KUTIJA POLJUBACA
Početak priče ide daleko u prošlost kada je otac kaznio svoju petogodišnju kćerkicu
jer je
izgubila neku vrlo dragocjenu stvar.
Novca je u tom vremenu bilo vrlo malo.
Bilo je
božićno
vrijeme.
Slijedećeg jutra je djevojčica donijela mali poklon i rekla: "Tata, to
je za tebe."
Tati je bilo vrlo neugodno, ali kada je otvorio kutiju i vidio, da unutra nema
ničega, jako se
naljutio. Kćerkicu je prekorio: "Zar ne znaš ako nešto pokloniš, očekuje se da se
u kutiji
nešto i nađe?" Djevojčica ga je žalosno pogledala i suznim očima rekla:
"Tata, ali nije
prazna. Do vrha sam je napunila poljupcima samo za tebe." Tata je bio ganut.
Kleknuo je pred
kćerkicu, jako je zagrlio i zamolio za oprost. Do kraja života čuvao je tu kutiju
pored
kreveta i uvijek, kada se osjećao izgubljeno i očajno, otvorio ju je i iz nje uzeo
jedan
nevidjivi poljubac i sjetio se ljubavi koju je kćerka spremila unutra. Svatko od nas
ima kutiju
punu poljubaca i ljubavi, koju nam poklanjaju prijatelji, djeca, Bog... Ne postoje
važnije stvari
koje bi mogli dobiti.
Post je objavljen 19.11.2008. u 20:47 sati.