Samo radi očitovanja stručnosti i 'vidovitosti' raznih referenata i stranih ulagača u razdovlju izmedju 1996-1999. kad su nam rekli da je bankarstvo u RH 'propali biznis', te kasnijeg Ministarstva koje je abortiralo projekt internet-mikro banke za poduzetnike, odnosno Projekt: plusGRUPPA kojim bi spasili dio gospodarske Hrvatske, inače politokratski predane u ruke 'vanjskom neprijatelju' - univerzalnim bankama. Jezovito, jedna od tih 'banaka' čak je umjesto svoga unijela prikriveni kapital opljačakan u Hrvatskoh za vrijeme tzv. pretvborbe i privatizacije, i drugih radnji koje se moralno, ustavno i zakonski tretiraju ne samo kriminalom nego veleizdajom....
Banke lani zaradile 5,8 milijardi kn
Osam najvećih hrvatskih banaka lani je raspolagalo sa 89 posto ukupne imovine i ostvarilo oko 95 posto ukupne dobiti bankarskog sustava
ZAGREB - U kriznoj 2008. banke su ostvarile 5,8 milijardi kuna bruto dobiti, što je 13,7 posto više nego godinu dana prije. Banke su povećale svoju imovinu za 4,5 posto na 370,62 milijarde kuna, što je gotovo 90 milijardi kuna više od ukupnog procijenjenog nacionalnog dohotka zemlje za 2008.
Povrat kapitala
Davor Holjevac, viceguverner HNB-a, ističe da je adekvatnost kapitala ostala visoka i iznosi 14,22 posto, što je čak 4,22 posto iznad najnovijih limita Europske Unije. Banke su ostvarile povrat na kapital od 10,04 posto, što je samo 0,7 posto manje nego godinu dana ranije. Prema njegovim riječima, ukupni rast kredita banaka svim sektorima uključujući državu, lokalnu samoupravu i paradžavu lani je iznosio 14 posto. No, ako se državni sektori izdvoje, rast kredita građanima i poduzećima iznosio je 10,6 posto, što je ispod limita dopuštenog godišnjeg rasta HNB-a od 12 posto.
Rang-lista banaka nije ni lani promijenjena. Zaba je čak povećala za 0,5 posto svoj tržišni udijel dok ga je PBZ za otprilike isto toliko smanjio. Erste i Hypo su za oko 0,6 posto povećali svoj tržišni udjel dok su ga RBA i HPB neznatno smanjili.
Rangiranje prema dobiti
Osam hrvatskih banaka drži gotovo 89 posto ukupne imovine bankarskog sektora u zemlji i isto toliko tržišta.
Poredak je nešto drukčiji kod rangiranja banaka prema dobiti, pri čemu je Splitska banka na petom mjestu, a HPB na osmom. Osam banaka ostvaruje oko 95 posto ukupne dobiti sve 33 banke. Gubitaši su Veneto, Vaba, Primorska i Nava banka, a one su lani ostvarile gubitak od 116,73 milijuna kuna.
Spajanja banaka
Ovaj gubitak ne brine HNB jer je riječ o rezervacijama za rizike i čišćenju bilanci banaka. Usprkos gubicima banaka, za sada nema naznaka o spajanjima osim već najaveljenog Centar i Nava banke.
HNB je u lanjsku listu prvi put uvrstio i Obrtničku štednu banku koja je godinu završila s gubitkom od 5,85 miljuna kuna. Pet stambenih štedionica 2008. je završilo s imovinom od 6,95 milijardi kuna i 17,17 milijuna kuna dobiti. S gubitkom su poslovale RBA, Wüstenrot i HPB stambena štedionica.
Izvor: Jutarnji.hr
DALJE:</font>
ZAGREB - Premda je planirao otkazati tjednu repo aukciju i bankama onemogućiti novi pristup kunama, HNB se jučer ipak predomislio i u popodnevnim satima održao izvanrednu aukciju na kojoj je bankama odobren rekordan iznos od čak 7,6 milijardi kuna.
Borba za stabilnost tečaja rezultirala je velikim potresima na bankarskom tržištu jer je centralna banka u proteklih tjedan dana povukla značajan iznos kuna iz optjecaja, pa su banke došle u situaciju da ne mogu izvršavati tekuće obveze.
