Marketing
SVETAC DANA
04.veljače
ANDRIJA CORSINI (1302-1373)
Današnji sveti zaštitnik je , talijanski karmelićanin i biskup, „apostol Firence“. Rodio se u 30. studenoga 1302. u Firenci kao potomak glasovite plemićke obitelji. Nakon lakoumnog i razuzdanog života u mladosti, stupio je 1317. u fiorentinski karmelićanski samostan. Za svećenika je zaređen 1328, a studirao je u Parizu i Avignonu. Vratio se 1332. u zavičaj i proslavio se kao „apostol Firence“. Kad je Europom 1348. harala strašna kuga, koja je pohodila i Firencu, karmelićanski samostan ostao je bez gotovo svih svojih redovnika. Prior Andrea Corsini oživio je svoju provinciju nalaženjem novih zvanja, a posebno se isticao nastojanjem da se njegovi redovnici strogo drže redovničkih pravila i zavjeta siromaštva.
Godine 1360. izabran je za biskupa Fiesolea nedaleko Firence. Marljivo je obilazio svoje župe, osnovao bratovštinu svećenika u čast Presvetom Trojstvu, obnovio katedralu i brojne crkve. Glasoviti mirotvorac, mnogo je učinio oko pomirenja zavađenih plemićkih obitelji. Papa Urban V. poslao ga je kao svoga legata da smiri uznemirene duhove u Bologni, gdje je izbio sukob između plemića i pučana. Taj zadatak obavio je na svestrano zadovoljstvo. Bio je na glasu kao prorok i čudotvorac. Umro je u Fiesoleu 6. siječnja 1373. Blaženim ga je proglasio 1440. papa Eugen IV, a svetim 1629. papa Urban VIII.
Zazivaju ga pri građanskim nemirima i neredima.(što se tiče Hrvatske, nama Andre ne treba..kod nas su i žabe žabokrečinarske "mobilnije" od ove raje)
Zaštitnik je Firence i brojnih naselja, župa i crkava.
05. veljače
AGATA (225 -251)
Danas slavimo svetu Agatu, mučenicu sa Sicilije. Rodila se oko 225. u Cataniji ili Palermu na Siciliji. O njezinom životu i smrti raširene su mnoge, često prijeporne legende. Potjecala je iz bogate i plemenite obitelji.
Lijepu kršćanku, rimski upravitelj Kvintijan, prisiljavao je u vrijeme Decijeva progona da se odrekne Isusa Krista ili da postane njegova ljubavnica. Nije pristala, pa je mučena tako da su joj odrezane grudi i bačene u vatru. Čudom se spasila, ali je ponovno zatvorena i stavljena na žeravicu. Tog trenutka odjeknuo je snažan zemljotres, Agatini mučitelji su poginuli pod ruševinama, a Kvintijan je pobjegao u strahu. Agata je zahvalila dragom Bogu jer je prekinuo njezine patnje i preminula na današnji dan, 5. veljače 251. u Cataniji.
Nakon godinu dana njezinim zagovorom spašen je grad Catania od erupcije vulkana Etne, a Maltežani joj zahvaljuju jer ih je 1551. spasila od turske invazije. Njezino ime ušlo je u rimski kanon mise. Svojim djelima proslavili su je mnogi kršćanski pisci. Zazivaju je kod bolesti grudi, neplodnosti, potresa, vatre, prirodnih nepogoda, vulkanskih erupcija, a zaštitnica je Malte, Malteškoga viteškog reda, San Marina, Sicilije, Catanije, Molisea, mučenika, ljevača zvona, pekara, draguljara, žrtava silovanja i mučenja, dojilja, neudatih žena te brojnih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Kanfanar, Novigrad u Istri).
Sretan imendan želimo našim Agatama, Jagodama i Dobrilama!
06. veljače
PAVAO MIKI i DRUGOVI (1565-1597)
Sveci Mucenici Sveti Pavao Miki, po narodnosti Japanac, a po zvanju isusovac, živio je u prijelomno doba povijesti svoga naroda. Nakon pada središnje vlasti, Japan je postao oko 100 godina poprištem sukoba izmedu feudalnih knezova.
Sveti Franjo Ksaverski poceo je godine 1549. u Japanu prilicno uspješno misionariti, iako su novoobraceni kršcani bili trn u oku japanskim religijama broj vjernika je rastao velikom brzinom. Militaristicki vlastodršci pokazivali su ispocetka veliku naklonost prema kršcanima.
Godine 1587. je. došlo do promjene držanja te je daljnje širenje kršcanstva zabranjeno, a nareden je i progon svih misionara iz Japana.
Od tada je Crkva u Japanu izložena velikim pritiscima i napadima. Godine 1593. dopušteno je skupini franjevaca iz Filipina da djeluju u Japanu ali zbog sukoba s Korejom i nesuglasica sa Španjolskom strah od stranaca je rastao.
U toj napetoj atmosferi na smrt razapinjanjem na križ je osudeno 6 franjevaca i 15 pomocnika.
Uz njih su osudena i trojica isusovaca, medu kojima se posebnom revnošcu isticao Pavao Miki, te nekoliko vjernika.
Tako je u svemu 5. veljace 1597. pogubljeno 26 osoba koje su poput svoga Ucitelja život završili smrcu na križu.
Post je objavljen 05.02.2014. u 17:09 sati.