Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/whiskybar

Marketing

Zaljubljeni đavao - Alvaro i Biondetta

Nekako mi se u rukama stvorio okultistički roman iz 18. stoljeća "Zaljubljeni đavao" francuskog pisca Jacquesa Cazotte-a. Zapravo, dospio mi je u ruke baš onako romantično, pretraživanjem antikvarijata. Dok sam tražio knjige dogodio se niz sinkroniciteta, tako da je ta knjiga već od početka bila povlaštena te predodređena za detaljniju analizu. Osim toga omot je odličan!
Kao takva privilegirana knjiga, brzo je pročitana i prvo na što me je asocirala je platonska (udvorna) ljubav. Samo ipak malo mračnija, demonska udvorna ljubav.

PRIZIVANJE ĐAVLA

Dakle, ka što naslov kaže u knjizi se radi o đavlu koji u obliku lijepe žene želi zavesti španjolskog plemića Alvara, koji ga je, uz pomoć dva nekromanta, prizvao u jednoj mračnoj spilji kraj Napulja.
Demon je posta opsjednut za Alvarom, budući, kad mu se prvi put objavio u obliku groteskne devine glave riječima "Che voi?" , što želiš, Alvaro se nije prestrašio, već je zatražio od demona neka preuzme neko ljepše obličje. Demon, odnosno đavao, će kasnije priznati Alvaru da ga je ta neustrašivost privukla njemu. Ja dodajem, da je Alvaro više vezao demona za sebe, nego obratno iz razloga što nije niti znao što želi. Da je znao, rekao bi želju, demon bi mu je ostvario i bio bi vječno proklet u paklu, a do kraja života sluga sotonin, poput dva nekromanta, Alvarova pratioca. Ovako, pomalo "jebivjetrovski", Alvaro je natjerao đavla da postane krasna žena te da mu kao paž ili harfistica služi. Nazvao ju je Biondetta.

NEDOSTIŽNI IDEAL

A sad dolazimo do platonske ljubavi. Dakle đavo se zaljubljuje u Alvara i ne otkriva mu se kao đavao, već tvrdi na je vila, duh zraka. Alvaro, iako jako promiskuitetan, shvaća da je demon, odnosno Biondetta, ipak nešto mračnije od zračnog duha, vile, posebice jer se sjeća prvog susreta sa grotesknom devinom glavom, pa odbija udvaranja Biondette.
Drugim riječima, iako je Biondetta Alvarov ideal ljepote i pameti (otkrila mu je tajnu kako uvijek pobijediti na kartanju i ostalim kockarskim igrama), Alvaro ne vodi ljubav s Biondettom, jer ga je strah da mu ne uzme dušu.
Sada to povežimo sa platonizmom, udvornom ljubavi i vidimo da Biondetta postaje ona prva ideja, arhetip, nešto čemu se teži, ali nikada ne dostiže. Za razliku od platonovih ideja što borave u neopipljivom svijetu ideja, Biondeta je aktualizirana u pojavnom svijetu, svijetu sjena (mogli bi reći da je ona njegov tvorac, ali o tome kasnije).
Osim toga, platonove ideje su kao nit vodilja, iako ipak velikim naporom, misterijem, vrlim životom i pogodnom reinkarnacijom možemo doći do svijeta ideja, većina ne može, zato jer je onotloški odvojen od našeg, dok Alvaro ne dolazi do biondete jer bi osvajanje svog ideala značilo propast i dodatan par okova i lanaca na zglobovima u spilji, a ne oslobađanje od njih.

SUKOB ŽUDNJE I ČASTI

Ipak, u udvornoj ljubavi žena feudalca je vitezu također aktualizirani ideal, kojeg on ne smije dotaći zbog sukoba između žudnje i časti.
Ako vitez poklekne žudnji, gubi naklonost nadređenog mu feudalca u čijoj je službi, a ako Alvaro podlegne žudnji gubi naklonost boga, koji je u romanu personificiran u liku Alvarove majke.
Dakle, Alvaro postane paranoičan, kako već biva kada đavo na nas baci oko, te odluči pobjeći od Biondette. Međutim, na očigled Alvara, Biondettu nožem napadaju ubojice koje je angažirala Alvarova ljubomorna ljubavnica Olimpija. Tada se Alvaro raznježni nad Biondetom, prokune sebe što je bio paranoičan, te kada se ona nakon mjesec dana oporavi, obeća joj da će je oženiti i da će joj se vječno podati, ali...Ali prije nego što se ožene, neće voditi ljubav, te Alvaro mora tražiti blagoslov od majke, kako je tada bio običaj.
Biondetti je sve to bilo mrsko jer

1. kao đavo prezire brak i svjetovne formulare, budući veza između demona i smrtnika funkcionira na mnogo čvršćem ugovoru
2. znala je da kroz lik Alvarove majke zapravo djeluje bog te bi joj se planovi uništili.

