Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/sonata

Marketing

Na obronku svibnja


Otok je i danas bio okupan suncem, a mi smo sjedili na obronku svibnja. Pričao si mi o tome kako na ljeto mogu doći djeca, a ja sam bila nasmijana, vesela, razigrana. I ne znam kako se dogodilo, s otoka su nestali svi Balaševićevi nosači zvuka, nostalgija, sjeta, smijali smo se svim onim mojim projekcijama u glavi... kada ih ti pričaš zaista zvuče poput tragikomedije... toliko dobro opisuješ moja čudna stanja uma.
Išli smo u nabavu prošli tjedan... na kopno... i naravno, opet smo zaboravili poneku sitnicu, pa ćemo do slijedeće nabave improvizirati. S osmjehom, jer život je samo igra... prekrasna igra, nema razloga pokvariti je uvijek nepotpunom nabavom. Povrće u vrtu uspjeva relativno dobro... obzirom koliko malo se brinemo o njemu. I nemoj me pitati tko će danas kuhati, potpuno je svejedno, jednako kao što ti voliš kuhati za mene, i ja volim kuhati za tebe.
Svakodnevno me oduševljava miris naše kamene kućice... svaka prostorija priča svoju mirisnu priču... skriva poneku našu tajnu... čuvar je ljubavi i strasti... i prirodno je svjetlucava... kao moje oči svaki put kada pogledam prema tebi.
Neću pričati što smo još radili danas... bilo je savršeno... slatko iscrpljujuće... ne mogu obrisati osmjeh s lica, a baš sam se mislila naljutiti na tebe zbog tenisica koje si samo nemarno bacio u kut nakon trčanja. Ali ne mogu sada razmišljati o tenisicama.
Odjednom je nastala tama... bacio si me na obronak prosinca. Zašto? Zime Ane Karenjine nisu moje zime. Svakim otkucajem srca, svih ovih godina, molila sam te da me ostaviš na obronku svibnja. Zar nisi čuo? Zar nisi prepoznao otkucaje koje si sam uglazbio? Ja sam htjela Božić na obroncima svibnja, laganu nostalgiju zbog kilometara koji nas dijele, osmjeh zbog misli koje su se sudarale negdje na pola puta, toplinu ljubavi koja me čuvala... i nije joj smetala duga cesta koja nas dijeli.
Ipak, tinja svijetlo na obronku prosinca, skrila sam malo žute boje za svaki slučaj i danas je izvadih iz džepa... kako bi mi podarila osmjeh. I nasmijana sam, lakše je... odlazak na otok uvijek me napuni mirom i milinom.


Post je objavljen 22.12.2009. u 22:37 sati.