraju da "sve znaju", ili smatraju da im neke informacije uopće ne trebaju (iz ovog ili onog razloga), pa zašto bi gubili vrijeme na njih. Ponekad se doslovno brane od novih informacija na sve moguće načine (raznim racionalizacijama ili napadima na izvor tih informacija) ako su informacije u suprotnosti sa njihovim vlastitim uvjerenjima.
Međutim, ignorancija postoji čak i kod ljudi koji su eksperti za neko usko područje - ignorancija po pitanju prikupljanja informacija sa drugih područja i povezivanja tih informacija sa znanjima iz vlastitoga. Takve ljude se naziva fah-idiotima.
Kao banalan primjer se može navesti ono da "što će nekome znanje o blendi, zatvaraču i sotalome, kad imam mobtel gdje samo trebam stisnuti tipku i on sev odradi sam."
POVRŠNOST
Površnost je pojava kod koje se zaključak o nekome ili nečemu donosi "na prvu loptu", tj. isključivo na temelju prve dopstupne informacije kakva god ona bila, i bez ikakve daljnje i detaljnije provjere je li ta informacija uopće točna i potpuna ili nije.
Kao primjer se može navesti situacija kada netko prstom pokaže na nekoga i kaže neku optužbu (koja može biti i više nego lažna), pa da prisutna gomila odmah nasrne na tu osobu "drvljem i kamenjem", bez da uopće itko provjeri da li je to (ta optužba) istina ili ne. Ili kad se prvi medijski napis (koji je zapravo "patka smatra istinitim, a bilo kakav demanti ili ispravak smatra ignorira...
U površnost svakako spada i procijenjivanje (karakteriziranje) ljudi na temelju njihovog vanjskog izgleda, gdje se smatra da je netko super ako izgleda super, i obratno, da je netko loš ako izgleda loše, čudno, neuredno ili kako već, te pridavanje nekog stereotipa odnosno predrasude o nekome na temelju jednog iznesenog stava ili radnje.
ELEMENTARNO NEZNANJE
Elementarno neznanje se može najbolje opisati kao nepoznavanje točne i potpune definicje nekog pojma, ili pak nepoznavanje definicije tog nekog pojma uopće. Ovakvo neznanje je kod mnogih ljudi često rezultat upravo ignorancije (nepoznavanje uopće), površnosti (nepoznavanje potpune definicije, bitnih detalja), ili kao rezultati stereotipa i predrasuda (pogrešna uvjerenja).
Ponekad se radi i o pogrešnoj informiranosti, gdje se vjeruje da neki pojam označava nešto sasvim drugo, od onoga što stvarno označava.
NESPOSOBNOST RAZLIKOVANJA POJMOVA I DETALJA
Ukratko rečeno, Genus proximum i differentia specifica. (vidi OVDJE)
EMOTIVNO REZONIRANJE
Emotivno rezoniranje svodi se na ignoriranje stvarnih činjenica i relevantnih informacija, te se umjesto toga isključivo vjeruje osjećajima i osjetilnim senzacijama, uz često predstavljanje osjećaja kao da su činjenice, odnosno da su osjećaji važniji od činjenica. Ignorira se to da su osjećaji zapravo vrlo iracionalni, individualni i nepredvidivi.
Drugim riječima, ako se nekome nešto ne sviđa, koliko god to možda bilo točno i ispravno i bazirano na neoborivim činjenicama, ako netko osjeća da to onda "nije dobro", "nije ispravno" isl, onda smatra da to nije ispravno. S druge strane, ako se nešto čini "ispravno" i "odlično" jer tako nekomu odgovara zbog osjećaja, vjerovat će da je dosita ispravno, iako sve drugo pokazuje da nije.
Često se namjerno koristi tzv. emotivni priziv - Npr. često je tu spominjanje "potreba djece" u situacijama koje s djecom nemaju nikakve veze, da se zaobiđe bilo kakvo dalnje racionalno raspravljanje. isl.
SUMANUTE IDEJE
Sumanute ideje su općenito iracionalna ili imaginarna uvjerenja koja nemaju dodira sa stvarnosti, ali se u njih vjeruje kao da su stvarne činjenice. Štoviše, neki idu čak toliko daleko da, ako razviju sumanute ideje, traže "dokaze" da su u pravu na način na prihvaćaju bilo koju informaciju koja bi potvrdila da su u pravu, dok istovremeno odbacuju tone informacija koje dokazuju da nisu.
Inače, sumanute ideje su čest simptom kod nekih psihičkih oboljenja (paranoidne šizofrenije, psihoze, paranoje itd...). Kao primjer tih sumanutih ideja mogu se navesti razne teorije urota, izmišljanje raznih uglavnom katastrofičnih scenarija na temelju jedne zapravo beznačajne pojave, isl...
NEOBRAZOVANOST
Neobrazovanim osobama smatraju se one koji nisu završile formalno obrazovanje ili imaju samo ono minimalno (završena samo osnovna škola). Međutim, "neobrazovan" zapravo može biti i čovjek koji ima i srednju školu, pa čak i fakultet - to što zna sve o disciplini za koju se obrazovao, ne čini ga nužno kompetentnim na nekom drugom području.
Pa tako netko tko je doktor, iako zna sve o anatomiji, ne mora znati (a često i ne zna) ništa o tome kako se npr. krpaju rupe na cestama. Isto tako, to što je netko sa osnovnom školom proveo radni vijek kao vojno lice, ne mora značiti da je ekspert za fotografiju. Iako se mnogi znaju tako predstavljati...
INFORMIRANJE INTERNETOM
Internet je zapravo nefiltrirani bućkuriš informacija, u kojemu je često nemoguće razlikovati relevantne informacije od totalnih gluposti i dezinformacija. Pojavom interneta uzlet su dobile najrazličitije teorije urota, razni šarlatani, prevaranti, pseudoznanstvenici i ostali - pomoću interneta šire svoje gluposti u koje ljudi povjeruju, zbog neobrazovanosti, emotivnog rezoniranja, predrasuda, sterotipa itd...
Post je objavljen 20.12.2015. u 10:10 sati.