Švicarski sociolog Norbert Elias ističe da značajan gubitak moći
predstavlja traumatičan događaj. Gubitak moći bio je naročito
traumatičan za Srbiju (ona je prestala biti regionalna sila, nestala
je kao politički entitet, Srbi su postali drugorazredni sultanovi
podanici od 15.-19. stoljeća kada su njegovali
mitove o svojoj velikoj prošlosti i velikoj budućnosti).
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Osnovna pokretačka sila na putu do genocida nije patologija
pojedinaca koji organiziraju i vrše genocid, nego patologija
ideja koje ih vode...
Samoobrambeno načelo "ubij da ne budeš ubijen" nije
dovoljno za mobiliziranje masa; u žrtvi treba vidjeti demona
i u njezinu uništenju djelo od opće koristi.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
U balkanskoj patrijarhalnoj kulturi nasilje se često uzimalo
kao nešto samo po sebi razumljivo, bez ikakva osjećaja
krivnje ili žalosti nad žrtvom.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ideolozi velikosrpstva i jugoslavenstva idealizirali su život
hajduka i uskoka i protumačili traženje osvete kao
traženje pravde.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Među utjecajima u širenju kulta osvete i opravdavanja nasilja kao
legitimnog sredstva za oblikovanje homogene nacije ističe se književno
djelo Gorski vijenac, dramski spjev, nastao na dinarskom području ,
čiji je autor (Petar Petrović Njegoš, 1813.-1851.) bio istodobno
svjetovni i duhovni vladar svoje zemlje (Crna Gora).
Postalo je najčitanije književno djelo među Srbima. Đilasov biograf
Vladinir Dedijer zabilježio je da je Đilas znao Gorski vijenac
napamet-Đilasova fascinacija Njegošem, te je za vrijeme rata uvijek
nosio sa sobom tu knjigu, a ne Marksova
djela-i da ga je, kao jedan od vodećih ličnosti partizanskog pokreta, često recitirao.
Inspiracija Njegošem možda je donijela njegovoj (Đilasovoj) okrutnosti i fanatizmu.
Đilas je prerezao grkljan bar jednome ratnom zarobljeniku; on je to opisao u svojoj
knjizi Ratno doba (Wartime, 1977.).
Priredio R.S. Zagreb, IX./12.
Branimir Anzulović: MIT O NEBESKOJ SRBIJI,Zagreb, 2011.
Post je objavljen 17.10.2013. u 14:08 sati.