Boje predstavljaju svojevrsnu neverbalnu komunikaciju i o nama mogu reći više nego što mislimo. Što znače i mogu li raditi u našu korist, možete saznati u nastavku.
Boje su više od vizualne i lijepe kombinacije. One imaju svoju simboliku, a ponekad izazivaju i određene fizičke reakcije.
Boje oduvijek imaju veliku simboličku vrijednost. Npr. zlatna boja (osobito u kršćanskom slikarstvu) predstavlja isijavanje duha i svetost, dok je ljubičasta (purpurna ili porfirna) vladarska boja jer su rimski carevi koji su naslijedili titulu dobivali dodatak "Porfirogent" (rođen u porfiru) zbog rijetkog ljubičastog kamena - porfira kojeg su carevi dovozili iz dalekog Egipta.
Simbolička vrijednost boje mijenja se ovisno u kakvom se okružju koristi. Crveno je, primjerice, boja ljubavi, no u političkom životu ona označava komunizam. Zelena je boja nade, ali ujedno i Islama, i pokreta za zaštitu prirode – zelenih. U europskom kulturnom krugu crno je boja žalosti i pokore, međutim na dalekom istoku, npr. u Indiji, to je bijela boja. Ostale boje su isto tako simbolične: žuta je boja židovstva, ali i Vatikana; crna je boja fašizma i terora uopće; ružičasta označuje optimizam, ljubičasta ljubomoru, itd.
U novom vijeku boje su najvažnija sastavnica državnih zastava. Bojom su označeni i sportski klubovi (Dinamo – plavi, Hajduk – bijeli). Boja je često odrednica nekog grada (u Zagrebu plavi uspinjača, tramvaji …, a u Londonu crveni autobusi i trgovi …). Boje su i sastavni dijelovi zaštitnih znakova pojedinih proizvoda (crvena podloga za bijela slova - Coca Cola, ljubičasta Milka, itd.).
Psihološko djelovanje boja
Svaka boja ima određeno psihološko djelovanje, tj. izazivaju kod nas razne osjećaje. Evo primjera nekih boja i njihovih djelovanja:
Crvena - snažno, razdražujuće djelovanje, popravlja raspoloženje, ubrzava puls, disanje i mišićnu napetost.
Žuta - djeluje poticajno, izaziva radost i veselje,i predstavlja nadu. Velike je vidljivosti i upotrebljava se u prometu.
Narančasta - djeluje svečano, veselo, izaziva osjećaj zdravlja, životne radosti.
Zelena - odmara, djeluje blago, stvara unutrašnji mir, odmara vid.
Plava - djeluje smirujuće, suprotno od crvene, pasivno, hladno, potiče koncentraciju i umiruje.
Ljubičasta - djeluje mistično, tajanstveno, očaravajuće i prigušuje strasti.
Bijela - umara.
Crna - tuga, bolest, smrt, nesreća, teror.
Boje, pored toga što mogu biti pasivne, aktivne i neutralne, imaju svoja pozitivna i negativna značenja.
U jednom od rijetkih hrvatskih istraživanja na temu "Boje u marketinškoj komunikaciji" Ana Tkalac Verčić i Anita Kuharić Smrekar nam pokušavaju ukazati na važnost boja u procesu komunikacije. Evo kratkog isječka iz njihovog rada:
Rezultati istraživanja pokazali su da je u asociranju boja s organizacijama najčešća identifikacija ružičaste (magenta) boje s poduzećem T-com. Isto tako, pokazalo se da različite boje izazivaju jasne pozitivne odnosno negativne asocijacije (primjerice, ljubičasta boja pokazala se bojom s najnegativnijim asocijacijama), te je to potkrijepilo pretpostavku o tome kako odabir pogrešne boje u marketinškoj komunikaciji može izazvati negativne reakcije potrošača. Konačno, pokazalo se da je u kontekstu primarnih, sekundarnih i tercijarnih boja najzapaženija uvijek bila žuta, dok su plava, ljubičasta i plavo-ljubičasta najslabije zapažene boje.
Boje imaju izuzetno veliku ulogu u našem životu - kažu da imaju iscjeljujuću moć i da bojom možemo utjecati na zdravstveno stanje.
Poznate su metode liječenja bojom u egipatskoj civilizaciji i u drevnoj Grčkoj. U prvoj ih je utemeljio bog Toth koji je među starim Grcima bio poznat pod imenom Hermes.U liječenju su koristili obojene minerale, kamenje,kristale i pigmente. Bojom se onda, kao i danas, nastojala uspostaviti ravnoteža tijela i duha. U novijoj povijesti tek je djelo Edwina Babbita „Načela svjetlosti i boje“ iz 1878.godine naišlo na ozbiljno prihvaćanje i primjenu putem tvz. solarnih tinktura ( eliksir dobiven ozračavanjem vode sunčevom svjetlošću, filtriranom kroz obojene leće).Najutjecajniji istraživač s područja kromoterapije dvadesetog stoljeća je svakako Rudolph Steiner pod čijim se utjecajem prvi puta počela pridavati pažnja unutarnjem dekoriranju prostora bojama u točno određenu svrhu, te je uglavnom usvojena studija o točnom iscjeljujućem djelovanju i dobrobiti boja za pojedina stanja.
Ako već niste onda čim prije počnite razmišljati na obojani način. Promatrajte jumbo plakate koji nas okružuju i pogledajte koje boje na njima prevladavaju. Što nam tim bojama žele poručiti? Isto tako obratite pažnju na TV program, kakve boje prevladavaju u informativnom, u zabavnom i dječjem, a kakve u sportskom programu? Boje su neizostavne u našem poslu i utječu na prvi dojam, stoga pažljivo odaberite boju po kojoj će vas pamtiti. Nisu rijetke situacije gdje su TV voditelje opisivali kao šarene papagaje samo zbog pogrešne boje košulje. Stoga dobro upoznajmo boje i učinimo neka rade za nas.
Ivana Stanković
Literatura i izvori:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Boja#Simboli.C4.8Dko_zna.C4.8Denje_boja
Doc. dr. sc. Ana Tkalac Verčič i Anita Kuharić Smrekar, dipl. oec. "Boje u marketinškoj komunikaciji: određenje uloge boje kao medijatorne varijable u procesu komunikacije" http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanci_advanced_search&godiste=2007&podrucje=5&next=4461
Antonija Balić Šimrak http://www.mandala-studio.net/clanci/likovna_umjetnost/clanci/page/92/23/23
Post je objavljen 19.12.2009. u 11:27 sati.