Pregled posta

NJEGA TIJELA VOĆEM...

Voće je iznimno bogato prirodnim hranjivim sastojcima koji njeguju našu kožu i čine je blistavom, sjajnom i lijepom. Najbolje to znaju stanovnice tropskih predjela kojima Europljanke često zavide zbog besprijekorne puti i vitke linije. No, danas više nego ikad i nama je dostupno ovo čarobno i slasno voće kojem su drevne civilizacije pripisivale čak i mistično djelovanje.

CRVENI GREJP

Svi citrusi, pa tako i grejp, odgađaju starenje. Čuvaju tkiva i jačaju krvne žile te kožu čine mekšom. Uz obilje organskih kiselina, betakarotena, pektina, terpena, kalcijeva oksalata, citrata te malu energetsku vrijednost, izvrsni su za sve one koji žele smršaviti ili održavati lijepu figuru.
Sok od grejpa na popisu je dijetalnih napitaka jer potiče topljenje masnih naslaga. Ovaj je "rajski" plod svijetložute boje, najveći je među citrusima i gorko-osvježavajućeg okusa. Odlično djeluje na masnu kožu s aknama i i sadržava puno AHA kiselina. I Fitotvari iz plodova agruma zaslužne su za jačanje stijenki kapilara i smanjenje razornosti slobodnih radikala. Ujedno su bogati vitaminom C i vitaminima B skupine, a posebno je važan visok sadržaj folne kiseline zbog čega se preporučuju trudnicama i djeci u razvoju. Veoma je važan i njihov povoljan sadržaj minerala, osobito kalija, kalcija, fosfora i željeza.

KOKOS

Kokosova palma slovi za "kraljicu biljaka", a mnogi je smatraju jednom od najkorisnijih na svijetu. Mlijeko njezina ploda obiluje visokim sadržajem ugljikohidrata, masti, ulja i vitamina pa je iznimno korisno i hranjivo. I kokosovo je ulje bogato prirodnim hranjivim sastojcima, dubinski hidratizira kožu i sprječava gubitak vlage. Usto, izvrstan je prirodni antioksidans koji obnavlja kožu i vlasište kose te ih štiti od slobodnih radikala. Kokosovo ulje potrebno je intenzivno utrljati u kožu, a mlijeko u kremama ima funkciju vezivanja vlage. Ulje kokosa dobro je za suhu kožu te posebno za tretiranje kose i tjemena. Daje prekrasnu teksturu kremama i divan osjećaj na koži. Kokos je izvrstan lijek ako patimo od pomanjkanja vitamina, jača organizam te kao napitak osvježava i krijepi. Uz sve to ima predivan tropski miris!

LIMETA

Domovina svih citrusa je Kina i jugoistočna Azija, a uzgajaju se od davnina. U Europu je prvi donesen citron (Citrus medica) oko 350. godine prije Krista, po povratku Aleksandra Velikog i njegove vojske. Nekad važan u medicini, simbol sreće u budizmu, danas se malo proizvodi i pomalo pada u zaborav. No, naranča, limun i limeta pronašli su svoj put u osvajanju svijeta.
Danas su svi citrusi najomiljenije voće koje kozmetika rabi u apsolutno svim oblicima, od krema, gelova, šampona, do ulja za masažu.
Limeta izgleda poput maloga nedozrelog limuna. Miris joj je sličan limunu, oštar i slatko-kiseo, ali ipak različit. Baš ta razlika činije toliko posebnom. Plod je pun soka koji se različito koristi - od krema do koktela. Djeluje antivirusno, adstringentno, dezinficira, obnavlja i tonira. Odlična je za masnu kožu i kosu. Zahvaljujući vrijednim sastojcima, a posebno visokom udjelu vitamina C te eteričnim uljima i obilju vitamina E, minerala i elemenata u tragovima (željezo, kalij, kalcij, fosfor) i bioflavonoidima, posebno učinkovito čisti, jača i učvrščuji kožu te potiče obnavljanje njezinih stanica.

MARAKUJA

Ovo je voće podrijetlom iz Kolumbije gdje se i ustalio naziv marakuja, no danas se uzgaja u raznim suptropskim predjelima od kojih gotovo svaka država ima drukčiji naziv. Neki od poznatijih su passion fruit, markisa, grenadilla i drugi, ovisno o boji i veličini ploda. Zanimljivo je da ova voćka uspijeva i u Andama na visinama od 2400 metara nadmorske visine. Plod je veoma slatkog okusa i iznimno zdrav zbog velikog sadržaja vitamina C, kalcija i željeza. Osim što se njezini bogati hidratantni i osvježavajući sastojci koriste u šamponima i gelovima za tuširanje, za ljepotu kože dobro ju je i što više konzumirati svježu. Tako se marakuja najčešće cijedi u sok čiji okus postaje izvrstan ako mu se doda sok od limuna. Jede se svježa, samo, je treba izrezati napola, a izvanredna je za voćne salate i sladolede. Idealna za ljeto, zar ne?

LUBENICA

Američki književnik Mark Twain u zanosu je napisao: "Kad lubenicu kušaš, znaš što anđeli jedu!"
Sadržava do 95 posto vode, niskokalorična je, a ipak vrlo hranjiva i energizirajuća jer preostalih pet posto njezina sastava čine dragocjeni vitamini (A, B6, C), minerali (prije svega kalij), bjelančevine, šećeri... Tako izbalansirani sastojci imaju višestruki blagotvorni učinak: stvaraju osjećaj sitosti, a ujedno izvrsno utažuju žeđ i rashlađuju organizam.
Bogata je i crvenim biljnim pigmentom likopenom (u većim količinama sadržavaju ga rajčica, crveni grejp i guava), za koji su istraživanja pokazala daje moćan antioksidans koji štiti od srčanožilnih bolesti i smanjuje rizik od raka.

