Državljane Europske Unije zasad najviše zanimaju hrvatske nekretnine. Zahtjeva za vlasništvo, koje će s ulaskom u EU biti liberalizirano, sve je više. Zbog toga će se nastaviti trend povećanja cijena nekretnina. Bit će 3,9 posto veće nego što bi bile da Hrvatska ostane izvan Unije. Za kupnju nekretnina zainteresirani su bogatiji stranci, džetseteri, koji većinom ne poznaju financijska ograničenja kada žele kupiti ono što žele. Liberalizirano tržište nekretnina pojednostavnit će takvu vrstu trgovine.
U konačnici, što se tiče obale, situacija je vrlo jednostavna: budemo li razvijali elitni turizam, cijene nekretnina neizbježno će rasti. Ako se pak odlučimo za apartmanizaciju, cijene će stagnirati ili padati. No, takva vrsta tržišta nekretnina nužno nosi svoje posljedice u izgledu obale, profilu gostiju, urbanizmu. Vjerujem da bi se pametnom politikom moglo mnogo napraviti oko ekonomskog procvata obale i snažnog oživljavanja otoka. Katkad procjene znaju pokazati potpuno pogrešne rezultate.
Primjera radi, u Mađarskoj je uoči ulaska u Uniju strateška procjena glasila da će cijene nekretnina naglo porasti. Ljudi su na brzinu kupovali nekretnine, međutim, cijene nisu porasle nego su stagnirale.
Kao i u ostalim tranzicijskim zemljama, u problemima bi se mogli naći poljoprivrednici i ribari čije su djelatnosti najranjivije u europskim integracijama. Hrvatskoj će biti možda najteže na području poljoprivrede, koja nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju može godišnje očekivati 2,5 milijarde kuna izravnih potpora iz EU. No to neće biti dovoljno da se nadomjeste sadašnje državne potpore. Ovisno o uspjehu hrvatskih pregovarača, iz nacionalnog bi se proračuna za poljoprivredu trebalo godišnje nadomjestiti od 400 milijuna do čak 3 milijarde kuna
Post je objavljen 10.05.2011. u 19:41 sati.