Marketing
Ekonomija kao Ramjet 2/3
Ovo je drugi od tri dijela posta koji razrađuje istu metaforu: današnji društveni, ekonomski i politički sustav uspoređujem s ramjetnim motorom. U prvom dijelu govorio sam o novcu; ali nije sve u novcu, nešto je i u zlatu i nafti odnosno u resursima...
Resursi
I dok još novac kako-tako možemo stvoriti ni iz čega, to se teško može reći za prirodne resurse. Ipak, potražnja za njima raste kontinuirano raste. Dapače, kroz povijest potrošnja određenog materijala davala je naziv epohi - kameno, brončano, bakreno doba itd. U industrijsko doba, mjerilo razvijenosti bila je količina proizvodnje čelika, kasnije tko zna što - ugljen, nafta, uran(ij), gigavatsati struje... Zbog prirode našeg društveno-ekonomskog sustava, koji je u stalnom natjecanju sam sa sobom, potrošnja resursa je u stalnom porastu. Pritisak je da se proizvodi više, po manjoj cijeni, pa prema tome, cijene sirovina trebale bi padati, pa onda ih treba još i više pronaći i eksploatirati. I tako manje više sve krivulje dijagrama koji prikazuju gotovo bilo koju pojavu vezanu za čovjeka, kroz zadnjih 150 godina izgledaju isto. Od broja stanovnika, pa do tzv. globalnog zatu(o)pljenja sve prikazuju samo eksponencijalni rast.
izvor
ALI PRIRODA TAKO NE FUNKCIONIRA!
Priroda funkcionira kruženjem; u ciklusima: voda, ugljik, fotosinteza hranidbeni lanac... Baš nedavno pročitah na papiru jedan članak o tome kako već godinama možemo proizvesti automobil koji vozi na vodik, i kao nusprodukt daje vodu. Međutim, priroda nigdje ne prenosi energiju u ciklusu vodika, pa se čisti vodik mora proizvesti, što podrazumijeva ulaganje energije. Gdje nema ciklusa, nema života.
U prirodi sve brzo dođe u ravnotežu. Ako jedne godine bude više gusjenica, bude više hrane za ptice, pa njih bude više u idućoj generaciji. One tada potamane gusjenice, pa iduća generacija ptica skapa od gladi i bude manja. Nakon toga gusjenice se oporave, i sve bude u ravnoteži. Ptice ne rade plan da "održivo rastu" i da svake godine pohvataju 8% više gusjenica, jer tako bi samo istrijebile sebe. Osim toga, gusjenice se razvijaju u kukce, koji oprašuju stabla, i daju stanište pticama, koje kontrolom populacije gusjenica, njih čuvaju od iste sudbine. Ta krhka ravnoteža, balans, ekvilibrij u prirodi je poželjno samoodrživo stanje. Mi ga nazivamo stagnacija, i želimo ga pod svaku cijenu izbjeći jer u našem sustavu vrijednosti vrijedi samo rast. Bez rasta, ramjetni motor se gasi. Ili rast ili propast! Mi težimo stalnom napretku, no priroda stalno uspostavlja ravnotežu: Ako priroda stvori bržu antilopu, razvit će i bržu mačku, u protivnom, Antilope 2.0 namnožit će se, popasti svu travu i izumrijeti od gladi.
Zbog prirode novca mi stalno moramo proizvoditi više, pa time i trošiti više neobnovljivih resursa. Europljani su otkrivali svijet, stvarali kolonije, porobljavali narode i kontinente. Kolonizatori su se promijenili, kao i njihove tehnike kolonizacije, ali i takav neo-kolonijalizam neće moći rasti vječno, jer neće moći vječno služiti svojoj svrsi. (Kolonizirati svemir za sada ne možemo.) Poznata je metafora, da kada bi Indijci i Kinezi željeli postići standard Zapada, da bi nam trebale još dvije Zemlje da se to omogući.
U ovom trenutku, u Hrvatskoj, više nego u ostaku krizom zahvaćenog svijeta, imamo preview onoga, kada resursi počnu nestajati. Kod nas je u ove dvije godine većini nas postalo bolno očita činjenica da ili ono što radimo nikome nije nužno potrebno ili da naš posao može raditi bilo tko drugi.
Na kraju ovog pomalo zbrkanog i pesimističnog dijela posta, također ne nudim rješenje, jer nisam od onih koji znaju sve. Pada mi samo na pamet misao Bertolda Brechta koju sam već ovdje citirao:
Otpilili su grane na kojima su sjedili
Iznemogli od vike
Kako se moglo piliti brže, i padali
S treskom u dubinu, a oni koji ih gledahu
tresli su glavama pileći i pilili dalje.
Kada počne sljedeća sezona velikih riječi, siguran sam da će na izborima pobijediti oni koji budu obećavali da oni mogu piliti brže.
Treći dio ove priče, govorit će o najvrednijem resursu od svih - o ljudima, a tu će biti itekako prijedloga i poante za oba posta .
Post je objavljen 09.07.2010. u 00:37 sati.