Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/fvkmlpoezijaihumoreske

Marketing

CRTICE IZ POVIJESTI NAŠEG MJESTA

Image Hosted by ImageShack.us

Kao što i danas ima, Pitomača je i nekad (PA I UVIJEK) imala čitaonicu
i knjižnicu a prostorije su bile u kući na mjestu gdje se danas
otprilike nalazi zgrada Pošte i Prve štedne obrtne zadruge.
Tu je ujedno bila u blizini i kavana koju je držao gosp. Vunak, čovjek
sa vrlo rafiniranim manirima, s crnom leptir mašnom i bijelim radnim
sakoom (otac poznatog autora crtanih filmova Dragutina Vunaka) a u
kavani na stolovima bile su položene novine koje su zbog svojeg dosta
velikog formata bile pričvrščene na tzv. držačima napravljenim od
savinutih šiba. Tako bi se novine u jutro umetnule u držače i čitale
desnom rukom držeči za dršku držača a lijevom listajući stranice, ( ili obrnuto tko je bio ljevak ) dok bi se za to vrijeme kuhala turska kava
u obaveznim žutim džezvama. Vjesnik u srijedu, Vjesnik, Arena itd.
bilo je novinsko štivo u to vrijeme.
Knjižnicu je pak držao i u njoj radio tada gosp. Turković također
stariji, krupniji čovjek, omanjeg rasta uvijek sa šeširom i leptir
mašnom iznad koje su bila dva ili tri podvaljka, osoba vrlo otmjenih
manira s kakvima se danas skoro i nemoguće sresti. Rekli bi - Bečka
škola. Sve u svemu, često se dogadjalo da je knjižnica bila zatvorena ali
kako je to bio red, na papiriću na ulaznim vratima uvijek je bio naveden i razlog zbog čega su vrata zatvorena. Na jednom takovom listiću bilo je napisano : ZATVORENO, KRMAČA MI SE PRASI! Turković.
Svoj revolt NA TO izrazio je jedan građanin Pitomače pismom tadašnjoj
Areni gdje je opisao činjenićno stanje i izrazio svoje duboko neslaganje s razlogom zbog kojeg nije mogao vratiti ili posuditi knjige. ZAR TO ŠTO SE KRMAČA PRASI MOŽE BITI RAZLOGOM ŠTO JE KNJIŽNICA
ZATVORENA, I NE SAMO TAJ PUT, KNJIŽNICA JE I INAČE ČESTO ZATVORENA, pisao je mještanin Areni.
Ali eto i ljudima s posebno naglašenim manirima u ponašanju,
pozdravljanju, odijevanju koji su vodili knjižnice također se barem
jedanput godišnje prasila krmača jer od tog se kod nas živjelo tada
kao što se vjerojatno živi i danas.

Pozdrav ! Tomislav Krpan

Post je objavljen 04.11.2007. u 11:31 sati.