Preuzeto od Obiteljskog centra Virovitica. Od 2003. godine, na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava, 10. rujna se obilježava Međunarodni dan prevencije samoubojstva s ciljem unaprijeđenja znanja, širenja informacija, smanjivanja diskriminacije i podizanja svijesti da je samoubojstvo moguće spriječiti.
Prevencija samoubojstva
Suicidalno ponašanje je oblik komunikacije u kojoj nam ljudi, na neverbalnoj razini, poručuju kako trebaju pomoć, imaju problem, kako prolaze kroz psihičku bol, depresiju i stres te da ne vide izlaz iz takve situacije.
Ljudi koji žele izvršiti samoubojstvo najavljuju svoju namjeru, a u velikom broju je i verbaliziraju (prijateljima, kolegama, obitelji). Razgovor o smrti (pa i onoj prirodnoj) ljudima najčešće budi neugodne osjećaje i osjećaj straha. Osobita se nelagoda javlja kada nam netko od bliskih osoba, kolega govori kako razmišlja o samoubojstvu, ispituje o smrti...
Kada nam je nelagodno, najčešće ćemo dopustiti da nas emocije „prevladaju" i ignorirat ćemo poziv na razgovor o toj „crnoj" temi, prebaciti na šalu, šutjeti, otići, ne razgovarati...
Upravo će takva reakcija potvrditi naveden citat: Za samoubojicu drugi ljudi znače odsutnost.
Čitanjem literature, članaka koji se bave temom samoubojstva, možete se upoznati s načinima „kako" razgovarati s osobom koja pomišlja na samoubojstvo te pomoći i sebi u nošenju vlastitih strahova, nelagodnosti i nesigurnosti
Nekoliko statističkih podataka...
Samoubojstvo je vodeći uzrok smrti ljudi širom svijeta i predstavlja jedan od tri glavnih uzroka smrti mladih do 25. godine života.
Žene pokušavaju samoubojstvo tri puta učestalije nego muškarci. Muškarci oduzmu vlastiti život četiri puta više od žena.
Žene i mladi u mnogo većoj mjeri od ostalih kategorija populacije pokušavaju samoubojstvo.
Svaki suicidalni čin - bilo da rezultira samoubojstvom ili pokušajem samoubojstva, indirektno ugrozi najmanje 6 drugih osoba.
U više od 80% slučajeva potencijalne samoubojice najavljuju svoju namjeru prije nego što će pokušati samoubojstvo. Oni daju znakove o tome što bi ih u izvršenju suicida moglo spriječiti, kao i znakove postojanja suicidalne namjere.
U Hrvatskoj se tijekom 5 godina, od 1998. do 2002., ubilo 4.701 osoba od čega je 165 djece i mladih (od 10 do 19 godina). To znači da se tijekom tih pet godina u prosjeku svakih 11 dana ubio jedan učenik osnovne ili srednje škole! Stvari izgledaju još gore ako pogledamo ukupan broj samoubojica (tj. sve osobe od 10 do 80 i više godina) u istom razdoblju. Tada vidimo da su se u prosjeku svakog dana tijekom pet godina ubila 2 - 3 čovjeka!
Lidija Arambašić; Gubitak, tugovanje, podrška
Mitovi i činjenice o samoubojstvu
MIT
Ljudi koji pričaju o samoubojstvu neće ga i počiniti.
ČINJENICA
Ljudi koji pokušaju, ili učine samoubojstvo prethodno jasno i direktno pričaju o tome, ili iskazuju želju da budu mrtvi.
MIT
Samoubojstvo se događa bez najave.
ČINJENICA
Suicidalne osobe obično daju mnogo znakova o svojim namjerama.
MIT
Većina suicidalnih osoba je psihički bolesna.
ČINJENICA
Iako su suicidalne osobe duboko nesretne, nisu nužno i psihički bolesne.
MIT
Osobe koje jednom postanu suicidalne bit će takve cijeli život.
ČINJENICA
Pojedinci koji razmišljaju o samoubojstvu uglavnom su suicidalni jedan određen period života.
