Marketing
Tko će vladati Zagrebom?
Šest mjeseci prije lokalnih izbora, očito je da će u mnogim gradovima borbe za mjesto gradonačelnika i za većine u vijećima biti zanimljive i neizvjesne.
Agencija Promocija plus je 24.-25. listopada provela istraživanje javnoga mnijenja u više gradova. HTV na svojem mrežnom sjedištu objavljuje prezentacije, koje sadrže i neke podatke do kojih inače nije lako doći, pa je zanimljivo razmisliti što znače. Ovdje su rezultati za Zagreb. Ima nažalost nekih očitih grešaka (nadam se da nisu u osnovnim rezultatima).
Prije svega treba uočiti da je velik broj ljudi i dalje nezainteresiran za lokalne izbore. 45% ljudi je reklo da će sigurno glasati, a 32% da sigurno neće. Međutim, stvarni izlaz na izbore uvijek je manji nego prema anketama. Na izborima u svibnju 2009. na izbore je izašlo 42% upisanih birača. Za očekivati je da će i sada biti otprilike isto.
Mala izlaznost povećava utjecaj klijentelizma kao motiva pri glasovanju. Logično je da to ide u prilog ponajviše Milanu Bandiću i SDP-u, koji danas dijele vlast u gradu, a relativno najviše šteti HDZ-u.
Ovdje ću razmotriti rezultate ankete o izborima za gradonačelnika Zagreba, a one za Gradsku skupštinu spominjem samo usput. Ne idem redoslijedom po snazi kandidata.
1. Drago Prgomet (HDZ)
Prvo što pada u oči jest potpuni potop HDZ-a. Godine 2009. Jasen Mesić je, uz podršku HSLS-a i HSS-a, u prvom krugu dobio samo 13,7% glasova. Sada je njihov kandidat Drago Prgomet ispod 5% (neodlučnih je 12%). To je mnogo manje nego što dobiva HDZ kao stranka (10%). Podaci pokazuju da samo 33% glasača HDZ-a daje svoj glas Prgometu, a Milanu Bandiću 35%. Zanimljivo je da 9% glasača HDZ-a daje glas Vladimiru Ferdeljiju, a 7% Mireli Holy. Ovo pokazuje da je HDZ i dalje u dubokoj, strukturalnoj krizi.
2. Mirela Holy (nezavisna / Hrvatski laburisti)
Anketa je rađena u trenutku kad se kao ozbiljna opcija pojavila kandidatura SDP-ovke Mirele Holy za gradonačelnicu, koju bi podržali Hrvatski laburisti. U međuvremenu je ta opcija otpala (Holy je ovim manevrom bitno ojačala svoju poziciju unutar SDP-a, a laburisti vjerojatno nisu ništa izgubili). Anketa je pokazala da bi ona bila vrlo ozbiljan kandidat: plasirala se na treće mjesto sa 17% glasova, zaostajući manje od 4% iza stranačkog kolege Davora Bernardića, kandidata SDP-a.
Grijeh, zbog kojeg je formalno izgublla položaj ministrice, vjerojatno nema utjecaj na raspoloženje javnosti. Opći je stav da je razlog bio njen sukob s Radimirom Čačićem, koji ne pati od prevelike popularnosti, pa to njoj ne može škoditi.
Može se pretpostaviti da ova alternativka po imidžu i vrednotama (ali nesumnjivo vješta političarka, za razliku od osoba iz "civilnoga društva" koje se motaju po rubovima političke scene) dobiva mnogo glasova onih, koji su 2009. glasovali za nezavisnoga Josipa Kregara (dobio je 23% u prvome krugu). Njoj daje glas i 16% glasača SDP-a i 7% glasača HDZ-a.
Na izborima za Gradsku skupštinu, laburisti dobivaju 10% ukupno, odnosno 13% isključujući neodlučne (jednako kao HDZ).
(Tatjana Holjevac pojavljuje se također kao mogući kandidat za gradonačelnicu. Anketa joj je dala 5,3%. Ona naravno ne računa ozbiljno na uspjeh, nego želi ponovo, treći put zaredom, ulazak svoje liste u Gradsku skupštinu. Nakon toga teško je zamislivo išta osim obnove saveza sa SDP-om i njeni glasači to znaju. Zato je ne razmatram posebno.)
(Vesna Pusić pustila je prije nekoliko dana "probni balon", da će se kandidirati za gradonačelnicu, ako to stranka od nje traži. Meni se čini da ona ne može računati na toliki broj glasova kao Holy. Ne vjerujem da će stvarno doći do toga - to je samo pritisak na SDP. Trenutno se kao kandidat HNS-a pojavljuje Dragan Kovačević, koji je u anketi dobio 4%.)
3. Milan Bandić (nezavisni)
Milan Bandić oporavio se od katastrofe njegove nezavisne liste na parlamentarnim izborima prije samo godinu dana. S 28% glasova u znatnoj je prednosti pred Bernardićem.
U anketi, postavljeno je i pitanje za koga biste glasovali u drugom krugu, ako bi bio izbor između Bandića i Bernardića. Obojica su posve izjednačeni, sa po 42%. (Šteta što pitanje nije postavljeno za moguću kombinaciju Bandić vs. Holy, bilo bi zanimljivo vidjeti rezultat tog "sudara svjetova".)