Izlaz su bezuspješno tražile na Tržištu novca, gdje je potražnja za kunama značajno skočila, a prosječne kamatne stope jučer su premašile čak 23 posto. Razlog za izvanrednu aukciju, kaže guverner HNB-a Željko Rohatinski, nastojanje je da se bankama osigura neophodna likvidnost i normalno poslovanje. No, glavni je preduvjet za to, kako ističe, stabilnost tečaja bez intervencija HNB-a.
Banke su zarađivale i previše, nije vrijeme za dizanje kamata
U kriznoj 2008. banke su ostvarile 5,8 milijardi kuna bruto dobiti, što je 13,7 posto više nego godinu dana prije
ZAGREB - Premijer Ivo Sander danas je ponovno pozvao banke da ne dižu kamate na kredite te bezrezervno podržao monetarnu politiku HNB-a.
- Banke su proteklih godina previše zarađivale na građanima, a sada kad građanima treba pomoći, ne trebaju dizati kamate, neka razliku financiraju iz tog profita - rekao je Sanader nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a.
‘I u ratu je tečaj bio stabilan’
Vrh vladajuće stranke dao je “punu potporu” politici HNB-a za očuvanje stabilnosti tečaja kune.
- Kada u vrijeme rata nismo mijenjali tečaj, ne treba ni sad. To je vrlo bitno za makroekonomsku stabilnost zemlje, od čega Vlada neće odustati - dodao je premijer. Sanader je već jednom intervenirao kako bi zaustavio najavljeno povećanje kamata na kredite, i to prema Zagrebačkoj banci koja je početkom siječnja objavila svoju odluku o povećanju kamata na sve vrste novih i starih kredita građana. Banka je tada odustala od povećanja kamata, ali je njezin šef Franjo Luković ovih dana ponovno najavio povećanje kamata do kraja 2009.
Sve su banke tijekom prošle godine povećavale kamate na kredite. U ovoj je godini to zasad učinila samo RBA, i to za novoodobrene, a ne za stare stambene kredite.
14 posto više kredita
U kriznoj 2008. banke su ostvarile 5,8 milijardi kuna bruto dobiti, što je 13,7 posto više nego godinu dana prije. Banke su povećale svoju imovinu za 4,5 posto, na čak 370,62 milijarde kuna, što je gotovo 90 milijardi kuna više od ukupnog procijenjenog nacionalnog dohotka zemlje za 2008. godinu.
Ukupni rast kredita banaka svim sektorima lani je iznosio 14 posto.
KOMENTARI Komentiraj
17.2.2009 04:45:14
Lako,kad ionako nisu Hrvatske,već ,Talijanske,Austrijske,Njemačke,ma svačije samo ne naše,mogu radit šta oće.Može li Sanader naređivati Italiji (ili nekoj drugoj državi ),što drži Privrednu banku u svojoj vlasti kako će se poslovno ponašati,??,hahaha
HRVATSKA je poznata državica u svijetu po obliku (banana ) i po tome što nema (unikatna zemlja ) svoje vrednije imovine.Za budučnost svojoj hr-djeci i unucima ostavit ćemo ogromne dugove (za sada tek blizu 40 milijard eur ),ali nadajmo se da će biti još ogromniji,pa neka uživaju.
A SADA O BANKARSKOM NEMORALU, PLJAČKI SVIJU NAS POREZNIH OBVEZNIKA U SVIJETU:strong>
SAD: Kongres odobrio 819 milijardi dolara poticaja ekonomiji
Nakon iskustva proteklih tjedan dana, kada je centralna banka za obranu tečaja potrošila 328 milijuna eura, očekuje se da tečaj kune neće bitnije varirati. Iako je glavni razlog pritiska na tečaj bila povećana potražnja za devizama, prije svega poduzeća koja moraju vraćati vanjske dugove, Rohatinski napominje da su kod posljednjeg udara na tečaj bili prisutni i spekulativni motivi pojedinih banaka i njihovih komitenata koji na taj način pokušavaju ostvariti određenu zaradu.
Ako se takva praksa nastavi, guverner upozorava da će početi primjenjivati selektivan pristup: spornim bankama potpuno će onemogućiti pristup likvidnosti koji kreira središnja banka. - To možemo učiniti na dva načina, tako da ih isključimo iz tjednih obratnih repo aukcija i da im onemogućimo uzimanje lombardnih kredita - rezolutan je.