DINJA

Energetska vrijednost dinje iznosi samo 34 kcal na 100 g svježe namirnice.
Povoljno djelovanje biljnih vlakana olakšava probavu i pomaže u smanjenju tjelesne težine.
Bogata je vitaminom C, a neke vrste bogate su i vitaminom A. Oni djeluju i kao antioksidansi štiteći organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja.
Od minerala sadrži kalij, fosfor, magnezij, kalcij, željezo, cink i bakar.
Voda i kalij pospješuju rad bubrega te tako pomažu pri uklanjanju štetnih tvari iz organizma. U narodnoj medicini koristi se za osvježenje te kod opeklina.

AVOKADO

Ova je voćka vrlo bogata nezasićenim masnim kiselinama koje hrane, vlaže i regeneriraju kožu? I Stoga je odličan za zrelu, ispucanu ili suhu kožu. Ima umirujući efekt na gornju epidermu kože, a bogatstvo vitaminima A, C, D i E te lecitinom pospješuje zacjeljivanje kože. Sadrži više od 20% nezasićenih masnih kiselina, proteine, betakaroten i "mineral mladosti" kalij. Ulje avokadima i izvanredne sposobnosti regeneracijei"pomlađivanja zbog visokih koncentracija esencijalnih masnih kiselina koje sprečavaju isušivanje i održavaju elastičnost kože. U kožu prodire dublje od svih biljnih ulja i aktivne tvari nosi do unutrašnjih slojeva dermisa.

PAPAJA

U nekim se krajevima ta biljka naziva "ljekovitim stablom" budući da se od listova i sjemenja pripremaju različiti lijekovi. Postoji 45 poznatih vrsta papaje. Kora joj je obično zelenkasta ili žuta, a "meso" narančaste, ružičaste ili crvene boje; mekano, sočno i slatkasto. U sredini se nalazi brojno sitno crno okruglasto sjemenje koje služi kao začin sličan papru. Zreli se plod može koristiti svjež ili se može dehidrirati te tako poslužiti kao sve drugo sušeno voće - za doručak kao muesli ili granola te u raznim kolačima. Osim toga, iz nezrelog ploda papaje dobiva se i enzim papain koji potiče probavu bjelančevina, poboljšava apetit te djeluje antibakterijski. Papaja je bogata raznim vitaminima i mineralima među kojima se osobito ističu visoke koncentracije vitamina A, folne kiseline i posebno vitamina C te kalcija. Osim toga, bogata je neprobavljivim vlaknima koja pospješuju probavu. Sok i koštice svježe papaje sadržavaju puno bromelaina koji razgrađuje proteine u organizmu. Vrlo je moćno sredstvo za čišćenje i omekšavanje kože jer obiluje enzimima koji skidaju mrtve stanice na koži, stimuliraju kožu i daju joj zdrav sjaj. Papaja razbija nakupine sebuma i mrtve kože na površini kože i tjemena.

MANGO

Legenda kaže kako je Buda sjedio upravo ispod drveta manga kada je doživio prosvjetljenje pa se mango i danas koristi u mnogim obredima u Indiji. Smatra se najstarijim voćem na svijetu, a u Indiji, njegovoj domovini, uzgaja se više 5000 godina. Prvotno je njegov plod bio veličine šljive i nije bio baš ukusan, no uzgojem se uspio razviti i do dva kilograma težine. Zanimljivo je i to da stablo manga staro i do 100 godina može rađati plodo ve. Plod manga je kruškolikog oblika, a Tajlandani ga zovu i "tropska breskva". Mango je voće izvanredna okusa, bogat vitaminima A i C te željezom. Regulira probavu, daje energiju i čuva zdravlje. Osim toga obiluje i betakarotenom (3 mg u 100 g ploda), a neki stručnjaci tvrde da je ovo voće najbogatije antioksidansima.

KIVI

Njegova je pradomovina Kina, a u naše je krajeve stigao tek prije dvadesetak godina. Izvorno mu je ime aktinidija, no kako je iz Kine prenesen prvo na Novi Zeland pa tek nakon toga u druge zemlje, dobio je ima kivi prema istoimenoj ptici s otočja. Ovu voćku zovu i biljkom vječne mladosti i zdravlja jer sadržava i mnogo vitamina, minerala i drugih tvari koje blagotvorno djeluju na ljudski organizam. Tako u 100 grama kivija ima i do 300 miligrama vitamina C, 174 mg vitamina A, a tu su i znatne količine vitamina iz skupine B. Uz sve to sadržava i dosta kalcija, željeza, fosfora, magnezija i drugih minerala pa stoga ne čudi što je omiljena "poslastica" kozmetičkih laboratorija. Usto je vrlo ukusna i, znalci kažu, ima miris koji podsjeća na jagodu, bananu, trešnju i ananas - zajedno!
Svježe iscijeđen kivi, primjerice, nježan je astringent, pun vitamina C, a sadržava visok udio enzima koji će temeljito očistiti masnu kožu začepljenih pora.


Post je objavljen 08.04.2011. u 17:45 sati.