Nekad davno smatrali smo je božanstvom. Danas je smatramo skoro neprijateljem i izbjegavamo na sve moguće načine, zaboravljajući da nam priroda uvijek daruje sve što nam treba, na načine koje je ona odabrala. Ta čarobna stvar koja nam doslovce pada s neba jest – sunčeva svjetlost.
Recimo:
-Miševi su pod ružičastim i bijelim fluoroscentnim svjetlom živjeli 8 mjeseci, a pod prirodnim svjetlom 16 mjeseci
-Djeca koja su vrijeme provodila obasjana svjetlom punog spektra dobila su tek jednu trećinu karijesa od djece u učionicama osvijetljenim bijelim svjetlom
-Neke boje svjetlosti mogu neke enzime stimulirati da postanu i 500 posto efikasniji
-Do sredine 30-tih godina 20. stoljeća sunčanje i ultravioletna terapija smatrane su najefikasnijim metode za liječenje mnogih infektivnih bolesti
-Dva sata nakon prvog izlaganja UV-zrakama, kod 97 posto pacijenata nivo kolesterola smanjio se za 13 posto, a kod 86 posto od njih taj se nivo zadržao 24 sata
CINDY LAUPER AT SUNNY SIDE OF THE STREET
Ljeto je došlo i svi časopisi koji drže do sebe pišu o suncu i kako se zaštiti od njega.
Kako ovaj blog isto želi biti tako dobar, u slijedeća četiri nastavka slijedi mini feljton koji će možda razočarati sve ljubitelje NLO-a i svakojakih misterija, ali ja sam bio vrlo uzbuđen otkrivajući sve te podatke i priče. A kako nemam drugog mjerila osim samog sebe, ne sumnjam da će tako biti i vama.
Uvijek me pomalo naljuti kako smo glupi prema sebi samima, a kako je svijet posložen baš po mjeri čovjeka i svih ostalih bića koja ga nastanjuju. Svuda oko nas samo neprijatelji, koje treba pobijediti ili se od njih zaštititi. Naravno, korisno je ako netko na našem strahu zaradi. Uostalom, tome on i služi.
Jedan od naših brojnih neprijatelja je - ultraljubičasto zračenje. But, let's make friends!
U povijesti istraživanja sveobuhvatnih efekata svjetlosti i njena utjecaja na stanje živih organizma nezaobilazan je rad dr. Johna Otta koji je istraživao efekte koje različiti izvori svjetla imaju na biljke, životinje i ljude. Sve je počelo kad je Ott za Walta Disneya radio na obradi fotografija. Tada je primijetio da klice bundeve ne sazrijevaju do kraja pod fluoroscentnim svjetlom, ali zato procvatu ako se izvoru svjetlosti doda ultraljubičasto zračenje. S biljaka, Ott se prebacio na životinje. Tijekom 50-tih i 60-tih godina 20. stoljeća u laboratoriju je mjerio životni vijek laboratorijskih životinja pod raznim vrstama fluoroscentne svjetlosti i uspoređivao ga s onim životinja koje su živjele pod prirodnom nefiltriranom dnevnom svjetlošću. Njegove su studije bile brižno provedene i kontrolirane i to istovremeno na nekoliko vrhunskih medicinskih škola i istraživačkih odjela bolnica, a pokazale su dramatične razlike u životnom vijeku eksperimentalnih životinja.
Primjerice, miševi koji su živjeli pod ružičastim i bijelim fluoroscenttnim svjetlom živjeli su u prosjeku između 7,5 i 8,2 mjeseci dok su oni koji su živjeli pod prirodnim svejtlom bili puno zdraviji te su u prosjeku živjeli 16,1 mjeseci. Na temelju njegovih istraživanja i sugestija, korporacija Duro-Test razvila je Vita-Lite, prvu fluorescentnu cijev s cijelim spektrom svjetlosti. Ott se potom bacio na istraživanje mogućih negativnih efekata neodgovarajuće rasvjete na ljude.
1973. je organizirao eksperiment u četiri učionice prvih razreda koje nisu imale prozora. U dvije je dao ugraditi rasvjetna tijela punog spektra, u druge dvije standardnu rasvjetu koja sja bijelim svjetlom. Učitelji su znali da se provodi eksperiment, ali nisu znali da ih se snima. Snimke koje su pokrivale više mjeseci pokazale su da su pod bijelim fluoroscentmim svjetlom učenici pokazivali hiperaktivnost, umor, iritabilnost i pomanjkanje pažnje. U učionicama sa rasvjetom cijelog spektra, okolnosti su se značajno popravile već mjesec dana nakon što su ugrađena rasvjetna tijela punog spektra.
Štoviše, nekoliko djece s problemima u učenju i s problemima hpeeraktivnosti čudesno su se smirila. Osim toga, ustanovljena je još jedna dramatična i zanimljiva činjenica. Djeca koja su vrijeme provodila obasjana svjetlom punog spektra dobila su samo jednu trećinu karijesa od djece koja su boravila u standardnima, bijelim svjetlom osvijetljenim učionicama. Iste rezultate u vezi karijesa i vrste svjetlosti pokazala su i istraživanja nekih drugih istraživača.
Bili su to putokazi za spoznaje da nas svjetlost može liječiti od puno više poremećaja i bolesti nego što se uopće i usuđujemo pomisliti.
Three more to go! Najbolje tek slijedi.
Kako nije neki gušt po kiši pisat o suncu, nastavlja se sutra – kad ne bude kiša. A tada nemojte propustiti priliku da prošećete sunčanom stranom ulice....
Post je objavljen 12.07.2007. u 19:23 sati.