DALJE:
09. 02. 2009. | 10:21
U IŠČEKIVANJU ANALIZE
Švicarske banke izgubile 29 milijarda franaka u 2008. godini
UBS i Credit Suisse, jedne od najvećih švicarskih banaka, zaključile su proteklu godinu gubitkom od 29 milijarda švicarskih franaka, a uskoro se očekuje i službeno izvješće o lanjskom poslovanju ovih dviju svjetski poznatih novčarskih institucija.
Prema preliminarnim analizama bankarska kuća UBS okončala je 2008. godinu sa 21 milijardom švicarskih franaka gubitka (14 milijarda eura) . Riječ je o najvećem ikada zabilježenom gubitku u švicarskoj povijesti, uvjetovanim velikim angažmanom UBS-a u krizu hipotekarnih kredita iz SAD-a.
U jesen prošle godine švicarska je vlada investirala šest milijarda franaka novog kapitala kako bi održala na nogama UBS.
Ova banka očekuje i ukidanje od pet do osam tisuća radnih mjesta kako bi spasila poslovanje, što je nešto optimističnije od prvotno najavljenih devet tisuća.
Credit Suisse, također jedna od najvećih švicarskih ali i svjetskih banaka, prema pisanju ondašnjih medija, nalazi se u poslovnim poteškoćama i gubicima od oko osam milijarda švicarskih franaka. No, iz ove banke još ne dolaze vijesti o zatvaranju radnih mjesta radi održavanja poslovanja.
(S.M.)
VJEROVATI ILI NE!!! KAVA GAMAD!!!!
12.10.2008
Banke propadaju, menadžeri dižu milijune/strong>
Josef Ackermann: 14 miliju eura godišnje - bez premija i bonusa
Širom svijeta banke padaju kao kule od karata. Plaće menadžera ipak ostaju u vrtoglavim visinama. Oni dobijaju milionske odštete čak i u slučaju da im se uruči otkaz. EU najavljuje promjenu te prakse.
Komisija Europske unije pokušava umiriti javnost. Najavljena je inicijativa za ograničenje iznosa menedžerskih plaća. Od svih menadžera u Njemačkoj najviše zarađuje Josef Ackermann (Jozef Akerman), predsjednik Upravnog odbora najveće ovdašnje banke, Njemačke banke (Deutsche Bank). Prema službenim podacima on je prošle godine zaradio oko 14 milijuna eura, u što nisu uračunate posebne premije i povlastice koje se ne isplaćuju u novcu.
Sume koje su u opticaju i kod drugih menadžera izazivaju nevjericu u javnosti, a ponekad i bijes tzv. običnih ljudi. U raspravu se umiješala i njemačka kancelarka Angela Merkel.
“Shvatite tu raspravu ozbiljno, to je više od puke rasprave iz zavisti, uzmite to za ozbiljno! Samo zato što neki američki šef auto-koncerna zarađuje hiljadu puta više od jednog radnika, čini se da i njemački šefovi koncerna misle da trebaju povećati svoje plaće. A istovremeno to ne žele prihvatiti za radnike."
'Vrhunski menadžeri zalužuju vrhunsku zaradu'
Josef Ackermann, šef Deutsche Bank, tu ne vidi ništa sporno: tko snosi veliku odgovornost treba puno i zarađivati.
“Najbolje ljude na svijetu, uključujući i najbolje Nijemce, mi nećemo dobiti ako ih ne plaćamo kao naši konkurenti iz banaka poput Morgan Stanley, Goldman Sachs ili Merrill Lynch.”
Tako je govorio Josef Ackerman. Mada je od ovih njegovih riječi prošlo svega nekoliko mjeseci, danas se čini kao da su one izgovorene u neka davna, puno bolja vremena. Najbolji ljudi? Goldman Sachs i Merrill Linč? Ovaj mjehur od sapunice se rasprsnuo: investicijska banka Meril Linč je prodana po povoljnoj cijeni, a Goldman Sachs je preživio samo zahvaljujući milijardama dolara pomoći legendarnog američkog investitora Worena Bufea (Warren Buffet)
Vrhunskim menadžerima, vrhunske otpremnine i kad zabrljaju
A šta je sa njihovim vrhunskim menadžerima?
Stanley O'Neill, bivši šef Meril Linča koji je praktično izbačen iz firme dobio je prošle godine takoreći na poklon 162 miliona dolara.
