Marketing
Loza, zaključak
Danas je trebala ići neka fotoreportaža, izlet na planinu, šetnja po voćnjaku i sl. Međutim jutro je počelo s kišom ali i dosta jakom tučom, nasreću kratkotrajnom. Kišovito se vrijeme zadržalo i preko dana pa sam fotoreportaže odgodio za neki drugi put.
Zato danas donosim jedan zaključak koji sam i najavio u prošlom postu, a koji spremam već duže vrijeme.
U knjizi „The Flying Mystics of Tibetan Buddhism“, Glenna H. Mullina, pronašao sam ovu sliku i pripadajući odlomak pod znakovitim nazivom Let(enje), Smijeh i Prosvjetljenje. Ilustracija koja se tamo nalazi u vidu slike tradicionalne tibetanske duhovne umjetnosti se savršeno uklapa kao nadogradnja na priču koju smo obrađivali u proteklom periodu. Mislim naravno na lozu ranih učitelja iz tradicije Kagyu ( tib. bka' brgyud- usmena linija, učenje preneseno šapatom) Marpa - Milarepa- Gampopa- Dusum Khyanpa). Naravno njima prethode indijski mahasiddhe- Tilopa i Naropa, ali fokus ovdje je konkretno stavljen na spomenutu tibetansku četvoricu koji tvore sukcesiju dotične učiteljske transmisijske linije, a koja je ostala očuvana do današnjih dana kao Karma Kagyu- jedna od četiri velike škole sjevernog budizma.
O toj lozi možda ću opet jednom pisati, ali kako sam spomenuo prošli puta, ne baš u neposrednoj budućnosti, pa bi ovo došlo ujedno i kao svojevrstan zaključak jednog većeg poglavlja u aktivnostima ovoga bloga. Uživajte i pozdrav do čitanja:
Slika je dimenzija 56.52x34.93cm, nastala u istočnom Tibetu u 18. st. tehnikom nanošenja pigmenata od usitnjenih minerala na platno.
Danas samo kratki opis ovog likovnog umjetničkog djela, izvor je briljantna internetska riznica tibetanske duhovne umjetnosti: www.himalayanart.org svakako preporučam malo pronjuškati kroz kolekcije umjetnina koje su tamo dokumentirane. Kako je tamo i navedeno riječ je o „najvećem svjetskom edukativnom izvoru himalajske umjetnosti i ikonografije u kome je katalogizirano preko 50 000 djela.“
(Centralna figura na slici) Dusum Khyenpa, Prvi Karmapa Lama (1110.-1193.) zajedno sa lozom ranih tibetanskih gurua tradicije Kagyu.
Prikazan je u nešto starijoj dobi, sa sijedom kosom i neobrijan. Izvodi mudru (mudra je simbolična gesta rukama) učenja Dharme sa objema rukama pri srcu, slično Kotaču Dharme. Na glavi nosi crnu vadžra krunu primljenu kao dar od Dakina u svrhu priznanja njegove realizacije, odjeven je u narančaste i žute halje, odjeća potpuno zaređenog redovnika, a zaogrnut je i sa meditacijskim ogrtačem od žutog brokata. Sjedi na niskom sjedištu za naslonom, namijenjenom za redovnike. Sjedište je prekriveno brokatom. On sjedi u vadžra položaju (u nekim granama buddhističke tradicije uobičajen je naziv padma položaj tj. lotosov položaj ali to ne treba zbunjivati, radi se u oba slučaja o istom sjedećem položaju)
a pred njim je stolić na tri noge na kome su Dharma knjiga (u vidu svitka), zdjela s voćem i Tri Dragulja (simbolična Triratna tj. Buddha, Dharma, Sangha).
Na vrhu slike u centru jest Marpa Lotsawa Chokyi Lodro (1012.-1097.) prvi tibetanski guru u lozi koja će kasnije prerasti u Karma Kagyu - jednu od četiri glavne škole tibetanskog budizma:
Sa kratkom crnom kosom, brkovima i kozjom bradicom , odjeven je u odjeću laika/svjetovnjaka, a sa obje ruke izvodi mudru „uzimanja Zemlje za svjedoka“. Na lijevoj strani je glavni Marpin učenik, slavni yogi Milarepa (1040./1052.?-1137.):
sa dugom crnom kosom, odjeven u jednostavnu platnenu odjeću i crveni meditacijski pojas. Desne ruke prinesene iza uha, a lijeve spuštene na tlo iza tijela, posjednut je u opuštenom položaju na sivoj jelenskoj koži. Na desnoj strani slike je prikazan glavni Milarepin učenik:
Gampopa (1079.-1153.) koji je bio učitelj Dusuma Khyenpe (Prvog Karmape tj. centralnog lika na ovoj slici). Gampopa sa dvije ruke pri srcu izvodi mudru podučavanja Dharme.
Nosi crvenu kapu sa širokim resama, a odjeven je u narančastu i crvenu redovnički halju. Spomenuli smo u prošlom članku da je Gampopa prvi redovnik u liniji Kagyu. (možemo govoriti o tome kako je i Marpin guru mahasiddha Naropa bio redovnik u mlađim danima ali on je napustio redovnički život kad je pošao u potragu za svojim učiteljem- mahasiddhom Tilopom.)
Osobito simpatičan detalj, gore desno između Marpe i Gampope: ptica u letu.
Na dnu slike lijevo i desno prikazani su meditacijski deiteti, iako možda je bolje koristiti termin yidam, a ne deitet jer kao što znamo u kontekstu buddhizma nipošto ne možemo govoriti o „božanstvima“ u smislu u kojem se to čini u teističkom poimanju duhovnosti i religije. Konkretno riječ je o deitetima tzv. gnjevnih aktivnosti. Prvi je (dolje lijevo):
Hayagriva iz Obitelji Padma Buddha (Obitelj Lotosa), crven, u najjednostavnijoj formi, znači sa jednim licem i dvije ruke podignute uvis, u desnoj drži štap s nataknutom lubanjom, a u lijevoj crveni plamičak.
Na donjoj desnoj strani slike prikazan je Vajrapani (Vadžra Pani- nositelj munje) iz Vadžra Buddha Obitelji (Obitelj Žezla/Munje), plave boje, također u jednostavnoj formi sa jednim licem i dvije ruke:
U desnoj drži podignuto zlatno žezlo (tj. vadžru), a lijevu drži pri srcu u gnjevnoj gesti- gesti egzorcizma- istjerivanja pogrešnosti i smetnji). Oboje su odjeveni u tipičnu odjeću i dekoracije "gnjevnih deiteta", a okruženi su plamenom primordijalne svjesnosti.
Dusum Khyenpa bio je utemeljitelj Karma (Kamtsang) grane Kagyu škole. Služio je nakon Jetsuna Gampope kao opat u samostanu Daklha Gampo, a utemeljio je samostan Tsurphu koji je postao sjedište budućih inkarniranih Karmapa lama. Izvorni samostan Tsurphu uništen je 1966.g. nakon kineske okupacije Tibeta u sklopu tzv. „kulturne revolucije“. Obnova je počela tijekom 1980-ih zahvaljujući zalaganju 16.-og Karmape Rangjung Rigpe Dorje-a:
Današnji 17.-ti Gyalwang Karmapa Ogyen Trinley Dorje, ustoličen je u obnovljenom samostanu Tsurphu i tamo je boravio do 2000. godine kad je prebjegao u Indiju. Kapa koju nosi je simbolična crna vadžra kruna kakvu na ovoj slici koju smo danas obrađivali nosi i Prvi Karmapa Dusum Khyenpa.
Post je objavljen 05.05.2013. u 18:39 sati.