Marketing
šlabahter hrvatski
ONOMASTIKA (IMENOSLOVLJE)-dio leksikologije koji proučava imena; ANTROPONIMI-imena, nadimci i prezimena; Imena-1)slavenski sloj-Vesna, Morana; 2)kršćanski sloj-Ana, Marija; 3)hrv narodna imena-Mislav, Tomislav; 4)imena orijentalnog podrijetla-Osman, Aida; 5)posuđena imena-Nataša, Igor; 6)pomodna imena-Elvis, Dajana; Prezimena-1)iz osob imena-Marić, Šimić; 2)iz zanimanja-Mlinarić, Kovačević; 3)iz nadimaka-Tihić, Brzica; 4)iz imena pokrajina, mjesta-Horvat, Posavec; Matronimi-prezimena nastala od majčinog imena (Anić); Patronimi-prezimena od očevog imena (Jurić); Etnonimi-imena naroda (Slaveni); TOPONIMI-imena mjesta, 1)ekonimi-imena naseljenih mjesta (Dubrovnik, Dugo Selo); 2)hidronimi-imena voda, rijeka, jezera, mora (Sava, Jad more); 3)oronimi- imena gora, planina (Velebit); Etnici- imena stanovnika naseljenih mjesta (Zadranin); Ktetici-posvojni pridjevi izvedeni iz imena naseljenih mjesta (zadarski)FRAZEM-ustaljeni neraščlanjiv skup riječi s jedinstvenim, samostalnim i prenesenim značenjem- da bi sintagma bila frazem mora: 1)članove nije moguće ni ispuštati ni zamijeniti, 2)sintagma se mora sastojati najmanje od 2 punoznačn riječi, 3)nijedna punoznačna riječ ne može se izostaviti; frazemski sinonimi-kost i koža, tanak kao čačkalica; frazemski antonimi-živjeti na kruhu i vodi, živjeti kao bubreg u loju; PODJELA-A)prema vrsti riječi-ime+imenica (bog bogova), -pridjev+imenica (mačji kašalj), -pridjev+pridjev (mrtav pijan), -glagol+imenica (pokazati zube), -glagol+glagol (vedriti i olaačiti), -imenica+prijedlog+im (trn u peti), -prid+prid+imen (dobar kao kruh); B)prema sintaktičkom ustrojstvu—frazemske sintagme (imaju sintaktičku ulogu nekog reč djela), -- frazemske rečenice (imaju ulogu bilo kojeg rečeničnog djela); C)prema podrijetlu-biblijski (dolina suza), -antičkog podrijetla (kocka je bačena) ,-nacionalni (mnogo je vode proteklo savom), -iz knjiž djela (biti ili ne biti), -vezani uz područja različitih ljudskih djelatnosti (prva violina, ponoviti nešto x puta)TVORBA RIJEČI-znanost koja proučava pravila, načine i oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih riječi na temelju već postojećih; Osnov (polazišna) riječ-riječ koja služi kao polazište u tvorbi, Tvorenica- riječ koja nastaje tvorbom, Tvorbena (motivirana) riječ-njen nastanak motivira neka druga riječ, možemo ju raščlaniti na tvorbene sastavnice; Netvorbena (nemotivirane)riječ-ne možemo ih raščlaniti na tvorbene sastavnice; Tvorbena porodica-čine ju riječi koje se odudaraju u korijenu i u osnovnom značenju (pogled, gledatelj); Korijen-skup glasova koji daje temelj riječi, Tvorbeni šav- granica između osnove i nastavka, Tvorbena analiza `morfemska analiza-analiza je rastavljanje tvornice na tvorbene sastavnice, a morfemska analiza rastavljanje riječi na morfeme (po-kriv-ač-morfemska, pokriv-ač-tvorbena); Izvođenje-tvorbeni način u kojem od jedne osnovne riječi izvodimo tvorenicu- nastaje izvedenica; Slaganje-tvorbeni način u kojem od dviju osnovnih riječi slažemo tvorenicu- tvorenica nastala slaganjem dviju tvorbenih osnova- složenica; Slaganje-tvorbeni način kojim od 2 riječi nastaje složenica, 1)Složeno-nesufiksalna tvorba (čisto slaganje)-tvorbeni način u kojem od 2 riječju nastaje složenica čiji je drugi samostalni riječ ili vezani leksički morfem stranog podrijetla (astrologija), 2)Složeno-sufiksalna tvorba- istodobno djeluju i slaganje i sufiksalna tvorba, Srastanje-tvorbeni način u kojem najmanje 2 osnovne riječi srastaju u tvorenicu, Preobrazba-nove riječi nastaju prijelazom iz jedne u drugu vrstu riječi, pritom se mijenjaju gramatička obilježja tvornice, a glasovni sastav ostaje isti (Hrvatska, mladenka);
