Prva sportska društva u Bosanskom Novom pojavila su se tek nakon uvođenja austro-ugarske uprave u Bosni i Hercegovini, a do tada su se prakticirale neke tradicionalne sportske discipline kao konjske trke, hrvanje i gađanje u metu, često kao dio vojne obuke ili programa proslave nekih vjerskih i državnih praznika, ali bez sportskih društava i razvijenog sistema natjecanja. Ta je praksa nastavljena i poslije 1878. godine, posebno kao glasovite "obdulje", tradicionalne konjske trke u Bosanskoj Krajini, čiji su pobjednici slavljeni kao narodni junaci.
Početkom 20. stoljeća se u Bosanskom Novom osnivaju prva sportska društva sa svojim pravilima i sistemom takmičenja u sportovima kao što su bili nogomet, streljaštvo, biciklizam, kuglanje, tenis i hazena, o čemu svjedoče stare fotografije, sportski trofeji i ljetopisni zapisi.
Fudbalski klub "Sloboda" u Bosanskom Novom je osnovan 1910. godine, pa je danas najstariji nogometni klub Bosne i Hercegovine, jer su se neki klubovi stariji od njega davno ugasili i prestali s radom. Nogomet se u Bosanskom Novom igrao već 1906. godine, kada je bio formiran ŠK "Zora", ali se on ubrzo ugasio pa su mladi Novljani, uglavnom đaci, studenti i zanatlije, osnovali 1910. godine NK "Sloboda", koja je povremeno bila i SD (sportsko društvo) s brojnim drugim sekcijama. Sačuvano je mnogo fotografija i dokumenata o historijatu Fudbalskog kluba "Sloboda" kao i neke publikacije. Najveći domete je klub postigao 1972. godine, kada je novska "Sloboda" ušla u Drugu saveznu ligu. Bili su to nezaboravni dani veselja i radosti, koji svjedoče o velikom sportskom entuzijazmu njenih igrača i navijača. Od igrača su među najpopularnijima između dva rata bili Mustafa Ahmetanović -Tana, Ibrahim Ibrahimagić-Ćopek i Nina Maraković, a poslije Drugog svjetskog rata Fadil Cerić-Zajc, Satko Ahmetanović, Zdravko Radmanović, Džemo Mustedanagić-Motor, Džemil Cerić, Mitar Lazić i drugi.
Zanimljivo je da je prva nogometna utakmica pod reflektorima u tadašnjoj državi Kraljevini Jugoslaviji odigrana 1921. godine u Dobrljinu kod Bosanskog Novog između uglednih gostiju i tamošnjeg "Slavena", jer su njegovi navijači-električari na pilani uspjeli postaviti električnu rasvjetu na visoke bandere.
Još manje je poznato da su po svom dolasku u Bosanski Novi odmah iza fudbala bili hazena kao stari oblik ženskog rukometa i tenis, a tenisko igralište ili tenis-platz su o svom trošku izgradili oko 1920. godine novski studenti na tratini u središnjem gradskom parku. U tom međuratnom razdoblju pojavila su se i brojna nova sportska društva, kao što su rukometaši, gimnastičari, biciklisti, odbojkaši, veslači-kajakaši, sokolaši, šahisti i drugi. Osobito su bili omiljeni gimnastički i sokolaški javni nastupi kao način za dokazivanje izvrsnosti tadašnje novske omladine. Međutim, u to vrijeme se znala u sportska natjecanja umiješati i stranačka politika, kao na primjer 1925. godine kada su politički ekstremisti posipali trkaću stazu čavlićima da bi se probušile gume gostujućih biciklista iz Hrvatske.
…
Ovo je skraćeni tekst iz Monografije o Bosanskom Novom (u pripremi), autora mr.sc. Ante Milinovića; izdavača Zavičajne zajednice Bosanski Novi iz St. Louis-a. Sve informacije o distribuciji i točnom vremenu izlaska Monografije mogu se dobiti u Zavičajnoj zajednici Bosanski Novi iz St. Louis-a.
Autor je odobrio objavu ovog skraćenog teksta. Tijekom ovog mjeseca ovdje će se objaviti i drugi skraćeni tekstovi iz Monografije o Bosanskom Novom.
Post je objavljen 19.10.2008. u 16:05 sati.