Marketing
Diskriminacija doseljenika višim komunalnim doprinosom
Diskriminacija doseljenika i vikendaša višestruko većim cijenama komunalnog doprinosa je postala uobičajena u mnogim općinama. Diskriminacija je očita, ali svejedno se vijećnici i načelnici usuđuju izglasati takve odluke. Za diskriminaciju postoje razni motivi, od nastojanja da se spriječi i ograniči dolazak bogatih "stranaca" koji bi mogli pokupovati terene i kuće na atraktivnim lokacijama, do pohlepe lokalnih moćnika koji žele iskoristiti priliku i ugrabiti novac kojeg će nenamjenski potrošiti. Prvi motiv, strah i zaziranje od stranaca i doseljenika je nešto vrlo slično rasizmu, mada se kod nas to doživljava kao domoljublje. Otočani su skupo prodavali terene "strancima" (zadranima, zagrepčanima i sl.), ali nakon toga zajedno na razini Općine žele od doseljenika uzeti još, jer nije fer da profitira samo bivši vlasnik terena. Možda se domaći ljudi smatraju kolektivno oštećenima zato što su za nemale novce pojedinci ustupili terene doseljenicima, pa smatraju da je pošteno dodatnim naknadama od doseljenika i vikendaša uzeti još novca. Pohlepu lokalnih moćnika podržavaju mnogi birači jer se najveći dio novca ne uzima njima nego onima koji nemaju pravo glasa. Novac se najviše uzima vikendašima koji nemaju pravo glasa, ali zato imaju obvezu platiti 500% više od domaćih ljudi za infrastrukturu koju će najviše koristiti stalni stanovnici, birači. Osim javnih površina, ulica i rasvjete, domaći će koristiti i groblja koja im financiraju vikendaši. Ukratko, domaći imaju prava i povlastice, a vikendaši imaju financijske obveze bez prava glasa.
Uobičajen je stav da bi bogatiji trebali platiti više. Vikendaši se smatraju bogatijima, pa kad su već mogli platiti teren i poreze tijekom gradnje kuće, mogli bi skuplje platiti i izgradnju komunalne infrastrukture, te na taj način omogućiti domicilnom stanovništvu da ne plaća skoro ništa. Takav stav vam može izgledati socijalno osjetljivim i dobrim, sve dok se osobno ne nađete u situaciji da se vama uzima puno više, kako bi drugi platili manje i na taj način zapravo dobivaju vaš novac iako nisu socijalni slučajevi.
Vjerojatno nisu rijetki slučajevi otočana koji su odselili u Zadar i izgradili vikendicu na djedovini, na otoku. Sad će morati platiti komunalni doprinos od 138kn/m3 jer nisu imali stalno prebivalište na otoku dulje od 10/20/30 godina, dok će njihovi susjedi koji su zadržali prebivalište na otoku iako su zapravo živjeli u Zadru dobiti 80% popusta. Zatim, ljudi koji žive na otoku zadnjih 9 godina nemaju popust, a oni koji imaju prebivalište na otoku zadnjih 10 godina dobivaju popust od 20%. Takav pravilnik je mogao sastaviti samo netko tko ne poznaje niti osnove matematike, netko tko nije u stanju koristiti najjednostavniju matematičku operaciju množenja (godina × koeficijent), pa je odredio 3 kategorije za popuste: 10-19, 20-29 i preko 30 godina prebivanja.
Prva reakcija neupućenih čitatelja na novinskim portalima jest da su bespravni graditelji divljaci koji i zaslužuju da im se uzme što više novca. Pitanjem imamo li građevinsku dozvolu odbacuju svaku daljnju raspravu i smatraju da nemamo pravo tražiti jednakost. Zatim se spominje kako su legalni graditelji skuplje plaćali naknade za gradnju. Međutim, to u većini slučajeva nije istina. Tek prije nekoliko godina su komunalni doprinosi podignuti na visoku razinu, a prije toga je legalna gradnja bila znatno jeftinija, za one koji su mogli legalno graditi. Ljudi koji su gradili bespravno nisu to radili s ciljem izbjegavanja plaćanja, nego zato što im općine nisu pružile mogućnost legalne gradnje, nisu napravile detaljne planove uređenja koji su bili preduvjet za dobivanje dozvole. Tako su gradili i brojni stanovnici gradova, često se spominje brojka od 400.000 bespravno izgrađenih objekata u Hrvatskoj. Mi u Gladuši smo gradili na građevinskom zemljištu uz usmeno, implicitno, ali i poprilično eksplicitno dopuštenje brojnih institucija koje su naplaćivale poreze na vikendice, komunalne naknade, skupe priključke na struju, vodu i telefon. Gradnja bez građevinske dozvole je poslijedica bespravne države koja je omogućila, poticala i prisilila građane da masovno grade bespravno (na građevinskom zemljištu).