Stanley O'Neal: dobio 162 milijuna i odveo firmu u bankrot. Uobičajeno je da otpremninen iznose dva do tri puta veću sumu od normalne godišnje zarade plus ranije dogovorene ekstra premije i privilegije.
Za političare u Europi i SAD je ova kriza povod za pokretanje inicijative za reguliranje i ograničavanje neumjerenih prihoda. Zakonom bi trebalo regulirati da neodgovorno menadžersko ponašanje postane rizično i za same menadžere. Razmišlja se o ograničenju plaća i ukidanju otpremnine kada su menadžeri krivi za velike gubitke. Komisija Europske unije je to već prije četiri godine pokušala, ali osim Holandije to nitko nije usvojio. Sada je na redu novi pokušaj.
Izvor: DW
Gospodarstvo | 16.02.2009
Banka pred stečajem, a oni hoće premije
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:
Zahtjevi bankara za isplatom premija ogorčili političare. Nevjerojatno, ali istinito: menadžeri jedne njemačke banke, koju je država u jeku globalne financijske krize novcem poreznih obveznika spasila od propasti, ustraju na isplati stotina milijuna eura davno obećanih premija.
Kancelarka Angela Merkel kritizira pohlepu menadžera
"Nepojmljivo je da banke koje opstaju uz državnu pomoć istodobno u mnogim slučajevima isplaćuju goleme menadžerske premije", ljutito je poručila kancelarka Angela Merkel (CDU). Još jasniji bio je dokancelar Frank-Walter Steinmeier (SPD): "Očigledni gubitak odnosa prema stvarnosti i cinizam pojedinih rukovoditelja me svaki put iznova duboko potresu." Za ministra unutarnjih poslova Wolfganga Schäublea (CDU) ovakvi ispadi svjedoče o "odveć naraslim krilima bankara koji ugrožavaju temelje društvenog konsenzusa". Slično su reagirali gotovo svi vodeći predstavnici vladajuće koalicije. Bavarski premijer Horst Seehofer (CSU) se čak založio za okretanje batine: "Kancelarki neograničeno dajem za pravo da u ovom trenutku nema mjesta za isplatu menadžerskih premija. Naprotiv, primjereni bi bili odbici od plaće."
Pravo na isplatu premija htjeli izboriti i pred sudom
Komercijalna banka je morala zatražiti pomoć države
Val ogorčenja izazvao je u međuvremenu povučeni zahtjev skupine menadžera Dresdner Kleinworta za isplatom 400 milijuna eura premije za lanjsku poslovnu godinu koju je ta banka završila s milijardskim gubicima. U jednom su trenutku zaprijetili i tužbom u slučaju da im bonusi budu uskraćeni. Dresdner Kleinwort je investicijski ogranak Drezdenske banke (Dresdner Bank) koja je do ljetos pripadala Allianz osiguranju. Sada je u vlasništvu Komercijalne banke (Commerzbank) čiju je četvrtinu nedavno preuzela njemačka država. Prodaja udjela u visini od preko 18 milijardi eura bila je nužna kako bi se Komercijalna banka izvukla iz poteškoća izazvanih međunarodnom financijskom krizom i spasila od mogućeg stečaja. Allianz je, međutim, još prije prodaje banke menadžerima Dresdner Kleinworta bio zajamčio isplatu premija i povlastice.
Zbog pohlepe menadžera kancelarki pukao film
Künast vladajućima predbacuje licemjerje
Najveći problem i jest u tome što visina i uvjeti isplate premija ne podliježu zakonima nego – kao motivacijski čimbenik – dogovoru između menadžera i nadzornog odbora poduzeća. To bi se uskoro moglo promijeniti. Sada čak i političari vladajuće demokršćanske unije, koji do prije samo nekoliko mjeseci nisu htjeli ni čuti za uplitanje države u sustav plaćanja vodećih kadrova u gospodarstvu, predlažu usvajanje propisa koji bi ograničili menadžerske premije. Šefica kluba zastupnika oporbenih Zelenih u Bundestagu Renate Künast primjećuje: "Merkel, Seehofer i ostali sada liju gorke suze, a još smo im krajem prošle godine govorili da, ako žele spriječiti isplatu premija i drugih povlastica, to moraju urediti zakonom." – I ne samo u Njemačkoj. Bit će to, kaže kancelarka, jedna od prvih zadaća prilikom ustroja novog svjetskog financijskog poretka.
Goran Goić, Berlin
Post je objavljen 13.02.2009. u 09:08 sati.