Marketing
Blog Action Day 08: Siromaštvo - Socijalna sigurnost, rad i mirovine
Povodom Blog Action Day-a 08. s temom „siromaštva“, Društvo za zaštitu prava potrošača „Konzument“ na svom blogu „Konzumentova bilježnica“ prenosi dio temeljnog dokumenta Društva za 2008. godinu „Konzumentov iskorak 2008.", odnosno treće poglavlje dokumenta pod naslovom: „Socijalna sigurnost, rad i mirovine“…
Nažalost, nova vremena donijela su Hrvatskoj veliku nesigurnost, a najteže prolaze umirovljenici i radnici koji u velikom omjeru žive na rubu siromaštva. Upravo radi toga odlučili smo se na 15. listopada Blog Action Day prenijeti 3. poglavlje temeljnog dokumenta Društva Konzument u ovom postu.
Protuteža liberalizaciji tržišta rada mora biti adekvatna socijalna sigurnost građana. Naknade za nezaposlene stoga moraju omogućiti normalan život građanima koji su izgubili posao, a građanima se uz adekvatnu naknadu za nezaposlene treba pružiti i mogućnost besplatnog dodatnog obrazovanja ili prekvalifikacije, odnosno izgubljeno radno mjesto treba značiti mjesto više u školskim klupama stimulirano adekvatnom naknadom za nezaposlene.
Veliki broj građana zaduženih stambenim kreditima mora usmjeriti državnu politiku na osiguranje socijalnog stambenog fonda jer su cijene nekretnina u najmu i prodaji na tržištu dosegle astronomske cijene koje građani ne mogu pokrivati. Državni stambeni fond može biti adekvatna konkurencija koja će utjecati na smanjenje cijena stanova manje kvadrature. Programi poput poticane stanogradnje moraju se ponovno pokrenuti i doraditi.
Smatramo kako zabranjivanje rada određenim djelatnostima nedjeljom neće pridonijeti boljim uvjetima za radnike. Rad nedjeljom i praznicima trebao bi se dodatno plaćati i time motivirati one koji žele da rade i tim danima.
Minimalna plaća u Hrvatskoj treba omogućiti život i treba pratiti cijene na tržištu. No država mora kontrolirati sve poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće jer se one često nadopunjuju dodatnim sredstvima koja se isplaćuju na crno čime se varaju i radnici i država.
Radnici u državnim službama trebaju biti plaćeni u skladu s odgovornošću i radom koji obavljaju. Također, mora se revidirati broj radnih mjesta koja su plaćena državnim proračunom. Nedopustivo je da se mimo natječaja upošljava na radna mjesta pod državnim proračunom te da se zbrinjavaju politički podobne osobe od strane vladajućih.
Građani Hrvatske plaćaju rad svih državnih službenika i nedopustivo je da neki pojedinci zloupotrebljavaju ta radna mjesta nauštrb slabo plaćenih i potplaćenih radnika u privatnom sektoru. Državni službenici moraju biti odgovorni u svom radu prema građanima jer građani plaćaju njihova radna mjesta.
Zakon o radu treba liberalizirati, ali istovremeno se mora pojačati socijalna sigurnost nezaposlenih. Mora se pojačati kretanje radne snage u Hrvatskoj. Odlazak građana na rad u druga mjesta i gradove od onih u kojima su živjeli treba poticati i time ujedno pomagati mjestima s manjkom radne snage.
Dolazak strane radne snage treba iskorištavati kao poticaj za prekvalifikaciju nezaposlenih građana. Odobravanje uvoza radne snage tvrtkama uvoznicima treba uvjetovati stipendiranjem školovanja za ista radna mjesta u Hrvatskoj.
Država mora omogućiti nova strana ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta jer nova radna mjesta doprinose razvoju države. Nedopustivo je da se tvornice zatvaraju i da nas ulagači zaobilaze radi kompliciranog sustava i birokracije koju plaćaju naši građani. Otvaranje novih radnih mjesta i nova ulaganja trebaju biti omogućena liberaliziranom prodajom zemljišta u područjima određenim za industriju i gospodarstvo. Otvaranje novih tvrtki se mora liberalizirati, pojednostaviti, pojeftiniti, modernizirati i poticati.
Napredak društva pokazuje se po brizi za starije građane. Nažalost u Hrvatskoj ugodan život po umirovljenju mogu očekivati tek nosioci povlaštenih mirovina. Veliki broj građana je zakonski primoran u prijevremena umirovljenja i danas primaju mirovine s kojima je život gotovo nemoguć. Država mora osigurati dostojan život starijim građanima jer su oni to zaslužili.
Cijene boravka u domovima za umirovljenike su iznimno visoke i većina umirovljenika si ne može priuštiti boravak u domovima. Takvo stanje samo ukazuje na nagomilane probleme u mirovinskom sustavu.