Stoga đavo pošalje Alvaru na put od Venecije do Španjolske niz što vremenskih što tehničkih nepogoda i sustigne ga. No Alvaro nije popustio, ipak na domak zamku Alvarove obitelji pukne osovina kočiji, a demonsko ljudski par se nađe na svadbi. Nakon svade, dobiju sobu gdje konačno Alvaro popusti žudnji i vodi ljubav s Biondettom. Nakon toga mu Biondetta predstavi njezinu pravu prirodu riječima :
"Nezahvalniče, stavi ruku na ovo srce koje te obožava; neka i tvoje srce živne, ako može, najlakšim od uzbuđenja koja su u meni. Daj da teče u tvojim žilama malo od ovog ugodnog plamena koji je ražežen mojim uzbuđenjima. Ublaži, ako možeš, ton ovoga glasa sposobna da nadahnuje ljubav a kojim se služiš i previše da ustrašiš moju dušu. Kaži mi, napokon, ako možeš, ali s onoliko nježnosti koju ja osjećam za tebe: Moj dragi Belzebube, ja te obožavam...." (Jacques Cazotte – Zaljubljeni đavao, Grafički zavod Hrvatske/F.M. Ricci, 1983. , str. 98, 99 )

Tada Alvara napadne grizodušje, a Biondetta mu se ponovno objavi kao groteskna Devina glava što su je obasjavali gomile puževa na zidovima sobe i ponovno ga upita "Che voi". Alvaro se ovaj put prestraši sakrije ispod kreveta. Ujutro se probudi, a gazda ga obavjesti da je Biondetta već otišla u susjedno selo. U susjednom selu je nisu vidjeli i Alvaro konačno dođe majci.

SPAS U TRADICIJI

Alvaro majci sve ispriča, a ona pozove doktora, koji kaže Alvaru kako se đavla uspio spasiti zbog časnih namjerra (traženja blagoslova za brak od majke) i grižnje savjesti. Te kako je najbolja zaštita od idućeg iskušenja đavla u tome da oženi poštenu ženu i vodi tradicionalni život :
"Što se tiče vas, ako postupate vrlo oprezno i mudro i za sadašnjost i za budućnost, ja vas vidim kao potpuno oslobođena.Vaš se neprijatelj povukao, u to nema sumnje. Zaveo vas je, istina, ali nije mu uspjelo da vas pokvari. Vaše namjere, grižnja savjesti obranile su vas pomoću izvanrednih podrški koje ste primili.......Ali, on je brižljivo odvojio misao na onog dražesnog fantoma kojim se služio da vas zavodi. On će vam opet prinijeti tu sliku ako u vi to omogućite. Međutim ja ne vjerujem da biste mu vi morali suprostaviti zidine samostana ili vašeg zvanja. U svijetu su potrebni ljudi poučeni vlastiti iskustvom. Vjerujte mi, povežite se zakonskom vezom s jednom ženom. U izboru neka predsjeda vaša poštovana majka. A tu ženu, koju ćete primiti iz majčinih ruku, imala ona draži i darove nebeske, vi nikada nećete biti u napasti da je uzmete za đavla." (ibid, str. 107, 108.)

Dakle, doktor mu je rekao da žena koju mu majka preporuči nikako neće moći biti đavao. Naime već mu je u romanu u snovima majka personificirala boga i đavao kao podređen nikako se ne bi mogao s njom suočiti, kao što je Biondetta cijelo vrijeme izbjegavala.
Također, cijela epizoda života Alvara i Biondete je stvarnost koju je đavao kreirao. U samom savjetu Alvaru, doktor upozorava da to nije bila iluzija ili san, već stvarnost za Alvara, gotovo bi mogli reći paralelni svijet ili rječnikom "dungeons and dragonsa" "Pocket plane" neka džepna stvarnost, džepni nivo postojanja, stvarnost unutar stvarnosti. Jer, đavao kao gospodar materije sposoban je oblikovati na sve moguće načine.

Dakle, kao što u viteškim romanima vitez riješenje dileme čast žudnja nalazi u vjernom služenju feudalcu i time njeguje postojeći poredak, tako i u demonskoj ljubavi Alvaro također spas svoje dileme čast žudnja nalazi u aktualnom feudalnom uređenju i tradiciji i zakonima i mudrostima predaka, primjerice, majka će mu sigurno naći ženu koja nije đavao. Stoga ovaj roman ima sličnosti sa srednjevjekovnim viteškim, samo što ovdje nit vodilja nije čedna kraljevna, već zli đavo koji se pričinjava čednim.
Razrješenje dileme u tradiciji nije čudno ako znamo da je autor romana Cazotte do kraja ostao vjeran kralju francuske Luju XVI. Bio je francuski vojnik, visokog čina, mornarički komesar, poznat po tome što je obranio otok Martinique od engleske invazije.
Kao vjerni krščanin katolik i rojalist ubijen je od strane revolucionara 25. rujna 1792. godine giljotinom. Posljedne riječi su mu bile "Umirem kao što sam živio, odan Bogu i mom Kralju."





Post je objavljen 05.08.2015. u 20:00 sati.