Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/belleepoque

Marketing

Mala ljetna biblioteka (1)

Ljeto je doba prepuno najrazličitijih preporuka za čitanje, a dućani su prepuni novih „hit-naslova“ i „bestsellera“, pa čak i bivših bestsellera, poput ciklusa Grička vještica Marije Jurić Zagorke. Budući da i ja uvijek nosim knjigu na plažu (a na plaži sam ovog ljeta susreo i Zagorku, što me posebno razveselilo) , stiže nekoliko preporuka iz ljetne biblioteke.

Skandinavski kriminalistički romani

Nakon uspjeha Larssonove Millenium trilogije dogodio se pravi izdavački boom uspješnih i manje uspješnih skandinavskih romana. Istina, Larssonovi romani na višoj su razini od ostalih skandinavskih romana i zbog tema kojima se bave, i zbog sjajnog, konciznog novinarskog stila. U Millenium trilogiji propituju se ne samo osobne odluke likova (koje su obično predmet kriminalističkog romana) već i zakonodavstvo liberalne Švedske, stanje ljudskih prava, ali i traumatična povijest koja će se pojaviti i kod drugih autora. Larsson nije izmislio skandinavski kriminalistički roman, ali su njegovi romani pokrenuli lavinu interesa za slične pisce. Osim toga, Larsson je stvorio potpuno nezaboravan lik, „mračnu“ Pipi Dugu Čarapu, odnosno Lisbeth Salander koja se suprostavlja svim društvenim konvencijama.

Sljedeća postaja na otkrivanju švedskih romana je Henning Mankell, autor sjajnog serijala o inspektoru Wallanderu, kojeg ste mogli pratiti i na HRT-u u opskurnim terminima. Njegovih prijevoda i nema toliko u Hrvatskoj, ali izdanja na engleskom su dostupna u Algoritmu, a osobno preporučam roman „Troubled Man“ koji podsjeća na romane Johna le Carrea s obzirom na ritam kojim se odvija radnja, ali i likove koji su duboko uronjeni u hladnoratovski sukob, pravu pozadinu intrigantnog romana.

Na našim kioscima nalazi se još dvoje pisaca – Jo Nesbo i Camilla Lackberg. Čitao sam samo jedan naslov potonje spisateljice, „Ledena princeza“ koji me u najmanju ruku nije oduševio – fabula je sjajna , ali stil je banalan , a autorica osjeća potrebu u maniri španjolskih sapunica iznositi sva unutarnja osjećanja lika koja bi trebala izaći na vidjelo nekim drugim, manje očitim putem. Usto, uz kriminalističku priču tu je i trivijalan ljubavni zaplet koji nikako ne pomaže ovoj autorici koju VBZ naziva kraljicom švedskog krimića. Kraljica atmosfere doista je (osjećaj ledene Fjallbacke, u kojoj se odvija radnja, je sjajan) , ali nije me se dojmila.

Jo Nesbo i njegov antijunak Harry Hole su posebna priča. Romani su to u kojima se uvijek krije neko ritualno ubojstvo, ili barem preneseno značenje, lov za psihotičnim ubojicom kojeg gone neki neshvatljivi motivi, a sve je doista natopljeno krvlju. „Šišmiš“ je jedini njegov roman koji je izišao u izdanju Profila (ostale romane izdalo je Znanje u svojoj ediciji Knjiga dostupna svima) , te se pomalo i razlikuje od ostalih romana zbog dinamike kojom se odvija zaplet, ali zbog zaista sjajne pozadine koja se krije u aboridžinskoj legendi o šišmišu roman se isplati pročitati, kao i „Spasitelja“; roman koji prati plaćenog ubojicu iz Vukovara, te koji u potpunosti pokazuje osobitost lika Harryja Holea.

Čitajmo hrvatsko!

Hrvatska literatura nepravedno je podcijenjena. Možda neki od sljedećih naslova nisu tipično ljetno štivo za razliku od romana koje sam naveo gore, ali vrijedi ih pročitati. Neki od naslova čak su i prevedeni na engleski kako bi bili lakše dostupni strancima, ali nisam primjetio da su vidljivi na mjestima u koja stranci zalaze.

Počnimo s piscem s kojim sam i ja započeo svoje ljeto, a koji je zasigurno jedan od najprevođenijih suvremenih autora – Miljenkom Jergovićem. Osim Sarajevskog Marlbora, nisam čitao njegovu novelistiku, i moram reći da sam se ugodno iznenadio. Iako Jergović stalno koristi neke motive, te se uvijek na sličan način bavi ponekim balkanskim problemima (povezanost etničkih i religioznih skupina, raspad Jugoslavije, njegova osobna povijest) jedan je od najboljih pripovjedača koje sam čitao u posljednje vrijeme. Dvori od oraha svojevrsna su domaća verzija Marquezovog remek djela Sto godina samoće, u kojima na specifičan i vrlo živopisan način prati povijest dviju obitelji iz Dubrovnika i okolice, razotkriva tipične i atipične karaktere ljudi, te se bavi i lokalnim stereotipima, a sve to kroz vrlo osebujno, ponekad i nevjerojatno pripovijedanje (nizovi nesretnih događaja su mu specijalnost). Zbirka priča Mama Leone potpuno je drugačije naravi – ona je velikim dijelom autobiografska priča o identitetu, obiteljskim odnosima i „bezbrižnom“ djetinjstvu, ali je i puna sjajnih priča iz ratnog Sarajeva, koje dijelom podsjećaju na ono što smo mogli čitati u Sarajevskom Marlboru. Posebno je upečatljiva priča o mladiću koji iz ratnog Sarajeva bježi u Izrael, i tamo pokušava zaraditi pjevajući sevdalinke, koje Jergović opisuje kao „one pjesme u kojima se dvoje mladih voli, ali je jedno bolesno, a drugo siromašno“: U svakom slučaju – vrijedi čitati.

Mlade hrvatske snage također ne treba odbaciti – jedan od romana koji me se najviše dojmio je „Adio Kabuoju“ Olje Savičević Ivančević, koji na predivan način opisuje Ruzinavu, splitsku studenticu u Zagrebu koja se bori protiv stereotipa i njezinu obitelj. U taj divlji Split stihijske gradnje smjestila je i pravu priču iz westerna – potragu za razlozima bratova samoubojstva. Uz samu radnju Olja Savičević u romanu otkriva i svoj pjesnički talent, a njega se najbolje može „uočiti“ u zbirci pjesama „Kućna pravila“ koja iskreno, toplo, intimno i jednostavno otvara vrata u svijet ove sjajne autorice.

Tu je još i sjajni Senko Karuza, čiji je Vodič po otoku idealno štivo za mediteranski odmor duše i tijela, Dubravka Ugrešić sa postmodernom „Babom Jagom“, ali i svojim oštrim kritičkim perom u zbirkama eseja i kolumni „Kultura laži“ i „Napad na minibar“, Slavenka Drakulić , vrlo duhovita u Basnama o komunizmu, a opet tako bolna u Fridi, Ivana Sajko izvanredno ocrtava vrijeme koje nije niti doživjela u „Povijesti moje obitelji“, Miroslav Mićanović, jednostavan i svakodnevan… Popis bi se mogao samo širiti i širiti, a ja vam predlažem da skoknete do knjižnice ili knjižare i nabavite poneku od ovih knjiga…

/100. post - idemo dalje :-)


Post je objavljen 30.07.2012. u 23:13 sati.