naišla sam danas na malen članak u večernjem u kom piše da je ovo tjedan odluke o početku sjetve gmo poljoprivrednih kultura u hrvatskoj. u tijeku je neki znanstveni skup u osijeku na kom američki znanstvenici pokušavaju uvjeriti domaće, na način kako je mačka u životinjskoj farmi uvjeravala pticu da su oni prijatelji jer su životinje, kako je gmo tehnologija neškodljiva. tako su u gmo tehnologiji otišli još dalje, npr. rajčice postale rođakinje s ribama, a jagode sa štakorima.
veliki protivnik gmo tehnologije je ŽELJKO MAVROVIĆ, koji se zaputio ravno k ministru PANKRETIĆU, koji je jednako velik protivnik gmo tehnologije, i zavapio, kao odnedavno šef seljaka, i glas 80 % stanovnika hrvatske koji ne žele gmo u hrvatskoj, za pomoć. sabor je naime odredio neke znanstvenike da se upoznaju s problemom gmo tehnologije, a onda pomozi bože u saboru kada bude glasanje.
osobno sam protivnica primjene gmo tehnologije. slušala sam predavanja profesora Marijana Jošta koji je jedan od glavnih zagovornika neprimjene gmo tehnologije. slušala sam predavanje u pučkom otvorenom učilištu u zagrebu prije nekih pet godina. osim njega gošća na predavanju je bila mlada engleska znanstvenica koja je doktorirala na načinu djelovanja korporacija u proturivanju za njih isplativih tehnologija. iz tog izlaganja zapamtila sam njen termin "tuneling" iliti tunelarenje, nelegalan i skriven način ulaska u države i potplaćivanje autoriteta, gdje su najpoželjniji profili "nezavisni stručnjaci i znanstvenici" preko kojih se plasira nova tehnologija ili ideja. u slučaju domaćih stručnjaka koji su potporanj u novotariji radi se o najobičnijoj korupciji i materijalnom probitku (šansi) koju je dobio domaćin, pojedinac-trovač. put prljavih izrabljivačkih tehnologija koristi pravne praznine i mogućnosti manipulacije.
u istom večernjem, dakle današnjem, pronašla sam i članak o tome kako su žene prije 40 godina bile mršavije. u članku se navodi kako je hrana bila zdravija, i da je to razlog njihove mršavosti.
do pojave hibridne tehnologije iz amerike unazad nekih trideset godina, kod nas se na tradicionalan način proizvodila hrana. sijala se npr. pšenica od koje se ostavljalo sjeme za slijedeću sjetvu. hibridnom tehnologijom odvojio se uzgoj sjemenja i uvele plodnije sorte pšenice (pitanje jesu li hranjivije, ili samo napuhane da količinski zadovolje potrebe tržišne konkurencije), a s njima čitav niz kemijskih preparata zbog čega je pocrkalo pola životinja po poljima, gustišima, kanalima i rijekama. neke vrste su posve nestale. zagadili su se vodeni tokovi dugoročno (pogledaj na internetu stranice ministarstva zaštite okoliša, stanje tla i voda u slavoniji)
pitanje prehrane pripada kako u gospodarsku strategiju u smislu proizvodnje, tako spada u strateško pitanje ZDRAVLJA NARODA. Zdrav narod znači imat će tko raditi, a na kranken kasi će biti manje korisnika, a da ne govorim kako se osjeća zdrav, a kako bolestan čovjek u vlastitoj koži.
Post je objavljen 21.04.2009. u 09:27 sati.