Marketing
HRVATSKI HLADNOKRVNJAK
Hrvatski hladnokrvnjak
Ova pasmina konja danas predstavlja najrasprostranjeniju pasminu konja u Republici Hrvatskoj. Nastao je na području sjeverozapadnog dijela Hrvatske oplemenjivanjem domaćih kobila s pastusima hladnokrvnih pasmina iz Austrije, Mađarske, Belgije i Francuske.
Do kraja XIX. stoljeća za pripust su se upotrebljavali uglavnom norički pastusi, a od početka pa do osamdesetih godina XX. stoljeća, uglavnom ardenski i peršeronski pastusi. Danas se uzgoj provodi u čistoj krvi.
Hrvatski je hladnokrvnjak krupnije građe nego posavac. Poželjna visina u grebenu je oko 170 cm (vrpca), uglavnom je dorat boje, a u manjoj mjeri može se javiti i kao vranac, rjeđe kao sivac, odnosno alat. Glava mu je ravna i široka, razmjerno velika. Kratkog je vrata uz neizražen greben. Leđa su duža s dobro zaobljenim rebrima uz kratak spoj. Sapi su dobro obrasle mišićima, rascijepljene i lijepo zaobljene. Prsa su široka i duboka, a noge snažne i umjereno obrasle dlakama. Hod mu je siguran i snažan.
Najbolje rezultate u uzgoju i korištenju, a s obzirom na uzgojnu povijest i cilj, postiže u krajevima intenzivne ratarske proizvodnje, no kako je izgubio tu svoju radnu funkciju, danas se u većem broju zadržao samo u područjima otežane mogućnosti korištenja poljoprivredne mehanizacije i na rubnim područjima vlažnih staništa.
U ekonomskom smislu, kao pasmina radnih konja, izgubio je s pojavom mehanizacije u poljoprivredi svoju vrijednost. Kao i hrvatski posavac ima mogućnosti opstanka samo na područjima koja imaju dovoljno pašnjačkih površina. Danas se prvenstveno uzgaja zbog proizvodnje mesa i speci? čnih proizvoda od mesa. Također je pogodan za proizvodnju kobiljeg mlijeka kao vrlo vrijedne sirovine u kozmetici. Inače u šumovitom dijelu naše domovine još se upotrebljava za obavljanje određenih šumskih poslova, izvlačenje trupaca i nošenje drva - samarenje.
Prema Središnjem popisu matičnih grla Hrvatskog stočarskog centra 2000. godine u Središnjem popisu matičnih grla upisano je ukupno 1220 kobila te 73 pastuha. Kako se radi o radnoj pasmini konja koja je izgubila svoju namjenu unutar poljoprivredne proizvodnje, evidentan je pad broja grla iz godine u godinu. Efektivna veličina populacije pasmine hrvatskog hladnokrvnjaka jest Ne=275,51 što nam kazuje da pasmina spada među ugrožene.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva isplatom novčanih poticaja uzgajivačima znatno utječe na očuvanje i zaštitu ove pasmine konja. Osim Ministarstva u zaštiti sudjeluju udruge uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, Hrvatski stočarski centar te znanstvene ustanove.
U uzgoju djeluju sljedeće udruge uzgajivača: Ergela Križevački Lemeš, Zagorska udruga uzgajivača konja, Konjogojska udruga Moslavina, Konjogojska udruga Bilogora, Udruga Slavonskih uzgajivača hladnokrvnih konja.
Post je objavljen 24.12.2008. u 10:55 sati.