Piše Žorž Crmarić
Rođen je i odrastao u imućnoj četvrti nadomak Washingtona, završio studij na uglednom Virginia Tech-u i specijalizirao kao vojni stipendist. Šest godina radio je kao psihijatar u vrhunskoj vojnoj bolnici Walter Reed, redovito odlazio u džamiju u Silver Springu, a poznanici i susjedi kažu da je bio tih i vrlo ljubazan. Kako se takav čovjek, psihijatar i bojnik američke vojske Nidal Malik Hasan, preobrazi u masovnog ubojicu koji za nekoliko minuta ubije 13 i rani 30 osoba - pitanje je za njegove kolege, psihijatre.
Ono za što nije nužna duboka znanstvena analiza je činjenica da posljedice masakra u Fort Hoodu u Texasu nisu samo neposredne žrtve ovog zločina, nego i odnosi između pripadnika različitih vjera, odnosi koji su bili ozbiljno narušeni nakon terorističkih napada na New York i Washington 2001. godine. Samo kao ilustraciju spomenimo prošlogodišnje istraživanja instituta Pew prema kojem 38 posto američkih ispitanika smatra da Islam potiče nasilje više nego druge religije. Ili, da 58 posto ispitanika smatra da su muslimani vrlo diskriminirani u Sjedinjenim državama.
Istog dana kada su masovna ubojstva u Fort Hoodu izvršena, vašingtonsko Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) posebnim je priopćenjem “najoštrije osudilo kukavički akt” naglašavajući, međutim, da se radi “…o zločinačkom činu, te ga treba i tretirati kao zločin, a ne nešto što ima veze s religijom.” Pa ipak, direktor Vijeća američkih muslimana u oružanim snagama Qaseem Ali Uqdah u interjuu agenciji AFP izražava bojazan od ponavljanja “lova na vještice” koji je - prema njegovim riječima - postojao nakon 11.rujna 2001.godine.
Post je objavljen 06.11.2009. u 23:10 sati.