Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/pogledunazad

Marketing

Spomendan svete Ruže limska


Sveta Ruža limska, djevica
23. kolovoz

Izabela Flores, zbog ljepote pučki nazvana "Ruža", rodila se u Limi (Peru) god. 1586. Prva svetica Novoga svijeta, odlikovala se pokorom i molitvom. Obdarena mnogim naravnim darovima, htjela se pridružiti sestrama Reda, da bi potpunije prionula uz evanđeosko savršenstvo.

Ustrajna u božanskoj kontemplaciji, željela je i druge uvesti u tajne "nutarnje molitve". U tu je svrhu širila duhovne knjige, potičući čak same svećenike da sve privuku k ljubavi za molitvu. Premda se bila gotovo zatvorila u roditeljskom vrtu, ipak je otvarala dušu misionarskoj zadaći Crkve.



Goreći od revnosti za spas grešnika i Indijanaca - za koje je željela prinijeli život - podlagala se dobrovoljnim mrtvljenjima da ih pridobije za Krista, "žaleći što se kao žena ne može predati apostolskoj zadaći". Ozbiljno uvažavajući štetu od grijeha, "htjela je sebe pretvoriti u kamen i vapno da bi svima zazidala vrata pakla".

Goreći ljubavlju prema Isusu u sakramentu Euharistije i pobožnošcu prema Gospi, s neizrecivom se revnošću trudila oko širenja ružarija; smatrala je da ga svaki kršćanin treba "riječju propovijedati i u srcu nositi".

Preminula je u Limi 24. kolovoza 1617. u 31. godini života. Klement IX. proglasio ju je 1668. blaženom, a Klement X. svetom 12. travnja 1671. Od te je godine Južna Amerika časti kao svoju zaštitnicu.



Iz Postupka za kanonizaciju

(Usp. Breve ristrctto della vita meravigliosa della Ven. Serva di Dio Suor Rosa di S. Maria... cavato da' processi per la sua canonizzazione, dal P. Maestro F. G. Lioni, Roma, 1665., str. 63-64; 123-125; 174; 179-182.)

Sveta Ruža, prava učenica sv. o. Dominika

Ruža od Sv. Marije u svim je stvarima nalazila povod da slavi Stvoritelja. Svaka joj je misao bila poticaj da uzdigne duh k Bogu, a mnoge je željela poučiti u tajnama unutarnje molitve. Stoga, kao što je svoju dušu hranila čitajući dobre pisce, tako je i širila duhovne knjige te poticala svećenike da na svaki način pokornike i slušatelje privuku k ljubavi prema molitvi.

Neizreciva je bila njezina pobožnost prema Gospinoj krunici, koja združuje mislenu i usmenu molitvu. Smatrala je da bi svaki kršćanin morao krunicu riječju propovijedati i nositi je u srcu.

Nasuprot slatkoći što joj je Božja ljubav davala kušati u molitvi, osjećala je gorčinu koja je proizlazila iz spoznaje zla i grijeha. Na poseban je način teško doživljavala uvrede nanesene Crkvi; tada bi se njezina revnost rasplamsala, i jezik ne bi šutio premda bi se njezino prekoravanje često pretvorilo u slatko i uvjerljivo zaklinjanje. Svi su se čudili stoje djevica, vazda šutljiva prema onima koji su je korili, ustajala protiv uvrede koja se nanosi Bogu, pa bila ona i malena.

Ljubav prema Isusu u Euharistiji igrala je veliku ulogu u njezinu životu; u dane kad je Presveti Oltarski Sakramenat bio svečano izložen na klanjanje, ostajala bi pred njim mnogo sati, nepomična u molitvi.
Boljelo ju je što mnoge duše nemaju dara vjere, osobito one koje su na golemim prostorima Amerike bile zarobljene idolopoklonstvom. Osjećala je samilost prema njima i neprestano na njih mislila želeći srušiti sve ograde te na krilima duha poletjeti k njima da ih prosvijetli i spasi. Bila bi sebe pretvorila u kamen i vapno da svima zatvori vrata pakla.

Kad bi razgovarala s redovnicima, posebno s braćom propovjednicima, poticala ih je, silinom glasa stoje proistjecala iz osjećaja srca, da se dušom i tijelom predadu obraćenju duša. Ljutila se što se previše pre¬daju spekulativnom studiju, pa je govorila kako bi više voljela da se znoj, bdjenje, napori i poteškoće, potrebni za stjecanje spekulativnog znanja, usmjere na tako potrebno nastojanje volje da se zapale ljubavlju prema Bogu.

Žalila je što se, kao žena, ne može, kako je željela, predati apostolskoj zadaći i naviještati Evanđelje nevjernicima. Da bi svoga ispovjednika oduševila za taj sveti posao, ponudila mu je da će mu polovicu svojih zasluga ustupiti kako bi imala udio u plodovima njegova apostolata.


Molitva svetoj Ruži Limskoj

Pripjev: Ti slavo jerusalemska, ti veselje izraelsko, ti diko našega puka, o Ružo, muževno si se ponijela i u-čvrstilo se je tvoje srce.
R: Moli za nas, blažena Ružo.
O: Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se:
Svemogući Bože, djelitelju svih dobara, koji si htio da blažena Ruža, potaknuta rosom nebeske (milosti, procvate imeđu Indijancima krasotom djevičanstva i strpljivosti, daj nama svojim službenicima da težeći za mirisom njezinih kreposti zaslužimo postati dobar miris Kristov. Koji živi i kraljuje po sve vijeke vjekova. Amen.



Post je objavljen 23.08.2011. u 00:01 sati.