Golema razlika prema rezultatima izbora za Sabor vjerojatno ukazuje na to, da je za njegov uspjeh važnija klijentelistička mreža (jer taj motiv ne funkcionira na državnom nivou) nego vješti populizam. On dobiva znatno više glasova nego njegova nezavisna lista na izborima za Gradsku skupštinu (koja je s 15% druga), te 16% glasača SDP-a i čak 35% glasača HDZ-a.
SDP bi očito trebao vrlo ozbiljno promisliti strategiju koju je, imajući čvrstu većinu u Gradskoj skupštini i kontrolu nad Holdingom, vodio prema gradonačelniku u ove dvije godine.
4. Vladimir Ferdelji (HSLS - HSS - Zelena lista)
Ferdelji je ove godine doživio sličan put kao Holy, samo je u Vladi izdržao mnogo kraće. Zbog sukoba s partitokracijom, privukao je na sebe pažnju javnosti i stekao popularnost. Ne toliku kao Holy. Svrstao se na četvrto mjesto s 9% glasova. Stranke koje ga podupiru vjerojatno ne očekuju da će pobijediti, nego da će svojom kampanjom poboljšati rezultat njihove koalicijske liste za Gradsku skupštinu. (HSLS i HSS bile su 2009. u koaliciji sa HDZ-om i podržale njenog kandidata za gradonačelnika Jasena Mesića, a Zelena lista je nastupila samostalno i osvojila 2,8% glasova.)
5. Davor Bernardić (SDP)
Bernardić je dobio samo 20% i znatno zaostaje za Bandićem, a blizu mu je Holy. Kako sam spomenuo gore kod Bandića, u mogućem drugom krugu rezultat bi bio posve nesiguran. Bernardić dobiva manje glasova nego lista SDP-a. Dobiva 65% glasova glasača SDP-a, a Bandić i Holy dobivaju po 16%.
U prezentaciji su dati i podaci kako bi se u drugom krugu između Bandića i Bernardića raspodjelili glasovi onih, koji su u prvom krugu glasovali za druge kandidate/kandidatkinje. Od glasača njegove stranačke kolegice Holy, 39% mu daje glas u drugom krugu, 24% dalo bi glas Bandiću, 21% je neodlučno a 15% je reklo da ne bi glasalo u 2. krugu. Od Ferdeljijevih birača Bernardić dobiva 34%, a Bandić 24%.
Holy se povukla, ali svojim kratkim iskakanjem pokazala je Bernardićevu ranjivost. Glasovi koje je ovdje privukla mogli bi se od stvarnih izbora kojekuda rasuti; za očekivati je, da će dobar dio toga, možda i sve, dobiti stvarni kandidat laburista.
S druge strane, njegov nekadašnji mentor daleko je od toga da baci koplje u trnje. Bandićeva je slabost, čini mi se, u tome da nema mnogo prostora za taktičke manevre. Čak ni otvorena podrška HDZ-a ne bi mu mnogo značila. On mora ići istim putem i načinom do kraja.
Kako srušiti Bandića?
SDP i Bernardić imaju, rekao bih, mnogo više prostora za manevriranje. Ali pritom će morati sklapati kompromise i davati ustupke, a istovremeno šarmirati birače. Ne zaboravimo da se uz gradonačelnika na izbornim listićima pojavljuje i dvoje zamjenika. tko će biti Bandićevi zamjenici nebitno je, dok SDP i Bernardić imaju dilemu.
Ponuditi jedno od ta dva mjesta popularnoj stranačkoj kolegici Holy i tako privući njenje birače? Drugo HNS-u da se izbjegne rasipanje glasova? Sklopiti savez sa laburistima (o čemu se spekulira)? Pokušati privući Ferdeljija, HSLS i HSS u svoju orbitu? Ili možda gurati Bernardića kao jedinog lidera uz dvoje nebitnih pomagača?
Bit će zanimljivo vidjeti za što će se odlučiti. Meni se čini da bi trebali shvatiti situaciju vrlo ozbiljno. Priznati da su u strategiji prema Bandiću dosad griješili, te da se treba posve fokusirati na prvi strateški cilj: njega skinuti s vlasti.
Po svoj prilici ne mogu natjerati da se predomisle one, koji već u prvom krugu daju glas Bandiću, jer ovi to čine iz klijentelističkih motiva. (To bi se možda promijenilo da Bandić završi u pritvoru pod istragom - a možda i ne bi. Kako se to dosad nije dogodilo, vjerojatno neće ni u sljedećih šest mjeseci.)
Bitno je privući u većem postotku one, koji su sad svoj glas dali Holy ili Ferdeljiju ili bili neodlučni (to je ukupno 38% svih anketiranih), te pokušati privući na birališta one koji inače ne bi izašli. Također, na izborima za Gradsku skupštinu SDP-u se smiješi uvjerljiva relativna većina, ali za natpolovičnu većinu trebat će koalicijske partnere. Tu su prostori dogovaranja, s gore nabačenim mogućim kombinacijama.
Ali, s druge strane, istovremeno bi trebali uvjeriti birače, da sadašnji SDP predstavlja stvarnu alternativu bivšem SDP-u, odnosno Bandiću. I ne zaplesti se previše u međustranačke kombinacije, koje biračima idu na živce.
Post je objavljen 06.11.2012. u 01:19 sati.