Marketing
Tribina o nasilju nad ženama
Prošli tjedan je održana javna tribina na temu „Uloga lokalne zajednice u sprječavanju nasilja nad ženama“ u organizaciji Zajednice žena Bujštine. Četverosatni razgovori vodili su se o institucionalnoj pomoći žrtvama i suradnji između institucija nadležnih za provođenje Zakona o nasilju u obitelji. Gostovali su: Gordana Lukač Koritnik - Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Gordana Sobol - predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog Sabora, Biserka Momčinović – predstavnica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Istarske županije, Sven Babić – sudac Prekršajnog suda u Umagu, Štefanija Prosenjak Žumbar - predstojnica Odsjeka za maloljetničku delikvenciju Policijske uprave Istarske, Ružica Mitrović Maurović – aktivistica civilnog sektora (i pročelnica Upravnog odjela za opću upravu, pravne poslove i društvene djelatnosti Grada Novigrada), Vedran Gugić, dr. med. – stručni suradnik za socijalnu skrb Grada Umaga, te Ines Krajčak - predstavnica Foruma žena SDP-a Istarske Županije.
Tijekom tribine često je spominjan Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Temeljem zakona i podzakonskih akata te sadržaja i obveza propisanih Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine, Vlada Republike Hrvatske je 2005. godine donijela Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, a 2006. godine, temeljem stupanja na snagu izmjena Obiteljskog zakona, i izmjene i dopune Protokola. Protokol sadrži "obveze nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju nasilja te pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim nasilju u obitelji, te oblike, način i sadržaj suradnje između nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju nasilja te pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim nasilju u obitelji." U Protokolu je točno naznačeno što je obveza svakog pojedinog nadležnog tijela – od policije, preko centara za socijalnu skrb, zdravstvenih ustanova, odgojno-obrazovnih ustanova, do pravosudnih tijela.
"Iz osnovnih odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji osobito se naglašava obveza prijavljivanja nasilja u obitelji te da su zdravstveni djelatnici, djelatnici socijalne skrbi, psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi i djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova dužni prijaviti policiji ili nadležnom općinskom državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su saznali u obavljanju svoje dužnosti. Osobe koje ne postupaju u skladu sa zadanim obvezama čine prekršaj."
No, teorija je jedno a praksa još uvijek nešto drugo. Mnoge institucije ne znaju što uopće sadrži Protokol. Oni koji možda i znaju ili misle da znaju – ne pridržavaju se usvojene procedure ili uopće ne obavljaju svoj dio zadaće. Postoje problemi u umrežavanju ustanova, pozivi na suradnju jednih dosta često rezultiraju ignoriranjem od strane drugih. Nema povratnih informacija. Ne dostavljaju se izvješća tijelima koja bi trebala objediniti podatke na nivou Hrvatske. Čuli smo da naša županija prednjači u tom ignoriranju, pogotovo socijalne službe. U duhu tog ponašanja, predstavnici Centra za socijalnu skrb koji su bili pozvani na ovu tribinu - nisu se odazvali niti poslali obavijest o nemogućnosti dolaska.
Čuli smo podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine Prekršajni sud u Umagu zaprimio 26 prekršajnih prijava nasilja u obitelji, s 28 počinitelja (često se prijavljuju oba odn. svi sudionici događaja, dovoljno je da npr. zlostavljana žena u pokušaju sprječavanja nasrtaja uzvrati zlostavljaču verbalno ili fizički i sama biva prijavljena). Devet počinitelja već su bili prijavljivani zbog istog djela. Osam je počinitelja direktno proslijeđeno u prekršajno zadržavanje. Za jednu je prijavu obustavljen postupak. Izgleda učinkovito. Ali postoji i podatak da u Hrvatskoj tek otprilike četvrtina do trećina predloženih zaštitnih mjera zabrane približavanja žrtvi, koje policija kao tužitelj predlaže prekršajnim sudovima, bude provedena odn. suci prihvate taj prijedlog tužitelja. Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova pri Saboru još nije uspjela dobiti odgovor zašto je to tako, u čemu je problem i što je potrebno učiniti da se poboljša i unaprijedi taj dio postupka.
U nizu sličnih tribina po gradovima Hrvatske, mislim da je ova imala nešto posebno. Čak četiri žene svjedočile su o zlostavljanju kojeg su proživjele. Za takvo iznošenje bolnih činjenica pred nepoznatim ljudima bila je potrebna izuzetna hrabrost.
Post je objavljen 29.09.2009. u 09:02 sati.