MIT
Samoubojstvo je uglavnom karakteristično za bogatije osobe, ili (suprotno) isključivo se događa među siromašnima.
ČINJENICA
Samoubojstvo je zastupljeno proporcionalno unutar svih nivoa i skupina zajednice.
MIT
Suicidalne osobe bez dvoumljenja žele umrijeti.
ČINJENICA
Većina suicidalnih osoba je neodlučna hoće li nastaviti živjeti ili ne (što čini mogućim da se samoubojstvo spriječi).
MIT
Razgovor o samoubojstvu je opasan i potiče na njegovo izvršenje.
ČINJENICA
Potpuno suprotno. Ne razgovarati o samoubojstvu znači odustati od pokušaja da se ono spriječi. Razgovor o toj temi pokazuje da nam je do osobe stalo i da smo zabrinuti za probleme pojedinca.
MIT
Neuspjeli pokušaj samoubojstva ne treba uzimati za ozbiljno.
ČINJENICA
Četiri od pet osoba koje su počinile samoubojstvo pokušale su samoubojstvo bar jednom prije toga. Neuspjeli pokušaji samoubojstva treba uzeti veoma ozbiljno i takvoj osobi treba pružiti pomoć.
MIT
Kad mlada osoba priča o tome kako će se ubiti to zapravo znači da želi privući pozornost.
ČINJENICA
Razgovor je poziv u pomoć koju treba pružiti mladoj osobi.
MIT
Kad mlada osoba izvrši samoubojstvo toj je obično plod impulzivnog ponašanja.
ČINJENICA
Za većinu mladih osoba koje su pokušale ili su oduzele vlastiti život utvrđeno je kako su duže vrijeme razmišljali o tome.
MOTIVI SAMOUBOJSTVA I RIZIČNI FAKTORI
Čak niti kada samoubojica ostavi oproštajno pismo, ne možemo biti sigurni u povode, a osobito u uzrok samoubojstva.
Literatura spominje sljedeće motive samoubojstva:
* Traženje pomoći.
* Bijeg iz nepodnošljive situacije.
* Olakšanje od teških psihičkih boli.
* Pokušaj utjecanja na neku značajnu drugu osobu.
* Kako bi se pokazalo koliko se nekoga voljelo.
* Olakšavanje teškoća drugima.
* Kako bi se druge ražalostilo.
* Kako bi se uvjerilo druge koliko je očajno bilo živjeti.
* Otkriti jesu li zaista voljeni.
* Gubitak kontrole.
Rizični faktori predstavljaju stresne događaje, situacije, ili uvjete života koji povećavaju vjerojatnost da će osoba pokušati ili učiniti samoubojstvo.
Oni mogu biti slijedeći:
* Nedostatak vještina prilagođavanja teškoćama u kojima se osoba nalazi.
* Gubitak veze s bliskom/značajnom osobom ili više osoba.
* Iznenadni obiteljski problemi.
* Gubitak identiteta ili statusa u društvu.
* Zakonski problemi u koje osoba zapadne.
* Alkoholizam ili druge ovisnosti.
* Nisko samopoštovanje.
* Slabija samokontrola.
* Izolacija.
* Otuđenje.
* Depresija.
* Bespomoćnost.
* Beznađe.
* Loš uspjeh u školi.
* Kronični intenzivni stres.
* Gubitak drage osobe.
* Izloženost zlostavljanju.
* Samoubojstvo druge osobe.
* Tjelesne promjene.
* Osjećaj neprihvaćenosti unutar obitelji, vršnjaka...
Samoubojstvo nije privatna stvar... U cilju pomoći, moramo se umiješati...
Kao što je nemoguće sa sigurnošću utvrditi motive nečijeg samoubojstva, gore navedeni znakovi upozorenja ne moraju nužno značiti da će osoba koja ih pokazuje pokušati ili počiniti samoubojstvo niti da će izloženost nekim od navedenih rizičnih činitelja uistinu potaknuti osobu na samoubojstvo.
