Marketing
Noć muzeja u gradu bez muzeja
Noć muzeja 2011 u Ivanić-Gradu, noć u gradu koji je više nego zorno prikazao kako se najljepše stvari događaju uz veliku ljubav njegovih žitelja. Šetalo se gradskim ulicama u društvu velikana toga grada, domaćin je bio sam gradonačelnik Đuro Kundek i njegova sestra koji su nas usput upoznali sa svim velikim ljudima koji su obilježili njegovo stvaranje i razvitak. Đuro Deželić, Stjepan Grgac, Stjepan Basariček, Ivan Švear, Juraj Posilović, Stjepan Posezi i Milka Trnina.... pričavši o svojoj povijesti naučili su i nas o samoj povijesti grada, prikazali nam znamenitosti u kojima su rasli, živjeli, učili, znamenitosti koje su nama i našoj djeci ostavili u nasljeđe da se ponosimo njima. Bila je i više nego velika čast makar i jednu noć provesti u tako "velikom" društvu, društvu velikih ljudi čije ime se spominje i poznaje u cijeloj Hrvatskoj a i širom svijeta. Lijepo je biti Ivanićanin, lijepo je voljeti svoj grad, Ivanić-Grad!
Dame i gospodo dobra vam večer, ja sam Đuro Kundek! Zajedno sa svojom sestrom provest ću vas gradskim ulicama kako biste bolje upoznali naš Ivanić-Grad.
Đuro Kundek sa sestrom i pratnjom ispred svoje kuće u Kundekovoj ulici u Ivanić-Gradu
Gospon gradonačelnik, kakvo je stanje s nezaposlenošću u gradu, može li se dobiti kakav posao ovdje? - pitala je jedna prolaznica...
Stjepan Grgac - jedan od najpoznatijih biciklista Jugoslavije ispred svoje kuće u starom Ivaniću.
Bio je najbolje plasirani član reprezentacije na utrci «Oko Mađarske» 1934.g., treći na utrci Beč-Graz (192km) 1934., drugi na utrci «Oko Rumunjske» (2247km, 12 etapa) 1935. Posebno mjesto u njegovoj karijeri predstavlja nastup na Tour de France 1936 g. kada je kao član reprezentacije Jugoslavije odvezao 14 najtežih etapa utrke ali je zbog vremenske rampe morao odustati. Tako je postigao rezultat kojeg desetljećima nakon Stjepana Grgca nije dostigao ni jedan biciklist s ovih prostora.
Stjepan Basariček, pedagog, predsjednik Hrvatskog pedagoškog zbora i predsjednik Saveza hrvatskih učiteljskih društava u svojoj ulici u Ivanić-Gradu. U pratnji gradonačelnik Đuro Kundek sa sestrom.
Stjepan Basariček utemeljitelj teorijske pedagogije u Hrvatskoj govori mladima o važnosti obrazovanja
Đuro Kundek, gradonačelnik Ivanić-Grada sa sestrom i Đuro Stjepan Deželić, senator grada Zagreba, rođen u Ivaniću, dočekuju goste NOĆI MUZEJA pred Gradskom vijećnicom u Ivanić-Gradu. U pratnji bakljonoše i dobošar.
2079. godina, pronađena je jedna vrlo stara i primitivna fotka iz daleke 2011. godine...
Ispred Gradske vijećnice
Đuro Deželić - hrvatski javni djelatnik, pisac i publicist, utemeljitelj hrvatskog vatrogastva rodio se 25. ožujka 1838. u Ivanić-gradu. Nakon studija prava stupio je u službu grada Zagreba. Od 1871. godine do smrti bio je gradski vijećnik i zamjenik gradonačelnika. Njegovim nastojanjem podignuti su mnogi dijelovi grada, uređeni trgovi i sagrađen vodovod. Godine 1868. osnovao je vatrogasnu službu u Hrvatskoj.
U Gradskoj vijećnici dame su spremne za bal
Zagrebački nadbiskup Josip Juraj Posilović, učitelj i idejni začetnik gradskog parka Stjepan Posezi, svećenik i historičar Ivan Švear s gradonačelnikom Đurom Kundekom ispred crkve "Sv. Petra" u Ivanić-Gradu.
Juraj Posilović - zagrebački nadbiskup, prvi dekan Teološkog fakulteta u Zagrebu, veliki promicatelj kulture i znanosti u Hrvata, Stjepan Posezi - znameniti učitelj, krajobrazni arhitekt središinjeg ivanićgradskog parka, Ivan Švear učitelj u Ivanić-Gradu, svećenik i hrvatski povjesničar.
Okupljeni ispred crkve sv. Petra koja je smještena upravo na prostoru nekadašnje utvrde, unutar gradskog perivoja. Sagrađena je 1831. godine.
Ivan Švear - svećenik i hrvatski povjesničar, autor prve hrvatske povijesti na hrvatskom jeziku
Milka Trnina, najveća hrvatska operna umjetnica i jedna od najvećih u cijeloj povijesti opere.
Priča se da je švicarski tvorničar čokolade Carl Russ-Suchard, inače zet osnivača Suchard's company-a Philippea Sucharda iz oduševljenja prema najvećoj interpretatorici Wagnerovih dijela, iz naklonosti, a možda i pritajene ljubavi, poznatu i ukusnu čokoladu "Milka" nazvao u čast Milke Trnine.
Post je objavljen 29.01.2011. u 20:29 sati.