«HRV VUKOVCI» Tomo Maretić (Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga jezika (1899.) - pravilan jezik samo u nar knjiž i djelima Karadžića i Daničića. I.Broz je 1892. -prvi pravopis po fonol načelu – Hrvatski pravopis. F. Iveković, na temelju Brozove građe-Rječ hrv j,(dvosveščani jednojezični, 1901.). Protivnici: V. Jagić, E.Kumičić, A.Radić. HRV JEZ 20. ST. 1.RAZDOBLJE (1901. –1918.) djelovanje hrv vukovaca. prevladavaju fonol pravopisa. Brozov rječnik dovršio je F.Iveković - Rječnik hrv j= 1. dovršeni jednojez rj hrv jezika. Ni.Andrić u Braniču j hrv (1911.) pruža otpor vukovcima. 2. RAZDOBLJE ( 1819.– 1941.) Kralj SHS =zaj jezik: srpshrvoslovenački. ŕJEZIČNI UNITARIZAM -srpski j = službenim. 1940. prvi razlikovni rj hr i srp knjiž j: P. Guberina i K.Krstić . 3. RAZDOBLJE (10. 4.1941.-5.1945.) NDH inzistira na JEZ PURIZMU(Hrv drž ured za j) ŕ tekst Koriensko pisanje(1942.) i privremeni Hrv pravopis. B.Jurišić (naj j djela: Nacrt hrvatske slovnice 1). 4. RAZDOBLJE ( 1945. – 1990.)hrv se riječi opet potiskuju, dominira srp j. Novosad dog iz 1954. -jezik Hrv, Srba i Crnog= 1 j s 2 izgovora – ekavskim i ijekavskim, a latinica i ćirilica – ravnopravna. Zajednički Pravopis hrvsrps knjiž j s pravopisnim rj (Izdai:Mat hrv u Zg i M srp u N Sadu)1967. prva 2 sveska Rječnika. 1967. većina hrv kult usta potpisuju i objav u časop «Telegram» DEKLARACIJU o nazivu i polož hrv knjiž j traži jez ravnopravnost. G 1971. Hrv pravopis Babića, Finke i Moguša-zabranjen,izdan u Londonu .5. RAZDOBLJE (od 1990.) Hrv pravopis (1971.) Babića, Finke i Moguša 1990. drugo izdanje Priručne gramatike hrv knjiž j sk autora. G 1991. dva rj V. Anića i V. Brodnjaka.Škole=Gramatika hrv j S.Težaka i S. Babića. G 2002.veliki Hrv enciklop rj. LEKSIKOGRAFIJA-dio znan o j ,bavi teorijom i praksom sast rječnika. Predmet L. su J. RJEČNICI. RJEČNIK je samost popis leksema nek j s objašnjenjem nj značenja. Glosari-prvi rukopisni popisi leksema (rukopisni rječnici) VRSTE RJEČNIKA: enciklopedijski (enciklopedija, leksikon) i jezični (lingvistički; jednojez,dvojezi,višeji; mali, srednji, veliki). Jednojezični: objasnidbeni (najčešći), dijalekatski, povij, etimološki, frazeološki,pravopisni, rj sinonima, stranih riječi, odostražni, čestotni LEKSIKOGRA JEDINICA -djelovi: 1. natuknica /lema (leksem koji se obrańuje i tumači, stoji uvijek u infinitivu ili N jd.), 2. odrednica – kratice (podaci uz natuknicu: gram, etimološka, stilistička, normativna), 3. leksikog def. HRV LEKSIKOGRAF F.Vrančić-1595. Rj pet najuglednijih eu jezika, J.Mikalja-1650Blago jez slovinskoga (štokavica) ;J.Habdelić-Dikcionar1670. (kajkavski čestotnik) ;A.Della Bella- Dizionario italiano-latino-illyrico 1728. ;I. Belostenec-Gazophylacium1742.; Sušnik i Jambrešić-Lexicon latinum 1742. J. Stulli- Trojezični rj,1801., 1806., 1810. (štokavica) ;B.Šulek- Njem-hrv rj, 1860.;Hrv-njem-tal rj znanstv nazivlja I. – II, 1875.; Akademijin rj, 1880.-1976. Broz-Iveković, Rječnik hrv j, 1901. ;V.Anić- Rječnik hrv j, 1991. ;V.Brodnjak- Razlikovni rj srp i hrv j, 1991. Leksikogr zavod M. Krleža Rječnik hrv j, 2000.;Novi Liber- Hrv enciklopi rj, , Zagreb, 2002.
Evo vam gamad jedna pa prepisujte do mile volje! 
sretno svima i da bar svi dobimo 5! 
Post je objavljen 10.05.2007. u 14:32 sati.