No, svaku prijetnju samoubojstvom shvatite ozbiljno. Ako posumnjate da osoba koju poznajete razmišlja o samoubojstvu, budite otvoreni i pitajte ju razmišlja li uistinu o tome. Važno je pokazati osobi da se brinete i da ste joj spremni pomoći.
Budite iskreni prema sebi i toj osobi poštujući svoje granice i zajedno kontaktirajte povjerljive osobe (učitelja, psihologa, socijalnog radnika, liječnika, članove obitelji, rodbinu...) za pomoć. Ako osoba odbija takve kontakte podsjetite ju kako vam je ukazala dovoljno povjerenja dijeleći s vama svoje osjećaje te da vam može dovoljno vjerovati.
Budite strpljivi u slušanju njezinih teškoća. Kada vam govori o svojim problemima izbjegavajte rečenice poput: Ma sve će biti u redu., Nemoj se tako osjećati., To si samo umišljaš.- Nije tako. Ne nudite jednostavna rješenja niti ne umanjujte osjećaje koje osoba pokazuje. Uvjeravanjem osobe kako njezini problemi nisu tako veliki, ili da se „ne mora" „loše osjećati" neće učiniti da se osoba osjeća bolje, uvidi rješenje za probleme u kojima se nalazi.
Ne tražite i ne nudite svoj izlaz iz situacije - budite otvoreni za razgovor i pružanje podrške svojem prijatelju, kolegi, članu obitelji.
Primjer kako možete razgovarati:
Neka osoba zna da želite s njom razgovarati: Rado bi razgovarao/la s tobom., Imam dojam da si već duže vrijeme tužan/tužna... - Osim što pokazujete želju za razgovorom, osobi dajete do znanja da ju „vidite" i da „osjećate" kako se nalazi u nevolji, da je tužna, zabrinuta...
Kada vam osoba govori o svojim problemima i osjećajima, slušajte ju pažljivo i ako tijekom razgovora posumnjate da pomišlja na samoubojstvo, otvoreno ju pitajte o tome: Razmišljaš li o samoubojstvu?, Planiraš li takvo što?, Jesi li već s nekim razgovarao/la o tome?.
Izrazite svoju zabrinutost: Zvučiš potreseno., Mora da je to veoma teško za tebe., Ne želim da nešto učiniš sebi., Želim s tobom potražiti pomoć.
Važno da suicidalna osoba ne ostane sama.
Kome se obratiti?
Ukoliko se vi, ili netko koga poznate nalazi u presuicidalnom stanju i treba pomoć kontaktirajte: prijatelja, člana obitelji, učitelja, psihologa, pedagoga, socijalnog radnika, liječnika, kolegu na poslu...
Za pomoć se možete obratiti i stručnom timu Obiteljskog centra Virovitičko-podravske županije.
Međunarodni dan prevencije samoubojstva 2009. godine
Od 2003. godine, na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava, 10. rujna se obilježava Međunarodni dan prevencije samoubojstva s ciljem unaprijeđenija znanja, širenja informacija, smanjivanja diskriminacije i podizanja svijesti da je samoubojstvo moguće spriječiti.
Međunarodno udruženje za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention) poziva na obilježavanje Međunarodnog dana prevencije samoubojstva (World Suicide Prevention Day)- paljenjem svijeća 10. rujna u 20,00 sati (Light a Candle on World Suicide Prevention Day at 8 PM ).
Akcija je umjerena jačanju borbe za prevenciju samoubojstva - razumijevanju i podizanju svjesnosti o problematici,. Svijeću možete zapaliti u znak sjećanja na sve one koji su počinili suicid i kao izraz sućuti za sve tugujuće koji su izgubili svoje bližnje osobe.
Literatura korištena prilikom izrade članka:
Edi Žitnik i Toni Maglica: Razumjeti suicid. Priručnik za prevenciju; Udruga MI-Split.
Lidija Arambašić: Gubitak, tugovanje, podrška; Naklada Slap.