Ovim osvrtom željela bih opisati stanje u hrvatskom agraru onako kako ja to vidim kao osoba koja se time bavi kao osnovnom djelatnošću. Iskreno, pod kapu mi je onih kao g.Bilić iz zadnje emisije“ Poslovni klub“ ,koji zastupa stranu prerađivačke industrije i beskonačno zahtjeva samo jeftinu sirovinu.Izuzetno zanimljivo bilo čuti njegovo viđenje naše domače poljoprivrede.Usporedbe sa Njemačkom i Francuskom svakako su na mjestu , ali prema tome bi isto tako trebali težiti da u narednim godinama sagradimo jedan Airbus pa i Wolkswagen u našoj malenoj Hrvatskoj.Kad već govorimo o Francuskoj, njihovi poljoprivredni proizvođači zaštićeni valjda najbolje na svijetu i to već dugi niz desetljeća! U mome kraju prije par godina gostovali su učenici jedne srednje poljoprivredne škole iz Francuske koji nakon tjedna svog boravka u obiteljima seljaka bili upitani što misle o našoj poljoprivredi.Dječja usta govore istinu – sjećate se toga? Pa rečeno nam je da po njihovom viđenju država Hrvatska vrlo slabo potpomaže svoje seljake.Kod njih , kažu oni , samo trebaš izraziti zelju se baviti tim poslom, a sve ostalo napravi država.Kod nas su seljaci prepušteni sami sebi.
Kad već volimo pričati o sjevernim zemljama zašto onda ne bismo kazali da jedno finsko poljoprivredno gospodarstvo , primjera radi , 40 posto svojih ukupnih prihoda dobije od izravne prodaje proizvoda prerađivačkoj industriji a 60 posto od poticaja.Kod nas taj odnos u mljekarstvu 0,65 lipa na 1,78 osnovne cijene plus 650 kn po kravi godišnje minus 140 kn po toj istoj kravi godišnje za selekcijsku službu plus još nešto novca za hranidbene kulture po hektaru.I to bi bila sva usporedba sa sjevernima zemljama.
Svidjela se meni i izjava da može se obraditi jedan hektar za 2 tisuće kuna.Dotični gospodin to valjda ne radi pa tako ne zna da jučerašnja maloprodajna cijena mineralnog gnojiva recimo, 7-20-30 , iznosi najmanje 2850 kn po toni , a litra plavog dizela 4,58.A što jedno gospodarstvo ima toliko parcela koliko i rali da i ne govorimo.Pa nisu seljaci tome krivi što zakon o nasljeđivanju još uvijek dozvoljava cijepanje svake parcele na broj nasljednika ma koliko ih bilo? To kao da mljekara bi trebala svakih 1000 litara otkupljenog mlijeka prerađivati u posebnoj hali.Te stvari da se srede potrebno je nekoliko desetljeća , a ako niste znali, da i nađete kojim slučajem zamjenu zemljišta sa svojim poljskim susjedom, u gruntovnici za to morate debelo platiti , iako na terenu u suštini nemate nikakva prometa nekretnina.
A kad već o prerađivačkoj industriji riječ pa malo i ja sad kao laik i potrošač iznesem svoje viđenje.Aktualno upravo sad povećanje cijena mliječnih proizvoda po Vama izazvano rastom cijena repromaterijala. Sad, nova cijena za sirovo mlijeko veća je samo 10 posto i još je niste platili. Cijena maslaca u maloprodaji već je porasla 40 posto, mlijeka nema ispod 5,50 kn, tvrdi sirevi skuplji su barem20 posto , jedno ne znam za fermentirane proizvode. Tu ja nešto ne razumijem. Ako Vas tako boli svaki mali rast inputa zašto seljak mora pet ( PET!) godina šutke gledati kako njegove inpute povećavaju se i do 100 pa i vise posto i šutjeti da biste vi bili konkurentni ( čitaj – imali extra-profite)! Osjemenjivanje krave sjemenom elitnog bika koštalo je 2003 godine 140 kn, sada je to 280, a tako praktično i sve ostalo.I seljaci koriste energente za svoj rad , stroj za dojenje im radi na struju, toplu vodu u velikim količinama im zagrijava bojler , sve potrebne stvari za svoju proizvodnju moraju dovesti do svoga gospodarstva kao i predati svoj proizvod, da ne nabrajam ovdje dalje sve kalkulacije jedne proizvodnje ,ovisne o inputima kao i svaka druga.Međutim, seljaku je cijena fiksna za njegovu robu bez obzira što se dešava sa njegovim inputom. Znate li vi da jedna od prvosagrađenih mliječnih farmi u 2002 godini upravo je ovih dana propala zbog nemogućnosti podnijeti sve te povećane troškove u svome poslovanju? Samo pričate o povećanju efikasnosti i ne govorite što to nosi jednom seljaku , gdje je dvoznamenkasti rast amortizacije, troškova poslovanja a sve zahvaljujući nemilosrdnom iskorištavanju životinja i skraćenju njihova radna vijeka. Da li ste unaprijed pobrinuli da stvari poput genetske slike njegova stada u korelaciji sa današnjim zahtjevima proizvodnje , a to je ono na što on nema utjecaja i automatski bi trebao imati kao i njegovi kolege u inozemstvu? Da li ste omogućili u prijašnjim godinama da ima akumulaciju kapitala , a koja usput rečeno dozvoljava seljaku iz puno nama primjerenije za usporedbu Austrije ( ja ipak ne toliki megaloman kao Vi) kupiti robota za mužnju za gotovinu i to na farmi sa 30 krava-simentalki?
Dokle Vi ,stručnjaci iz drugih djelatnosti , budete diktirale sto treba hrvatski agrar , a da niste pošteno ni zavirili unutra. A i zašto bi – fuj, smrdi
Biro Zinaida
Post je objavljen 24.01.2008. u 11:42 sati.