Marketing
Washington, slobodni zidari i "Izgubljeni simbol" Dana Browna
Američki glavni grad ugošćuje svakodnevno brojne turiste iz svih krajeva Sjedinjenih Država i svijeta. Grad je prepun povijesnih lokacija, muzeja i spomenika pokraj kojih se posjetitelji žele fotografirati, a gužve na ulicama i u podzemnoj željeznici praktički traju cijeli dan. Nakon što je Dan Brown – autor Da Vincijeva koda – smjestio radnju svog novog trilera Izgubljeni simbol u Washingtonu, radoznali turisti imat će možda nekoliko novih podcrtanih mjesta na svojim zemljovidima grada.
Roman počinje tako što je u zgradi Capitola – sjedištu zakonodavne vlasti Sjedinjenih Država – pronađen predmet koji glavnog junaka šalje u potragu za nečim što možda i ne postoji - masonskom piramidom u kojoj su pohranjene drevne misterije "jedno tijelo tajnog znanja koje je nagomilano prije mnogo godina" koje "omogućuje onima koji ga koriste pristup moćnim kapacitetima koji se nalaze skriveni u ljudskom mozgu". U sljedećih dvanaest sati radnja romana se odvija na brojnim lokacijama glavnog američkog grada i njegove okolice.
Radnja prijašnjeg Brownovog megahita Da Vincijeva Koda odvijala se u Parizu , Londonu i Rimu, a sam autor vjeruje da "Washington ima sve ono što imaju Rim, Pariz i London u smislu odlične arhitekture i izuzetne koncentracije moći. Washington ima obeliske i piramide, podzemne tunele, umjetnička djela i cijeli jedan svijet koji živi u sjeni". Međutim, u Washingtonu je oduvijek bilo mnogo slobodnih zidara, a jedan veliki masonski hram u Aleksandriji, nalazi se nadomak glavnog grada. Otac američke nacije po kojem je glavni grad i dobio ime bio je mason, a to je bilo i nekoliko drugih utemeljitelja nacije poput Benjamina Franklina. Mnogi američki predsjednici bili su masoni - oba Roosevelta, Harry Truman, George Ford...
Slobodno zidarstvo oduvijek je bila omiljena tema za svakojake teorije zavjere, zbog svoje tajnovitosti i brojnih simbola i rituala koji su dio povijesti ove organizacije. Dan Brown u svom je romanu vješto iskoristio javnu percepciju slobodnog zidarstva i na to je dodao washingtonske centre moći, one koji su očigledni i one koji to nisu, što je dovelo do rekordnog broja prodanih primjeraka Izgubljenog simbola.
Najpoznatiji od svih američkih predsjednika masona njih bio je George Washington. Međutim, ono što dolijeva ulje na vatru teoretičara zavjere jest činjenica da je upravo on položio temeljac za izgradnju Capitola – sjedišta američke moći – po tradicionalnom masonskom ritualu, zaogrnut bijelom pregačom. Spomenik samom pak Georgeu Washingtonu započet je na sličan način – tadašnji američki predsjednik James Polk, također mason, položio je spomenik za njegovu izgradnju na isti ritualni način. Brown je svojevrsnom kombinacijom činjenica i fikcije uspio napisati triler koji čitatelja drži u napetosti do samog kraja, međutim, hoće li neka od lokacija na kojima se odvija radnja Izgubljenog simbola postati posjećenija od drugih gradskih turističkih atrakcija tek treba vidjeti.
Iako ozbiljni kritičari ne cijene odveć spisateljsko umijeće Dana Browna, on posjeduje izuzetnu sposobnost da zabavi čitatelja, a to se dobro odražava na proda njegovih knjiga, pogotovu ako se bave organizacijom o kojoj se tako malo zna kao što je to slučaj sa slobodnim zidarima.
Post je objavljen 13.10.2009. u 21:57 sati.