Yule, drugim imenom Saturnalia, slavi se u vrijeme kad je dan najkraći, a noć najduža, hladno doba. Međutim, ovo je i sretno vrijem jer se Kolo godine okreće prema svjetlosti pa je stoga ovo vrijeme kad završava stara godina. Božica u liku Velike Majke rađa Boga, Dijete Obećanja ili Dijete Sunca, koji se rađa svaki put s ponovnim vraćanjem Sunca. Stoga se u doba Yulea slavi novorođeni Bog, Sunce, Božica Majka i Trostruka Božica, odnosno Božica u svim svojim fazama. Ovo je vrijeme svetkovine obitelji, vrijeme mira i ljubavi i pozitivne energije. Ova vještičja svetkovina uvelike ima sličnosti s kršćanskim slavljenjem Božića. Kuća se kiti zelenilom, pokloni se daju članovima obitelji, kiti se drvce. U poljima se pale krijesovi. Djeca obilaze kuće i dobivaju na dar jabuke u koje se zabadaju češnjevi češnjaka, pri čemu jabuke simboliziraju Sunce, svjetlost i život, a u košare se još stavljaju i grančice zimzelena i stabljike pšenice, a sve se posipa brašnom koje je simbol postignutih uspjeha. U pećima se spaljuje posebna yulska cjepanica, obično od jasena, koja mora doći sa zemlje vlasnika kuće ili ju obitelj treba primiti na poklon, nikako nesmije biti kupljena. Ukrašava se zelenim grančicama koje se u to doba godine mogu naći, polijeva jabukovačom ili pivom, te posipa brašnom. Potpaliti ju treba komadićem prošlogodišnje cjepanice koja je za tu svrhu sačuvana. Cjepanica treba gorjet cijelu noć, a nakon toga tinjati sljedećih 12 dana prije nego se ugasi.
Obzirom da danas rijetko tko ima otvoreno ognjište, ušla je u praksu drugačija primjena cjepanice, odnosno komad drva se koristi kao svojevrstan svijećnjak. U hrastovini ili drvu bora izbuše se tri rupe u koje se stavi kombinacija svijeća različitih boja, zeleno-zlatno-crna, crveno-zeleno-bijela i bijelo-crveno-crna, te se ukrašavaju zelenilom, trakama, češnjakom, i posipaju brašnom.
Iznad vrata se vješa božikovina i imela, a na stol se stavlja košara s voćem u koje se zabadaju češnji češnjaka. Bilje koje predstavlja ovo doba godine je: hrast, imela, sve zimzeleno bilje, osobito bor, kadulja, cedar, lovor i božikovina. Jede se hrana i kolači u kojima ima puno jabukovače, također pečene jabuke i drugo voće, lješnjaci, orasi, svinjetina i puretina, pije se čaj od đumbira, kuhana jabukovača, punč, odnosno jaka, začinjena i slatka hrana.
U čarolijama se koriste mirisi: bora, cedra i cimeta; a boje koje su najviše prisutne su: zelena, crvena i bijela, a uz njih i zlatna, narančasta, žuta i srebrna. Stoga je i kamenje ovog praznika u Kolu godine te boje pa se: rubini, heliotropi, smaragdi, graniti i dijamanti najčešće koriste. Ovo je vrijeme kad vještice bacaju ljubavne čarolije, te čarolije mira, harmonije i sreće.