Prvih stotinu dana predsjedničkog mandata Baracka Obame bilo je vrlo dinamično razdoblje. Glavni predsjednikov uspjeh bio je paket poticajnih mjera za oporavak američke ekonomije vrijedan gotovo 800 milijardi dolara. Ne samo da ga je Bijela kuća po hitnom postupku sastavila, već ga je i vrlo brzo 'progurala' kroz Kongres. Poduzeti su i prvi koraci u sanaciji financijskog sektora te automobilske industrije.
Na vanjskopolitičkom planu, najavljeno je zatvaranje zatočeničkog centra u vojnoj bazi Guantanamo, u roku od godinu dana, ustanove koja je znatno nagrizala imidž Amerike na svjetskoj sceni. Bijela je kuća najavila mogućnost kaznenog gonjenja bivših vladinih dužnosnika koji su bili autori pravnog obrazloženja za korištenje torture u istrazi tamo zatočenih stranaca osumnjičenih za terorizam, ili pak onih koji su zapovjedili takve protuzakonite metode ispitivanja.
Predsjednik Obama je i definirao vremenske okvire budućeg povlačenja iz Iraka, što je bilo i jedno od njegovih obećanja iz izborne kampanje. Također, signalizirao je i volju da stupi u dijalog s protivnicima Amerike – Iranom i Kubom. Obama je imao i sreće - popularnost mu je bila ojačana i uspješnim spašavanjem jednog američkog pomorca kojeg su zarobili somalijski pirati.
Dugoročni ciljevi poput ekonomskog oporavka i obnove američkog ugleda u svijetu 'gurnuti' su na izvjestan način posljednjih dana u drugi plan, zbog izbijanja krize na području javnog zdravstva. Epidemija svinjske gripe jučer je u Sjedinjenim Državama odnijela i svoju prvu žrtvu.
Iako se na ekonomskom planu zamjećuju izvjesni znakovi oporavka, Amerika je i dalje u dubokoj gospodarskoj krizi. Bez obzira na to, predsjednik Barack Obama je osobno vrlo popularan, čak i među dobrim brojem svojih političkih neistomišljenika. Primjerice, Barack Obama je na izborima za predsjednika države u studenom prošle godine osvojio 53 posto glasova, međutim danas – prema anketi Gallupa - čak 65 posto Amerikanaca smatra da on vrlo dobro obavlja svoj posao.
Pred Obamom su i veliki dugoročni projekti koji će definirati njegov mandat – reforma zdravstva te rekonstrukcija američkog energetskog sektora. Ti se ciljevi od jučer čine nešto bližima, jer se demokratskoj većini u Senatu SAD pridružio i jedan republikanac, senator Arlen Specter iz Pennsylvanije. Time je Demokratska stranka u Senatu došla na domak broja od 60 glasova, apsolutnoj većini koja poništava tzv. filibuster – zakonodavno oruđe u ruci oporbe koja njime može blokirati svako izglasavanje vladinih prijedloga.
Post je objavljen 29.04.2009. u 20:11 sati.