Marketing
izvan teme... PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
OSTVARIVANJE PRAVA SRPSKE NACIONALNE MANJINE
Civilna udruga „PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ “ održala je 10. prosinca u hotelu Dubrovnik u Zagrebu završnu konferenciju projekta OSTVARIVANJE PRAVA SRPSKE NACIONALNE MANJINE gdje su izneseni rezultati, prioriteti i preporuke istraživanja.To je projekt IPA 2009 Civil Initiative Monitoring –CIMON koji je financirala Europska unija.
Istraživanjem je provedeno u županijama Vukovarsko – srijemskoj i Osječko baranjskoj u pet gradova : Vukovaru, Vinkovcima, Iloku, Belom Manastiru i Osijeku, te u 16 općina; Bilju, Ernestinovu, Jagodnjaku, Kneževim Vinogradima, Popovcu, Negoslavcima, Starim Jankovcima, Erdutu, Šodolovcima, Nuštru i Markušici. Na području ovih županija provođen je Erdutski sporazum, te je to bilo povod da se za istraživanje odabere upravo to područje.
Istraživanje je rađeno od mjeseca srpnja 2012 .do mjeseca svibnja 2013. godine.
Osobe koje su činile istraživački tim su Mirjana Buljan, Sandra Horvatović, Dragana Jeckov, Stojan Kronić, Vinko Lazić, Jadranka Pavić, Senka Romić, Aleksandar Sremac , velinka Tatomir, Siniša Tripunović i Anđelka Trnjak.
Radnu skupinu predstavnika tijela javne vlasti koja je refletirala na rezultate istraživanja čine
Mirela Leko iz Ministarstva gospodarstva, Monika Čavlović iz ureda pučkog pravobranitelja, Milena Koren iz Ministarstva socijalne politike i mladih, Marta Raljević iz Ureda za udruge Vlade RH, Filip Miličević i Milenko Popović iz Ministasrtva rada i mirovinskog sustava, te Ružica Mandić iz Uudruge žena Vukovar.
Nositelj projekta CIMON bila je civilna udruga PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ prof. Munir Podumljak koji je njen izvršni direktor, te Ana Hećimović i Lea Šušić.
Istraživanje je provedeno prema indikatorima: 1.opći statistički podaci, 2. politički kriterij i pravo na samoupravu, 3. pravo na povratak i povratak imovine 4. odgoj i obrazovanje 5. antidiskriminacijske mjere i mjere zaštite prava 6. ostvarivanje mjerila iz akcijskog plana 2008. i 2001.
Za istraživanje su korišteni statistički podaci iz 2011. prema kojem je 328.738 pripadnika svih nacionalnih manjina što čini 7,67 % u odnosu na 4.284.889 stanovnika Republike Hrvatske. Srpska nacionalna manjina u ukupnom broju stanovništva čini 4,36 % . U odnosu na ukupan broj pripadnika nacionalnih manjina srpska nacionalna manjina je najbrojnija s 56,77% .
Rezultate istraživanja je prezentirao prof. Numir Podumljak izvršni direktor civilne udruge PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ u prisustvu zamjenice ravnatelja Ureda za udruge Vesne Lendić Kasalo, ravnateljice SREDIŠNJE AGENCIJE ZA FINANCIRANJE I UGOVARANJE PROGRAMA I PROJEKATA Europske unije Nataše Mikuš Žigman i voditeljice Odjela za političko izvještavanje i analize predstavništva Europske Komisije Mirelle Rašić.
Broj pripadnika srpske nacionalne manjine u gradovima s naglaskom na godinu 1991. i 20 godina nakon, 2011. godine. Najveći pad broja stanovnika je u gradu Vinkovcu, 72.01% a najmanji u gradu Osijeku 0,62%.
Broj stanovnika srpske nacionalne manjine po općinama u kojima je provedeno istraživanje s naglaskom na godine 1991. i 2011. U općini Ernestinovo pad stanovnika srpske nacionalne manjine je čak 68,1% .
I u Vukovarsko srijemskoj i u Osječko baranjskoj županiji kroz 20 godina broj stanovnika srpske nacionalne manjine se smanjio: za 39,28% odnosno za čak 54,81% u Osječko baranjskoj županiji.
Godine 2011. u Vukovarsko srijemskoj županiji zabilježena je stopa nezaposlenosti od 29,6%, a u Osječko baranjskoj županiji od 26,6%. No u grafikonu su vidljive relacije nezaposlenosti u svim hrvatskim županijama od 2008. do 2011. godine.
Godine 2011. BDP po županijama bio je alarmantan. Naime prema grafikonu županija Ličko senjska imala je veći udio u BDP-u od Osječko baranjske županije koja bi po strukturi proizvodnje - kao žitnica Hrvatske - trebala biti visoko iznad ostalih županija. Udio Vukovarsko srijemske županije u BDP-u je minoran.
U posljednjih deset godina, točnije u vremenu od 2001. do 2011. Osječko baranjska županija ima prema istraživanju 33. 417 stanovnika manje , životne dob od 0-49 godina,
…… a Vukovarsko srijemska županija ima pad od 27.120 stanovnika .
„ Zastupljenost pripadnika srpske nacionalne manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima je ostvarena i u skladu je sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Statutima jedinica lokalne i područne samouprave. Zakoni se poštuju.
