August Šenoa
Prijan Lovro
Bilješka o piscu
August Šenoa roðen je u Zagrebu 1838.Sin doseljenika. U svojoj obitelji je prvi poèeo pisati svoje prezime hrvatski(dotad je bilo Schönoa).Puèku je školu završio u Zagrebu, a ostalih sedam u Zagrebu. Studirao je u Zagrebu, Beèu i Pragu. Književni ga rad udaljava od studija. U Beèu 1865. ureðuje dva lista. Vraæa se u Zagreb 1866., slijedeæe godine oženio se sa Slavom Ištvaniæ. Od 1868. do 1870. radi u kazalištu (umjetnièki ravnatelj, dramaturg ). 1871. izdaje svoj prvi roman Zlatarevo zlato. Iste godine postaje veliki gradski bilježnik.1873. biva imenovan gradskim senatorom. 1874. preuzima èasopis Vijenac.12.12.1881 umire od upale pluæa.
Djela : Zlatarovo Zlato, Èuvaj se senjske ruke, Seljaèka buna, Diogenes, Kletva, Prijan Lovro, Barun Ivica, Prosjak Luka, Branka, Smrt Petra Svaèiæa, Propast Venecije, Fratarska oporuka.
Slikar hrvatske društvene stvarnost
“U historièkom romanu moraš analogijom izmeðu
prošlosti i sadašnjosti narod dovest do spoznaje
samog sebe.”
August Šenoa(Vijenac, 1874)
Prikazujuæi prijelomna razdoblja u našoj povijesti, Šenoa je obuhvatio èitav niz dogaðaja, od života plemstva do malih graðanskih obitelji , od velikih ratnièkih podviga do žuènih rasprava u Hrvatskom saboru, sve do intimnih porodiènih slika i ugoðaja , obuhvativši time sve aspekte društvenog života u Hrvata. Vještom fabulom uspio je stvoriti mostove izmeðu prošlosti i sadašnjosti, budeæi time svijest naroda i prikazujuæi mu njegovu pravu društvenu zbilju.
Slijedeæi geslo iliraca “ Prosvjetom ka znanju” , Šenoa je tražio baš takve motive koji æe zaintrigirati tadašnje društvo a i istovremeno prenoseæi svoje poruke njima. Svojim motivima i vještim pisanjem , Šenoa je stvorio po prvi put u povijesti Hrvatske književnosti èitalaèku publiku, obilježivši tako èitavo stoljeæe.
Utjecaj sredine na pojedinca
U svojoj pripovijest Prijan Lovro , Šenoa nam daje portret tragiènog junaka Lovre èija je sudbina odreðena sumornošæu sredine u kojoj se taj junak kreæe. U njoj Šenoa raspravlja o odnosu društva i pojedinca, odnosno utjecaju društva na pojedinca. Lovro je osoba iznimnih intelektualnih sposobnosti ali zbog njegova podrijetla društvo ga odbacuje uzrokujuæi time njegovu propast. Njegovim prvim dolaskom u grad otvaraju mu se novi vidici i on zaželi uzeti komadiæ slasti što ju je zamišljao u gradskome životu (“Kad je Lovro vidio velike kuæe, silu ljudi, visoke tornjeve, kad su mu po prvi put zagrmile velike orgulje, razigra mu se mlado srce preko reda. “).Ali tek što je vidio vanjskoga svijeta stadoše ga kidati od njega ( “ … žarkomu srcu mladiæa bijaše svijet preuzan, prezalo ono proletjeti preko svijeta, više svijeta, a ovamo ustadoše kidat ga od svijeta, zatvorit ga u sebe …” ). Nemirna duša ne može naæi utjehu u zatvoru društvene konvencije veæ traži slobodan prostor u razvoju vlastitog intelekta. Ali zbog takvih težnji èovjek u tadašnjem društvu biva proganjan i njegova je sudbina samo niz sankcija uvjetovanih društvenim okolnostima ( “… vaša žrtva nije nego obièna posljedica naših društvenih okolnosti…”). Društvo uvjetuje razvoj èovjeka, ne pita za njegovo znanje i kvalitete veæ gleda njegovo porijeklo ( “Svijet obièno ne sudi mladiæa po duševnim vrlinama, veæ po školskim svjedodžbama ili kasnije po veæem ili manjem zvanju. Èesto klanjaju se ljudi plitkoj glavi jer je uvrštena u red javnog zvanja, èesto rugaju se umniku jer je ništa, jer ne spada u koju od društvenih kasta…” ).
Stvaranje èitalaèke publike
Šenoa u svojim djelima vodi dvije fabule, jednu ljubavnu a drugu temeljenu na povijesnoj graði. Dok je ljubavnu fabulu pisao romantièarski, drugu je vodio iznimno realistièki prenoseæi svoje poruke èitaocu. Taj izbor dvostruke fabule upotrijebljen je zato da bi se stvorila èitalaèka publika na hrvatskom jeziku . Do tada èitatelji su bili zatrpani gomilom jeftinih romana jednakog zapleta, i sve se više poèeli okretati stranoj književnosti zaboravljajuæi svoju. Te je ideje, Šenoa prikazao na samom poèetku Prijana Lovre dobivši time izliku da prikaže još jedan društveni problem.
Realizam
Realizam je razdoblje u književnosti koje traje od 1830. do 1870. u tom razdoblju dolazi do naglog uzdizanja graðanskog društva, stvaranja sve veæih klasnih razlika izmeðu onih koji imaju i onih koji nemaju. Javlja se bijeda i ideje o utopistièkom društvu jednakih. Znanost se postavlja kao temelj ljudskog života i odbacuju mistiku i religiju. Književnici se kritièki odnose na društvo iznoseæi u svojim djelima sve aspekte tadašnjeg društva. Afirmiraju roman kao književnu vrstu i stvaraju tkz. tipove junaka koji nose osobine odreðene skupine ljudi.
Preteèa realizma
Šenoino razdoblje nazivamo protorealizmom koje prethodi realizmu u Hrvatskoj. Šenoa je u svojim djelima uspio iznjeti na vidjelo probleme tadašnjeg društva i potaknuti nacionalnu svijest. U svojim djelima Šenoa je najavio realizam koji stiže u Hrvatsku na izmaku snaga Europskog realizma.
Zakljuèak
Ovo djelo zaslužuje prolaznu ocjenu zbog skupljene fabule koja je morala biti malo više razreðenija, te ono zahtijeva još rada na njemu.
Post je objavljen 19.10.2010. u 21:25 sati.