Marketing
Ljubuški
Ljubuški se smjestio u jugozapadnom dijelu Hercegovine, te pripada primorskoj, mediteranskoj i nizinskoj Hercegovini. U pisanim spisima se prvi put spominje 1444. godine pod imenom Lubussa. Grad danas broji oko 5000, a općina oko 28000 žitelja.
Klima je umjerena mediteranska. Ljeta su duga, sunčana i vruća. Dnevna temperatura se u tom dijelu godine često penje preko 40 stupnjeva Celzija (obližnji Mostar je sa 46 C bio rekorder u bivšoj državi). Zime su blage sa dosta oborina. Kažu da je nekad znalo biti i snijega, ali nedavne klimatske promjene su ga učinile rijetkom pojavom.
Slap Kravica
Ljubuški kraj obiluje vodenim tokovima, što ga je učinilo oazom u hercegovačkom kršu. Najveći vodeni tok predstavlja rijeka Trebižat. Trebižat je rijeka ponornica, koja u svom toku od izvora u Peć – Mlinima do ušća u Neretvu kod Čapljine tri puta mjenja ime (Tihaljina, Mlade, Trebižat). Ako se uzme u obzir produženi tok rijeke od Tribistova (kod Posušja) susrećemo je pod čak 9 imena. Trebižat je sedronosna rijeka što je pogodovalo stvaranju slapova. Najveći i najpoznatiji je slap Kravica, koji se nalazi pod zaštitom države kao prirodna rijetkost. Slap je visok 26-28m, a vodeni amfiteatar ispod slapa širok je 120m.
Uz Trebižat i njegove pritoke izgrađen je velik broj mlinica, ali nažalost do danas ih je očuvan jako mali broj.
Povijest
Prvi poznati stanovnici Ljubuškog kraja bili su Iliri. Za sobom su ostavili brojne grobne kamene gomile i utvrđene gradine koje pripadaju ranom brončanom dobu (18-14 st. pr. Kr.).
Ostaci Rimskog logora
Rimljani su za sobom ostavili brojne materijalne ostatke kao svjedoke svog prisustva u ovom kraju. Na Ljubuškom su području izgradili dva naselja, putnu postaju Bigeste, te Pagus Scunasticus. Antički vojni logor na Humcu pored Ljubuškog proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Podignut je prije otprilike 2000 godina da bi štitio obližnju rimsku koloniju Naronu (Vid). Ovo nalazište nije detaljnije istraženo, a nažalost danas nema interesa ni da ga se istraži ni da ga se zaštiti (u zadnje vrijeme su u neposrednoj blizini počele nicati obiteljske kuće).
Stari grad
Na brdu Buturevica koje se uzdiže iznad grada u 14-15. stoljeću je podignuta tvrđava. Pripisuje se herceg Stjepanu Vukčiću Kosači premda je starija od njega. Godine i nepažnja su joj znatno nagrizle izgled, ali nedavno je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i započelo se sa njenom sanacijom i konzervacijom.
Ljubuški kraj se može podičiti i jednim od najstarijih spomenika pisanih hrvatskim jezikom, Humačkom pločom. Ploča je pisana ćirilicom sa primjesom pet glagoljskih slova, a datira iz 11. ili 12. stoljeća.
U franjevačkom samostanu na Humcu pored Ljubuškog nalazi se najstariji muzej u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 1884. godine. Postav muzeja čine bogata arheološka zbirka, te numizmatička zbirka, lapidarij, sakralna i povijesno-etnološka zbirka i galerija. Najstariji nalaz u zbirci je paleolitička ogrlica, te nalazi iz bakrenoga i brončanoga doba.
Panorama
Post je objavljen 30.12.2008. u 22:08 sati.