Piše Bojan Klima
Američki mediji ovih dana uspoređuju današnje vojne operacije nad Libijom s američkim zračnim udarima protiv Gadafija u proljeće 1986. Na početku aktualnih akcija nad Tripolijem i Bengazijem, kritičari su upozoravali na mogućnost da se ponove greške iz američke intervencije u Iraku, iz 2003.
Međutim, zračni udari protiv snaga odanih Moamaru Gadafiju sve više podsjećaju na intervenciju Zapada u Bosni i Hercegovini, nakon masakra u Srebrenici. Zonu zabrane leta nad Libijom – baš kao i nad Bosnom i Hercegovinom - uspostavilo je Vijeće sigurnosti UN-a, da bi se spriječilo ubijanje civila. Kao i u ljeto 1995., rezoluciju Ujedinjenih naroda primjenjuje NATO savez.
Unilateralizam ima dosta mana i one su došle do izražaja u američkoj akciji protiv Saddama Husseina. Ali, ima ih i multilateralizam. Kao i u slučaju Bosne i Hercegovine i kasnije Kosova, i u akcijama nad Libijom nije jasno kako se odluke donose i što je njihov strateški cilj – upozoravaju američki analitičari. Naime, odluke se donose konsenzusom zemalja koje sudjeluju u vojnim akcijama, a one – pa čak ako su i članice NATO saveza – imaju različite interese.
Primjer je aktualno razilaženje u vezi zapovjedništva nad vojnim operacijama protiv Gadafijevih snaga. Dok Washington želi da akcijama zapovijeda NATO, Pariz traži da o akcijama odlučuje ad-hoc ministarski odbor u kojem bi bili šefovi diplomacija zemalja koalicije, ali i arapskih partnera iz regije. Slične razlike između pojedinih zemalja – čak i o konkretnim ciljevima koje treba napasti – postojale su i za vrijeme NATO-vih operacija nad Bosnom i Hercegovinom odnosno Kosovom.
To je očito i u vezi definiranja cilja akcije. Je li glavni cilj uklanjanje Moamara Gadafija? Ili je cilj usporiti napredovanje njegovih snaga prema Bengaziju i oslabiti režim? Je li koalicija možda voljna dopustiti Gadafijevu pobjedu, ali pod uvjetom da ne bude masakra civila? Želi li Zapad da dođe do podjele Libije? Ili je ovo pak samo jedna od faza u demokratizaciji arapskog svijeta?
Članice NATO- koalicije ne bi se vjerojatno mogle složiti u vezi niti jednog od ovih pitanja. Zbog toga, kako je netko primijetio, ova intervencija Zapada ne podsjeća toliko na Irak iz 2003., već na međunarodne vojne akcije na Balkanu, kada je Zapad – nakon gotovo deset godina okolišanja – konačno odlučio da prekine s masovnim pomorom civilnog stanovništva.
Post je objavljen 23.03.2011. u 20:17 sati.