Hrvatska je vrijedan partner NATO-a, angažiran u Afganistanu, zemlja koja je dokazala svoju političku i gospodarsku zrelost, ima pozitivne odnose sa svim susjedima i snažnu provedbu reformi, pa SAD ima puno povjerenje da će Hrvatska biti dobra članica NATO-a, rekao je jučer u svjedočenju pred američkih Senatom Daniel Fried, pomoćnik državne tajnice za Europu.
"Hrvatska je već vrijedna članica NATO-a, ona ima oko 300 vojnika u Afganistanu i jedina je nečlanica NATO-a koja koja trenutačno obučava afganistanske postrojbe u toj zemlji", rekao je Fried u svjedočenju pred Vanjskopolitičkim odborom Senata, koje je uvod u senatsku ratifikaciju protokola o primanju Hrvatske i Albanije u članstvo NATO-a.
Prijedlog ratifikacije već bi ovoga ili idućeg tjedna mogao dobiti "zeleno svijetlo" Vanjskopolitičkog odbora, a Senat bi o njemu mogao glasovati do kraja rujna, kazao je za novinsku agenciju diplomatski izvor u Washingtonu.
U slučaju da zgusnuti raspored rada spriječi stavljanje na dnevni red Senata ratifikaciju protokola do kraja rujanskog zasjedanja, ratifikacija bi mogla uslijediti u prosincu, nakon općih izbora, na posljednjem zasjedanju sadašnjeg saziva Senata, dodao je isti izvor.
U sjedištu NATO-a u Bruxellesu se očekuje da će svih 26 članica Saveza ratificirati protokol o primanju Hrvatske i Albanije do idućeg summita u travnju 2009. Brza ratifikacija u američkom Senatu bila bi važan poticaj cijelom procesu.
"Hrvatska je dokazala svoju političku i gospodarsku zrelost i postala je stabilna demokracija sa snažnim institucijama", kazao je Fried, ističući kako je članstvo Hrvatske u Vijeću sigurnosti UN povećalo njezin značaj kao "regionalnog i globalnog partnera" u nizu pitanja.
Pomoćnik državne tajnice posebno je istakao regionalnu važnost Hrvatske - pozitivnu ulogu koju ima na Kosovu, ulogu u promicanju stabilnosti u BiH i razvoj kontakata s umjerenim političkim snagama u Srbiji.
Senatskom saslušanju nazočilo je i sedmočlano izaslanstva Saborskog odbora za oružane snage i Odbora za unutarnju politiku i sigurnost, na čelu sa zastupnikom Borisom Špremom, koje je u sklopu studijskog putovanja po zapovijednim mjestima NATO-a, ovih dana boravilo u posjetu SAD-u.
Među izazove s kojima se Hrvatska još uvijek suočava Fried je ubrojio pitanja obnove kuća, vraćanja imovine i razvoja infrastrukture, vezano uz povratak srpskih izbjeglica, reformu pravosuđa, i izmjenu zakonskog okvira za povratak nacionalizirane imovine u II. Svjetskom ratu i komunizmu, kako se ne bi diskriminirali strani državljani.
Odgovarajući na pitanja članova odbora o provedbi reformi, povratku srpskih izbjeglica, odnosu prema Haškom sudu (ICTY) te kažnjavanju ratnih zločina u Hrvatskoj, Fried je istaknuo da je Hrvatska načinila veliki posao, i da je stanje s povratkom srpskih izbjeglica općenito dobro.
Govoreći o procesuiranju ratnih zločina, kazao je da se hrvatska javnost dobro suočava s teškom činjenicom da nacionalni heroji nisu uvijek heroji.
Posebno je istaknuo potiskivanje nacionalizma iz matice hrvatske politike na njezinu marginu, što je ocijenio "velikim uspjehom za Hrvatsku" i pripisao ga vladajućoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
Dok je spremnost Hrvatske za članstvo u NATO-u visoko ocijenjena, članovi odbora postavili su dosta pitanja oko spremnosti Albanije, posebno zbog ozbiljnih problema s korupcijom, uključujući i onu u ministarstvu obrane, te oko održavanja idućih izbora.
Fried je naglasio kako SAD očekuje da će, slijedeći primjer Slovenije i sada Hrvatske, te kasnije Makedonije, i ostale bivše jugoslavenske republike krenuti put NATO-a i EU-a, uključujući i Srbiju.
Daleko najviše pitanja članova odbora odnosilo se na Gruziju i strategiju NATO-a prema Rusiji, nakon njezine kolovoške vojne intervencije u toj zemlji.
Fried je kazao kako su "članice NATO duboko zabrinute ruskom akcijom u Gruziji, te da NATO treba ramisliti o dugoročnim odnosima s Rusijom".
Republikanski senator Bob Corker postavio je pitanje čl. 5 Povelje NATO-o, o obvezi Saveza da pomogne napadnutoj članici, na primjeru Gruzije, kao zamišljene članice, uz potpitanje o obvezi NATO ako neka buduća članica "glupo i nesmotreno zarati sa susjednom zemljom".
"Čl. 5 Povelje NATO-a ima univerzalno značenje", rekao je Fried, napominjući kako je zbog takve "jako glupe stvari" i važna zrelost kandidata za primanje u članstvo, te se zato inzistira na cjelovitom ispunjenju kriterija, dobrim odnosima sa svim susjedima i vođenju odgovorne vanjske politike.
Post je objavljen 11.09.2008. u 14:15 sati.