„Na terenu je iznenađenje bila informacija da postoji pravo na dvojezične osobne iskaznice. Godine 2010. u Vukovarsko srijemskoj županiji izdano ih je samo 50. Tako mali broj izdanih dvojezičnih iskaznica , prema riječima prof. Munira Podumnjaka upućuje na problem, koji šalje poruku da ili ljudi ili nisu informirani da takva iskaznica postoji ili postoji nelagoda da se takva iskaznica zatraži. „
Prema riječima izvršnog direktora PARTNERSTVA ZA DRUŠTVENI RAZVOJ prof. Podumnjaka, pravo na dvojezičnost je definirano Akcijskim planom za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje 2011-2013. U Državnom proračunu RH za provođenje Akcijskog plana planirana su sredstva u iznosu od oko 56 milijuna kuna za 2011. 43 milijuna kuna za 2012. i 43 milijuna kuna za 2013. godinu.“
„ No prilikom zadnjih događaja u Vukovaru, vezano uz dvojezične ploče – to nije spomenuto.Danas smo na kraju plana iz 2011. jer su rokovi tako postavljeni. No rokove je preuzela bivša Vlada RH“.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, na Prekršajnom sudu u Vukovaru strankama je u samo 11 postupaka ponuđena mogućnost vođenja sudskog postupka na jeziku nacionalne manjine, no one su to odbile. Ta je mogućnost strankama srpske nacionalne manjine trebala biti ponuđena u svakom postupku.
Većina zahtijeva za informacijama vezanim za povratak , povrat i obnovu imovine je odbijena jer se evidencija korisnika ne vodi po nacionalnoj pripadnosti.
ŠKOLE SRPSKE NACIONALNE MANJINE
RADE BEZ PRAVNOG OKVIRA
„ Činjenica je da srpska nacionalna manjina za svoju djecu ima škole na srpskom jeziku, ali škole na srpskom jeziku nisu legalne. One postoje, nastava se odvija, ljudi primaju plaću u tim školama, ali formalno pravno te škole ne postoje, jer one nemaju pravnu osobnost“ rekao je prof. Podumljak te pojasnio „ Godine 1999. predsjednik dr. Tuđman je donio Ukaz po kom su te škole počele raditi. U roku od godinu dana trebalo je donijeti Zakon, no on nije donesen. Škole postoje i dalje, nitko nije rekao da se tako ne smije raditi, ali škole funkcioniraju u pravnom vakumu“.
AKCIJSKI PLANI
Od 2008. do sada, a 2013. je na kraju, pet od ukupno 11 Poglavlja Akcijskog plana za provedbu Ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina 2008/2010 i 2011/2013 još uvijek nisu zatvoreni. Radi se o slijedećim područjima:
1. Službena i javna upotreba jezika i pisma nacionalnih manjina
2. Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina
3.zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima i tijelima uprave jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
4. sudjelovanje nacionalnih manjina u javnom životu putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina
5.opće mjere za potporu provedbi Ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina i Akcijskog plana.
PRIORITETI u rješavanju problema SRPSKE NACIONALNE MANJINE!
„Od kuda biste krenuli rješavati probleme na području na kome živite- što smatrate prioritetom „ – tako smo formulurali pitanje na forumima na koje su odgovor kao preporuku dale 192 anketirane osobe „
Rezultat je bio slijedeći:
1. 28,12% - potrebno je osigurati vladavinu prava i dosljednu provedbu Zakona
2. 25% - ulagati u gospodarstvo i zapošljavanje
3. 14% - javno informiranje i podizanje svijesti o pravima srpske nacionalne manjine, što do sada nije funkcioniralo, do sada se o manjinama informiralo u slučajevima incidenata, najčešće u negativnom kontekstu
4. 12% - provedbu prava srpske nacionalne manjine u kulturi i obrazovanju, od kojih se najviše isticalo pitanje registracije škola na srpskom jeziku
5. 3,64% - prioritetom smatra pitanje stambenog zbrinjavanja i obnove
6. U ostalim preporukama anketiranih (14% ) pojavljuje se riječ SLOBODA, kao nešto čemu ljudi koji žive na području Slavonije i Baranje teže i što im nedostaje.
PREPORUKE RADNE SKUPINE
* JEDINSTVENI PAKET INTERVENCIJE GRADU VUKOVARU IZ STRUKTURNIH FONDOVA SREDSTAVA EUROPSKE UNIJE. NAIME .RH ima pristup tom fondu i treba poraditi na financijskoj intervenciji u tom europskom fondu za grad Vukovar u koji bi bilo uključeno sve od gradnje infrastrukture do zapošljavanja . Za to je potrebno političke volje i i tehničkog osoblja koji će pripremiti takav program.
* RADITI NA ZAJEDNIŠTVU VEĆINE I MANJINE TE SUDJELOVATI U DONOŠENJU JAVNIH POLITIKA
* TRANSPARENTNA RASPODJELA SREDSTAVA AKCIJSKOG PLANA
* PROAKTIVNO PONAŠANJE LOKALNE UPRAVE
* IZGRADNJA KAPACITETA LOKALNIH ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA
* NUŽNA JE SINERGIJA I HORIZONTALNA KOORDINACIJA
* SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU: denacifikacija zemlje
* KONTINUIRANO OSVJEŠĆIVANJE O PRAVIMA I PROAKTIVNO INFORMIRANJE
* PROVOĐENJE POLITIKE SOCIJALNOG ZBRINJAVANJA
* MOBILIZIRATI NACIONALNE RESURSE KAKO BI SE OŽIVJELA GOSPODARSKA AKTIVNOST U SLAVONIJI I BARANJI.
Post je objavljen 13.12.2013. u 12:19 sati.