Marketing
Kopenhagen
Kopenhagen je danas grad u kojem 55% ljudi kao prijevozno sredstvo bira bicikl. U širem gradskom području živi pola milijuna biciklista koji dnevno pređu u prosjeku 1,2 milijuna kilometara. Prije 40-ak godina grad je bio zagušen automobilima, vjerojatno kao i Zagreb danas, ali se poticanjem korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva situacija znatno promjenila. Lani je Kopenhagen izabran za grad sa najboljom kvalitetom života, a jedan od ključnih faktora u tom izboru bio je stupanj razvoja biciklističke infrastrukture.
Korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva ima i svoje financijsko uporište. Danci su izračunali da za svaki kilometar koji se pređe na biciklu društvo zaradi 0,23$, dok za svaki kilometar pređen u autu društvo gubi 0,13$. Ova kalkulacija je između ostalog bazirana na činjenici da vožnja biciklom (ne pričam o trening vožnji, nego o vožnji na posao, do trgovine, kina i sl.) smanjuje troškove održavanja prometnica, te pruža zdravstvene koristi koje uzrokuju manje izostanaka s posla zbog bolesti, manje posjeta bolnicama i veću produktivnost u radu.
Malo je poznata činjenica da je koncentracija štetnih plinova veća unutar auta nego van njega. Iako će biciklist udahnuti više zraka u tom zraku će biti manje štetnih čestica nego u zraku kojeg udiše vozač automobila.
Jedno istraživanje je pokazalo da u Danskoj godišnje umre skoro 4000 ljudi od posljedica onečišćenja zraka uzrokovanog prometom, dok u isto vrijeme deset puta manje ljudi pogine u prometnim nesrećama. Znači, motorizirani promet je veći ubojica od prometnih nesreća. Od tog broja oko 3400 ljudi umre od posljedica bolesti direktno uzrokovanih udisanjem štetnih plinova, dok dodatnih 200-500 ljudi umre od posljedica srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka uzrokovanih prometnom bukom.
Dodavanje jednog kilometra odvojene biciklističke staze na prometnicu kojom dnevno prometuje 2500 bicikala i 10000 auta, uzrokuje povećanje od 18-20% u broju biciklista i smanjenje od 9-10% u broju automobila na tom dijelu ceste, a broj nesreća se smanjuje za 9-10%. To onda uzrokuje uštede u raznim područjima koje bi u globalu dovele do toga da se na račun tog jednog kilometra nakon godine dana može pokriti trošak izgradnje dodatnih 170,000 kilometara.
Norvežani su također prepoznali korist od korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva. Norveška udruga za održavanje prometnica plaća dodatno zaposlenike koji koriste bicikl umjesto auta. Kažu da na taj način osiguravaju da im radnici budu fizički aktivni, a u isto vrijeme smanjuju pritisak na prometnice.
Nadam se da će se i kod nas prepoznati prednosti bicikla kao prometala, pa da će se u budućnosti početi raditi biciklističke staze sa ciljem povećanja broja biciklista, a ne sa ciljem osobne promidžbe u svrhu sakupljanja političkih bodova.
Više na:
http://www.copenhagenize.com/
http://www.copenhagencyclechic.com
Post je objavljen 16.12.2009. u 15:59 sati.