Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/biljoteka

Marketing

KONTRAVERZNA BOKVICA

Photobucket

Zašto kontraverzna? Nemam pojma. Isto kao što nemam pojma zašto se ta riječ koristi u zadnje, malo duže, vrijeme da bi se njom objasnila neka osoba: slikari, glumci, pjevači, političari, knjževnici, kriminalci, frizeri, stilisti, sportisti i svi ostali koji vole biti smatrani javnim osobama pa ih oni koji od njih prave javne osobe tako karakteriziraju. Interesantno je da se većina tih zasluženo ili nezasluženo „javnih osoba“ obraduje kad o sebi čuje, vidi ili pročita kako su kontraverzne. To mu dođe nešto kao kompliment, šta li.
A mene su od djetinjstva upozoravali da se pazim od osoba koje nisu načisto same sa sobom i čitali mi pjesmicu „U desetom selu živi Antun-tun, u njega je malko neobičan um....“ Ti neobični umovi, reklo bi se kontraverzni, sad se uglavnom nalaze na psihijatriji (ukoliko su opasni po okolinu) ili pod starateljstvom nekontraverznih osoba (ukoliko su bezazleno kontraverzni), ili eto snalaze se i sami sa sobom kao predmet javne poruge ili javnog obožavanja. Nije važno je li dobro ili loše, samo da je javno i ... naravno...kontraverzno.
Ni blizu tako kontraverzno nije s bokvicom. Ono što svi, kontraverzni ili ne, znaju je da postoji bokvica širokog i uskog lista, da se zove širokolisna ili uskolisna, a da se zove i muška i ženska. Kontraverzno je što neki smatraju da je muška uskolisna, a ženska širokolisna, ali opet drugi neki smatraju da je stvar obrnuta. Razlog je u latinskom nazivu: Plantago major L. za širokolisnu, a Plantago lanceolata L. za uskolisnu. Ono „major“ mu dođe nešto kao čin u vojsci, a to kao „po prirodi“ pripada muškima dok si feministkinje režu vene od muke što si to „priroda“ dozvoljava. Priroda je dozvolila inače da u našim krajevima raste oko 17 vrsta bokvica.
Sljedeća kontraverza leži (ili sjedi) u tome što jedan dio svijeta bokvicu koristi „za sve“, a drugi dio ni za šta. Većinom se radi o korištenju lista, rjeđe o korištenju nadzemnog dijela cijele biljke, a samo rijetko se koristi sjeme i to samo od uskolisne bokvice.
Za razliku od mnogih biljaka bokvica je dosta dobro ispitana pa se uz sluzi, tanine, glikozid aukubin, organske kiseline, gorke tvari, šećere, vitamine C i K, karotin, soli kalija, kalcija, kremične kiseline, cinka i tvari u tragovima spominju i fitoncidi – uništivači mikroorganizama sa antibiotskim djelovanjem. Zbog toga se rane na koje je stavljen zgniječen svježi list bokvice ne gnjoje i brzo zarastaju, ali i najnovije otkrovenje sulforafena, tvari vrlo složene strukture koja sadrži sumpor upućuju na zacjeljivačko djelo bokvice.
Koliko god su mi interesantne izjave predsjednika Mesića, ona u kojoj mjere protiv recesije poredi s nedjelotvornim čajem nije bila uspješna. Istina je da se čajem ne može liječiti recesija, ali čajem od bokvice npr. se koristi ne samo narodna nego i znanstvena medicina. Možda je predsjednik htio reći da su mjere za liječenje recesije kontraverzne, ali znanstvena medicina tvrdi da se čajem od bokvice liječi upala želučane sluznice, tankog i debelog crijeva, krvavi proljevi, upale usne šupljine i desni, paradentoze, krvarenje desni, zaliječivanje fistula nakon kirurških zahvata, upaljenih očiju, upale bronhija, upalnih procesa kože... Ako recesija ima ove simptome predlažem predsjedniku da ipak pokuša.
Narodna medicina, pak bokvicom liječi sve vrste oboljenja organa za disanje uključujući i tuberkulozu, oboljenja jetre, bubrega, mokraćnog mjehura, čira na želucu, pa i tzv. rak rane. Tu im se pridružuje i gospodin Brojs koji u terapiju protiv raka uključuje i žensku i mušku bokvicu.
Nemam baš mnogo povjerenja u metode gospodina Brojsa jer mi djeluje maloooo kontraverzno, a više profitabilno. A da preduhitrim pitanje zašto spomenuću samo dio iz njegove knjige u kojem govori o svom teškom djetinjstvu za koje je kriv naftalin. Naime njegov otac je spavao na krevetu punom naftalina, zbog toga je postao alkoholičar i zbog toga je mali Brojs imao teško djetinjstvo.... Možda je baš ovo razlog zbog čega i neki liječnici, kad ne znaju šta bi mogli ponuditi pacijentu ponude Brojsa i njegovu metodu.
Da je stari Ezop pisao ovaj tekst vjerovatno bi završio s poukom: kontraverze prolaze, bokvica je vječna



Post je objavljen 26.02.2009. u 18:45 sati.