Sukob pravde i prava
Svjestan sam sukoba pravde i prava, a nastojali smo biti što pravedniji i većini ljudi omogućiti legalizaciju, koja je sada u okviru njihovih mogućnosti rekao je Vrančić i odgovorio na pitanje smatra li da bi ova odluka pala na Ustavnom sudu.
Pitanje je bi li pao i cijeli Zakon o legalizaciji! I što bi se moglo reći za one općine i gradove u kojima se u legalizaciji pravi razlika između domicilnog i ostalog stanovništva. Kako bi tek to prošlo na Ustavnom sudu rekao je Vrančić.
Ustav Republike Hrvatske jamči jednakost svih građana pred zakonom!
Istina je, dakle, da prema ocjeni Ustavnog suda RH jedinice lokalne samoprave, a po Zakonu o komunalnom gospodarstvu, smiju autonomno utvrđivati opće uvjete zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti, djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinsa.
Međutim ovakve odluke mogu biti donešene i utemeljene samo i JEDINO po načelu razrsvrstavanja objekata prema njihovoj namjeni, načinu korištenja i naravno, po njihovom smještaju u određenim zonoma na području lokalne zajednice, ali NIKAKO prema izmišljenim i protuustavnim kriterijima podjele svojih mještana prema datumu i vremenu doseljenja, odnosno prijave prebivališta.
Ovakvu autonomnu odluku Općine Tribunj smatram protuustavnom i kranje nepravednom, diskriminirajućom, a mogu slobodno kazati rasistički nastrojenom prema novonaseljenim mještanima koji su ipak ovaj naš Tribunj odabrali za svoje trajno življenje.
Komunalni doprinos jednome 3450 kn, a drugome 69.145!?
Ne radi se ni o kakvoj diskriminaciji - tvrdi načelnik Tribunja Damir Pilipac.
- Većina domicilnog stanovništva prije 20-ak godina je davala svoje zemljište za puteve, za vodovod, trasu dalekovoda, telefonsku mrežu ili su samodoprinosima financirali svu tu mjesnu infrastrukturu, za razliku od doseljenika.
Pojeftinjenje komunalnog doprinosa Vrančić obrazložio besparicom
U Crnom kao području od posebne državne skrbi i na zadarskim otocima, cijena kubika gradnje koja ide u legalizaciju iznosi 3 kn m/3.
Zbog čega je komunalni doprinos na Pašmanu 138kn/m3, kad je istovremeno na zadarskim otocima Iž, Rava, Ist, Molat, Olib, Silba i Premuda samo 3kn/m3 ?
Zadar svoje otoke tretira kao područja od posebne skrbi, pa vlasnicima kuća na tim otocima neće uzeti više od 3kn/m3. Zašto se Pašman ne tretira na isti način? Ako je razlog razvijenost zbog toga što imamo vodovod, onda se trebamo usporediti s FilipJakovom koji je vrlo sličan našem naselju, ili s Virom, Posedarjem itd. Tamo su doprinosi znatno niži. Ispada da će komunalno uređenje Pašmana biti 10 puta skuplje od uređenja drugih sličnih općina. Naravno, tako bi bilo kad bi se novac trošio namjenski, a očito neće.
http://gladusa.blog.hr/2009/08/1626553352/komunalni-doprinos-pasman.html
PS: nove slike obale:
Travanj '13.:
Post je objavljen 10.03.2013. u 21:15 sati.