Ranjena priroda »osvećuje« se katastrofama
Na nedavno održanom Forumu znanosti i tehnologije znanstvenici su donijeli nimalo optimističan zaključak kako će nepredvidljivih katastrofa biti sve više
Samo nekoliko dana prije nego što je Mianmar pogodio razorni ciklon, a Kinu razorni potresi, najveći svjetski reosiguravatelj Swiss Re objavio je podatak kako su gospodarski gubici uzrokovani prirodnim katastrofama i utjecajima čovjeka prošle godine iznosili više od 70 milijardi dolara, a potraživanja prema osiguravajućim kućama 28 milijardi dolara.
Europu je, podsjetimo, u siječnju prošle godine pogodila oluja »Kyrill«, koja je uzrokovala štete pokrivene osiguranjem od 6,1 milijarde dolara diljem Njemačke, Velike Britanije, Belgije i Nizozemske. Ljetne poplave u Britaniji dovele su do daljnjih 4,8 milijardi potraživanja prema osiguravateljima. Sjedinjene Države prebrodile su velike uragane neoštećene. Najskuplji događaj bila je travanjska oluja, koja je koštala osiguravatelje 1,6 milijardi dolara. Najsmrtonosniji je bio ciklon »Sidr«, koji je u studenome prošle godine pogodio Bangladeš, uzrokujući 4234 smrtna slučaja. Swiss Re je kazao da očekuje nastavak rasta potraživanja zbog katastrofa, posebice zbog poplava uzrokovanih ciklonima, ali i potresa.
Reosiguravatelj je bio gotovo proročanski u pravu. Mianmar, nekadašnju Burmu, je samo dan, dva nakon objave izvješća spomenute osiguravajuće kuće poharao razorni ciklon »Nargis« koji je, prema podacima s terena, uzeo 44.000 života, a 28.000 osoba se vode kao nestale. UN, pak, strahuje kako bi broj poginulih mogao narasti na 100.000.
Jugozapadnu Aziju, točnije kinesku provinciju Sečuan, je nakon ciklona pogodio jaki potres u kojem je poginulo 50.000 osoba, a agencije javljaju kako su oštećene i mnoge brane, što bi moglo dodatno zakomplicirati situaciju na terenu, gdje se šteta još uvijek zbraja. Spasilačke, pak, službe i dalje pokušavaju naći preživjele, ali sve je manje nade za tisuće zakopane u ruševinama.
Da priroda zna biti okrutna, pokazalo se po tko zna koji put i ovog proljeća kada je širom Zemlje podrhtavalo i odronjavalo se tlo, tornada pustošila krajeve, vulkani izbacivali lavu, izlijevale se rijeke i gorjele šume. Stoga se s pravom valja zapitati što nas još očekuje.
Zemljina klima i povoljan sastav atmosfere - našeg »staklenika«, omogućili su razvoj života kakav poznajemo. No svjedoci smo drastičnih promjena u posljednjih sto godina. Je li riječ samo o još jednom povijesnom ciklusu promjene klime za koji znanstvenici tvrde da se mora dogoditi, ili smo zakoračili u nepovratan proces u kojem ćemo sami sebe dovesti do izumiranja? Svjedoci smo klimatskih promjena, ostaje nam samo pitanje hoćemo li ih moći (i htjeti) zaustaviti i koliko brzo, i hoćemo li naučiti kako sačuvati Zemlju za buduće naraštaje.
Na nedavno održanom Forumu znanosti i tehnologije znanstvenici su donijeli nimalo optimističan zaključak. Katastrofa će, naime, biti sve više, iako većinu katastrofa, na žalost, nije moguće dugoročno predvidjeti.
I pored predviđanja, dovoljno je pogledati crne statistike. Primjerice, u razdoblju od 1900. do 1940. godine zabilježeno je stotinu katastrofa svakih deset godina, između 1960. i 1970. godine 650 katastrofa, od 1980. do 1990. njih 2000, a od 1990. do 2000. godine čak 2800 prirodnih katastrofa. Ako se osvrnemo unatrag samo mjesec dana, mogli bismo nabrojati desetke razarajućih prirodnih katastrofa koje su odnijele desetke tisuća života, a pritom niti jedan kutak Zemljine kugle nije pošteđen.
Uz sve probleme vezane za začuđujuće i zastrašujuće klimatske promjene, valja spomenuti i čitav niz teških katastrofa koje nisu vezane za promjene na Zemlji, a broj žrtava upozorava na još jednu čovjekovu nebrigu. Naime, posljednjih četrdesetak godina dogodili su se ekstremni vremenski, klimatski i hidrološki događaji kao poplave, tropski cikloni i suše u svim dijelovima svijeta.
Globalno, u posljednjih dvadesetak godina broj hidrometeoroloških katastrofa se udvostručio. Širom svijeta suše i širenje pustinje ozbiljno prijete preživljavanju više od 1,2 milijarde ljudi koji ovise o zemlji. Ustanovljeno je kako je »El Nino« događaj 1997./1998., bio najjači u proteklom stoljeću, te da je utjecao na 110 milijuna ljudi i stajao globalno gospodarstvo 100 milijardi američkih dolara.
Statistike prikupljene od osiguranja za razdoblje od 1950. do 1999. pokazuju da su se najveće prirodne katastrofe dogodile većinom kao posljedica vremena i klime, te da su prouzročile gubitke od 960 milijardi američkih dolara.
Srećom, Hrvatsku katastrofe širih razmjera zaobilaze u širokom luku, pa je tako posljednja veća katastrofa zabilježena sada već davne 1964. godine kada je rijeka Sava poplavila Zagreb, dok su potresi učestali, no slabijeg intenziteta. Posljednji potres zabilježen je početkom ožujka ove godine na širem području Zagreba. Potres je bio magnitude 3,3 po Richteru, dok je intenzitet u epicentru bio 4 do 5 stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.
Podrhtavanje tla trajalo je nekoliko sekundi i osjetilo se u svim dijelovima Zagreba, no potres ipak nije bio tolike jačine da bi izazvao veću materijalnu štetu. Jedino su telefonske linije bile nakratko u prekidu.Potresi su, inače, zagrebačka, ali i hrvatska svakodnevica, jer se hrvatsko tlo godišnje zatrese stotinjak puta snagom od tri ili više stupnjeva po Richterovoj ljestvici, a seizmolozi navode kako se s tom činjenicom mora živjeti, no potrese katastrofalnih razmjera ne trebamo očekivati.
Prema seizmološkim istraživanjima, Zagreb u budućnosti može očekivati potres jačine 6,5 po Richterovoj ljestvici, jači od onoga koji je prije nekoliko godina razorio iranski grad Bam.
No, zbog mnogo kvalitetnije gradnje sa seizmičkim izolatorima, odnosno na takozvanim gumenim podlošcima, Zagreb ne bi pretrpio ni približna razaranja koja su pogodila kinesku provinciju Sečuan. [Vanja Majetić/Agencije]
VJESNIK d.d.
(Članak po preporuci blogerice Trill:
# Surfajući danas naišla sam na ovaj članak pa se sjetila ovog tvog posta. Dakle, nisam bila u pravu misleći da je oduvijek tako s katastrofama i nesrećama, ... :) (Trill 17.05.2008. 14:34))
Post je objavljen 19.05.2008. u 22:30 sati.