Veliki problem su umirovljenici koji su mirovine zaradili u državama bivše Jugoslavije i koji danas imaju mirovine s kojima si ne mogu priuštiti život u Hrvatskoj. Država takvim umirovljenicima mora izjednačiti mirovine s onima minimalnima u Hrvatskoj. Raspadom bivše državne zajednice, građani koji su se odlučili za život u jednoj od sljedbenica, trebali su u istoj primati i mirovine. Ovako su naši građani diskriminirani, dok građani koji žive u drugim zemljama sljedbenicama Jugoslavije, a koji su radili u Hrvatskoj danas primaju višestruko veće mirovine od onih koje bi primali u zemlji u kojoj žive, te su u povlaštenom položaju u tim zemljama na račun naših građana.
Veliki broj građana zaduženih stambenim kreditima mora usmjeriti državnu politiku na osiguranje socijalnog stambenog fonda jer su cijene nekretnina u najmu i prodaji na tržištu dosegle astronomske cijene koje građani ne mogu pokrivati. Državni stambeni fond može biti adekvatna konkurencija koja će utjecati na smanjenje cijena stanova manje kvadrature. Programi poput poticane stanogradnje moraju se ponovno pokrenuti i doraditi.
Smatramo kako zabranjivanje rada određenim djelatnostima nedjeljom neće pridonijeti boljim uvjetima za radnike. Rad nedjeljom i praznicima trebao bi se dodatno plaćati i time motivirati one koji žele da rade i tim danima.
Minimalna plaća u Hrvatskoj treba omogućiti život i treba pratiti cijene na tržištu. No država mora kontrolirati sve poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće jer se one često nadopunjuju dodatnim sredstvima koja se isplaćuju na crno čime se varaju i radnici i država.
Radnici u državnim službama trebaju biti plaćeni u skladu s odgovornošću i radom koji obavljaju. Također, mora se revidirati broj radnih mjesta koja su plaćena državnim proračunom. Nedopustivo je da se mimo natječaja upošljava na radna mjesta pod državnim proračunom te da se zbrinjavaju politički podobne osobe od strane vladajućih.
Građani Hrvatske plaćaju rad svih državnih službenika i nedopustivo je da neki pojedinci zloupotrebljavaju ta radna mjesta nauštrb slabo plaćenih i potplaćenih radnika u privatnom sektoru. Državni službenici moraju biti odgovorni u svom radu prema građanima jer građani plaćaju njihova radna mjesta.
Zakon o radu treba liberalizirati, ali istovremeno se mora pojačati socijalna sigurnost nezaposlenih. Mora se pojačati kretanje radne snage u Hrvatskoj. Odlazak građana na rad u druga mjesta i gradove od onih u kojima su živjeli treba poticati i time ujedno pomagati mjestima s manjkom radne snage.
Dolazak strane radne snage treba iskorištavati kao poticaj za prekvalifikaciju nezaposlenih građana. Odobravanje uvoza radne snage tvrtkama uvoznicima treba uvjetovati stipendiranjem školovanja za ista radna mjesta u Hrvatskoj.
Država mora omogućiti nova strana ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta jer nova radna mjesta doprinose razvoju države. Nedopustivo je da se tvornice zatvaraju i da nas ulagači zaobilaze radi kompliciranog sustava i birokracije koju plaćaju naši građani. Otvaranje novih radnih mjesta i nova ulaganja trebaju biti omogućena liberaliziranom prodajom zemljišta u područjima određenim za industriju i gospodarstvo. Otvaranje novih tvrtki se mora liberalizirati, pojednostaviti, pojeftiniti, modernizirati i poticati.
Napredak društva pokazuje se po brizi za starije građane. Nažalost u Hrvatskoj ugodan život po umirovljenju mogu očekivati tek nosioci povlaštenih mirovina. Veliki broj građana je zakonski primoran u prijevremena umirovljenja i danas primaju mirovine s kojima je život gotovo nemoguć. Država mora osigurati dostojan život starijim građanima jer su oni to zaslužili.
Cijene boravka u domovima za umirovljenike su iznimno visoke i većina umirovljenika si ne može priuštiti boravak u domovima. Takvo stanje samo ukazuje na nagomilane probleme u mirovinskom sustavu.
Veliki problem su umirovljenici koji su mirovine zaradili u državama bivše Jugoslavije i koji danas imaju mirovine s kojima si ne mogu priuštiti život u Hrvatskoj. Država takvim umirovljenicima mora izjednačiti mirovine s onima minimalnima u Hrvatskoj. Raspadom bivše državne zajednice, građani koji su se odlučili za život u jednoj od sljedbenica, trebali su u istoj primati i mirovine. Ovako su naši građani diskriminirani, dok građani koji žive u drugim zemljama sljedbenicama Jugoslavije, a koji su radili u Hrvatskoj danas primaju višestruko veće mirovine od onih koje bi primali u zemlji u kojoj žive, te su u povlaštenom položaju u tim zemljama na račun naših građana.
Post je objavljen 15.10.2008. u 15:44 sati.