Iako su podaci iz siječnja o plasmanima govorili o najvećem padu nakon 1999. godine, naglog zastoja kreditiranja ipak nema. Prema podacima HNB-a, ukupni krediti u veljači bili su 2,5 milijardi kuna veći nego u siječnju.
Stanovništvo se zadužilo za dodatnih 1,4 milijarde kuna, a krediti poduzećima veći su za 900 milijuna kuna.
U siječnju su ukupni krediti pali za nešto više od milijardu kuna. Razlozi su sezonski i ne radi se o trajnijoj promijeni. Već godinu dana plasmani rastu 14-15 posto godišnje, što govori o njihovom konačnom stabiliziranju u odnosu na ranije godine, kada su stope rasta bile i 30 posto.
Sadašnji tempo kreditiranja sasvim je blizu poželjnom cilju centralne banke - godišnjem rastu od 12 posto. Restriktivne mjere HNB-a primorale su banke na ograničavanje ponude, ali pojedini analitičari ističu da su i građani sve manje skloni trčati na šaltere po prvenstveno gotovinske i potrošačke kredite.
Plasmani stanovništvu ranije su rasli i više od 40 posto, a sada su se stabilizirali na oko 17 posto. Ipak, ograničenja HNB-a potaknula su banke da se više okrenu stanovništvu usprkos obrnutim planovima. Poduzeća, kojima krediti rastu oko 10 posto, izlaz iz takve situacije su potražila u vanjskom zaduživanju. Istraživanje EBRD-a govori da su strane banke u svim tranzicijskim zemljama sklonije kreditirati stanovništvo više nego poduzeća.
Post je objavljen 28.03.2008. u 12:14 sati.