Erato je jedna od devet Muza; zaštitnica je lirske, osobito ljubavne poezije i izumiteljica himni bogovima. Njezino ime u prijevodu znači «krasna», a najčešće je predstavljena s lirom u ruci . Tako je nazvana jer one koji je slijede pretvara u ljude željene i dostojne ljubavi. Osobito je sklona pjesnicima ljubavi.
Muza je naziv za svaku boginju , devet kćeri Zeusa i Mnemozine - naziv koji se vrlo često rabi kada je riječ o pjesničkom nadahnuću i stvaralaštvu, a često se izjedna čuje sa stvaralačkom djelatnošću pa se kaže kako je pjesnikova muza živa, aktivna ili da pjesnika ne napušta njegova muza. Naziv označuje i ukupno stvaralaštvo jednog pjesnika sa svim karakterističnim osobinama. Naziv je došao izantičke Grčke i grčke mitologije.
Muze su u grčkoj mitologiji imale jednu od najvažnijih funkcija: inspirirati pjesnike te promovirati umjetnost i znanost. Sretnik kojeg bi one inspirirale bio bi vrlo cijenjen i smatran svetim - mnogo više od samih svećenika. Npr. na početku «Odiseje» Homer zaziva Muzu da mu pomogne opjevati Odisejeve podvige. Muze su često opisivane kao kraljice pjesme; nijedna olimpska gozba nije bila potpuna bez njih. Sjedile su kraj trona Zeusa, boga bogova i pjevale o njegovoj veličini te o postanku svijeta i o njegovim stanovnicima i sjajnim djelima ratnih heroja. Štovala ih je cijela stara Grčka, posebno na Heliconu u Beociji i na Pieriji u Makedoniji.
Prema najranijim piscima Muze su bile inspirirajuće kraljice pjesme, a katkad su bile portretirane kao božanstva koja stoje na čelu raznih vrsta poezije te drugih umjetnosti i znanosti (Erato – ljubavna lirika, s lirom; Polihimnija – uzvišeno pjesništvo- himničko i zborno pjevanje i glazba, Kaliopa – epsko pjesništvo, s voštanom pločicom i pisaljkom; Terpsihora – ples, s lirom; Euterpa – lirika, s dvocijevnom frulom; Talija – veselo pjesništvo, posebno komedije, s komičnom maskom u ruci, pastirskim štapom i bršljanovim vijencem; Melpomena – tragedija, s tragičnom maskom u ruci; Klio – povijest, sa svitkom papirusa; Uranija – astronomija, s globusom). Od imena Muze dolaze riječi «muzika» i «muzej» (museion=sjedište Muza). Kao pokroviteljice lijepih umjetnosti, Muze su poticale kultiviranije aspekte ljudskoga života. Stari pisac Hesiod za njih je rekao:
«Sve su jednog uma - njihova srca usmjerena su na pjesmu, a srce im je slobodno od brige. Sretan je čovjek kojeg Muze vole, jer iako ima tugu i bol u duši, kada Muza pjeva - odjednom zaboravlja tamu i ne sjeća se svojih briga. Takav je sveti dar Muza ljudima.»
To je razlog zbog kojega se Muze često evociraju kroz tisuće godina umjetničkog izražavanja te do danas ostaju referentno mjesto umjetnika, pjesnika, pisaca i glazbenika.
Legenda kaže da su bile kćeri Zeusa, kralja olimpskih bogova i Mnemozine , božice te zaštitnice umjetnosti i znanosti , dok drugi tvrde da su im roditelji ustvari bili Uran (nebo) i Gea (zemlja). Rođene su u Pieriji u podnožju planine Olimp. Nakon što su Titani poraženi, a Zeus ustanovio svoju vladavinu kao vrhovnik Olimpa, vodio je ljubav s Titanicom Mnemozinom devet noći jer je trebao stvoriti nekoga da opjeva njegovu slavu. Rezultat su bile Muze. Smještene kraj Zeusova trona na planini Olimp, pjevale su o njegovoj slavi i o svim njegovim divnim stvorenjima, o sjajnim djelima grčkih heroja te o podrijetlu zvijezda i zemlje. Također, uživale su u zabavama i gozbama te u pjesmi i plesu. Ali nisu bile samo partijanerice, Muze su otkrile pismo te stvorile poeziju i književnost: bile su sjajne.
Muze su uživale u komunikaciji i rodile dijalog koji je u početku pomagao stvaranju onoga o čemu su pjevale. Slaveći velika djela vrlih ratnika zauvijek su njihova imena upisale u povijest: ako Muza o vama nije pjevala bili ste zaboravljeni, kao da nikad niste ni postojali.
Najdraži bog bio im je Apolon te su ga vjerno slijedile. Zato ga se često naziva Musegetes, vođa Muza. Neki drugi su tvrdili da je Hipnos (bog sna), bio njihov omiljeni bog. Uz njih, na Olimpu su živjele tri Karite, Gracije koje su bile štovateljice Afrodite te utjelovljenje šarma i ljepote, a kraj njih je sjedjela Himera (želja).
Muze se katkad nazivaju i Pieridama, ali smatra se da je riječ o drugih 9 sestara, kćeri čovjeka imenom Pierus, koji se usudio izazvati Muze na natjecanje u pjesmi te kada je poražen, kćeri su mu bile pretvorene u patke, češljugare i sl. Pieride nisu bile jedine kažnjene zbog pobune protiv Muza. Slobodni strijelac Thamiris natjecao se u glazbi s Muzama u gradu Doriumu, ali je naravno izgubio te su mu Muze uzele vid i umijeće streljaštva. Demodok je još jedan čovjek koji je izgubio vid, ali je od Muza barem primio dar pjesme. Još jedna njihova žrtva bio je kralj Pireneja imenom Daulis: pokušao je silom zavesti Muze, ali je nestao kad je skočio s vrha tornja pokušavajući ih slijediti (Muze su mogle letjeti, a kralj ne).
Muze su podučavale Aristeja vještini proricanja i iscjeljenja te nimfu Eho da prekrasno svira. Među njihovim učenicima još su Sfinks, koji je od njih naučio vještinu rješavanja zagonetki i Muses, kojeg neki zovu velikim pjesnikom Orfejem. Muze obično pjevaju za bogove, ali navodno su pjevale i u nekim posebnim prilikama, primjerice na sprovodu Ahileja, paloga trojanskog junaka te na vjenčanju Peleja, kao i na onome Harmonije i Kadmija - ali to su bile zaista rijetke prigode. ERATO
Post je objavljen 02.11.2007. u 00:59 sati.