Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/opcinadubrava

Marketing

Najopasnija vrsta opasnog industrijskog otpada dolazi u našu Općinu

Nemojte misliti da se ovo ne tiće Vas, ovih dana odlučuje se o važnim stvarima za budućnost Vas i Vaše djece u Općini Dubrava, Vrbovec, Gradec..

Ako nešto ne učinimo sada, Vi, ja, naša djeca i svi koji će živjeti na ovom području nosit ćemo dugogodišnji i nepopravljivi teret zagađenosti, kakvog sada imaju npr. Kutina, Sisak, ili dijelovi Istre koji zbog štetnih industrija imaju najveću zagađenost u Hrvatskoj.
Načelnik Općine Dubrava, Stjepan Petrovčić samovoljnodonosi odluke koje nisu bile niti na Vijeću niti na Poglavarstvu, te daje dopustenje da se na Općinskom zemljištu dozvoli izgradnja najvećeg deponija opasnog industrijskog pepela u cijeloj Hrvatskoj (i načelnik Gradeca je učinio isto). Do tada su čak 23 Općine ODBILE odobrenje za deponiranje tog opasnog industrijskog otpada.

Osim što ne zna ništa o štetnosti takvog otpada, načelnik Općine Dubrava javno obmanjuje Vijećnike na sjednici Vijeća u travnju 2007. vlastitim neznanjem te navodi kako bi taj prerađeni otpad kao kamen bio pogodan za izgradnju poljskih puteva, ne spominjući neuništive sastojke tog smeća koji su štetni za ljude i prirodu poput teških metala, nedefiniranog kemijskog industrijskog otpada, dioksini, živin oksid, olovni oksid, možda čak medicinski o organski otpad. Ne može se sa sigurnošću znati šta će sve ta spalionica u budućnosti moći spaljivati, uglavnom otpad visoke štetnosti za ljudsko zdravlje. Pozivajući se na primjerke neopasnog industrijskog otpadnog pepela u obliku kamena, iz iste takve tvornice iz Beča, nisu znali kako ista tvornica taj otpad deponira u dubokim rudnicima soli, a dio izvaža izvan Njemačke. Ovaj deponij bi bio otvorenog tipa, znači dnevno bi dolazilo oko 300-400 m3 tog opasnog otpada, 10-15 teretnih kamiona svakodnevno bi prevozili otpad i stavljali ga na hrpu, u visinu.

Zašto tako opasni otpad?
Dioksini su organski spojevi koji pripadaju u grupu polikloriranih ugljikovodika, to je jedan od najjačih otrova ikada stvorenih rukom čovjeka. Dioksin nastaje izgaranjem mnoštva organskih tvari, često i organskih otpadaka prilikom spaljivanja otpada, a i kao nusprodukt u raznim kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. Dioksini su kemijski stabilni, netopljivi u vodi, ali vrlo lako topljivi u mastima i uljima.
To je kemikalija s ekstremno visokom razinom toksičnosti postojanja u okolišu. Vrijeme poluraspada je dulje od desetak godina, hlapljiv je pa se lako širi po okolišu, a do 700 °C nije razgradiv nikakvim kemijskim sredstvima.

Dioksin je karcinogen, teratogen (izaziva defekte u djece), uništava hormonski i obrambeni sustav, izaziva kronični umor, izaziva reproduktivne defekte djece, napada nervni sistem i krvne elemente.


Zamislite Jakuševac u Koritni, ali high tech odpad za kojeg Stjepan Petrovčić javno obmanjuje javnost na skupu umirovljenika Dubrave u travnju 2007. kada govori da taj ''kamen'' može bez štetnog utjecaja biti na poljoprivrednim područjima. Vijeće na kojem bi se dizale ruke o suglasnosti o tom projektu sazvano je tek nakon što je načelnik potpisao službenu suglasnost Općine još u ožujku 2007. Među Vijećnicima Dubrave trenutno vlada takvo stanje da od 15 Vijećnika jake struje imaju veće privatnih interesa i volju da podrže odluku da Gradec dobije odlagalište, a samim time i Općina Dubrava.

Načelnik Općine Dubrava Stjepan Petrovčić rekao je da njegova općina nije dala suglasnost te da taj dokument nije prošao proceduru Općinskog vijeća. No, kada smo mu pročitali dokument s njegovim potpisom, a u kojem se navodi: “dajemo suglasnost za obavljanje istražnih radova na predmetnom lokalitetu”, rekao je da je to samo izraz namjere za tu lokaciju, a ne i suglasnost za istražne radove.

Leteći pepeo: se u Europskim zemljama tretira kao opasni otpad, te se tako i treba zbrinjavati. Studija utjecaja na okoliš zagrebačke spalionice sadrži podatke da će se leteći pepeo ukrućivati uz pomoć cementa, te kasnije odlagati na odlagalište. Međutim, to nije rješenje, jer cement erodira te se teški metali i dioksini iz pepela nakon nekog vremena opet nalaze u okolišu i to sa visokim apsorbirajućim svojstvima.

Postoje 3 vrste otpada koji će nastati kao produkt spaljivanja komunalnog otpada a to su taložni pepeo, leteći pepeo i ostatci filtra. Niti jedna od tih vrsta otpada nije “inertni otpad” – iz razloga jer “inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Sve vrste otpada nastalog kao produkt spaljivanja komunalnog otpada sadrže elemente koji reagiraju sa drugim elementima i/ili se mogu pod raznim utjecajima otopiti u okolišu.

Studija je pokazala da ljudi koji žive u područjima 10 kilometara udaljenima od spalionice otpada češće obolijevaju od raka pluća, želuca, debelog crijeva. Studija je provedena na većem uzorku ljudi (više od 14 milijuna) i uključila je 72 spalionice otpada na području Velike Britanije. Zbog takvih podataka i zbog pritisaka javnosti mnoge se spalionice širom svijeta zatvaraju. Tako su, naprimjer, početkom 1998. godine zatvorene tri spalionice u Francuskoj, poslije otkrića da je kravlje mlijeko na farmama zatrovano dioksinima. U Japanu je zatvoreno na stotine spalionica industrijskog otpada zbog uvođenja novih, strožih ograničenja, a u SAD je, 80-ih, odustalo od 248 projekata spalionica. Prema mnogim anketama spalionice otpada su, poslije nuklearnih elektrana, »najomraženija« tehnologija u javnosti.


Umjesto da podrži prijedloge i privuće zdrave industrije (koje povečavaju zaposlenost i standard), želi nam protiv našeg znanja i volje dovesti jedino odlagalište takve vrste industrijskog odpada u Hrvatskoj. Zato što se radi o malom mjestu i iznosi su manji ovo što nam se dešava neprihvatljivo je, nije demokratski, i imamo pravo reći NE, dosta je.

Vaše je PRAVO da imate pravo ZNATI!
Postavite pitanja.
Želite li da u okrugu Vašeg mjesta bude najveće odlagalište opasnog i štetnog za ljude industrijskog otpadnog pepela?

Sve komentare, mišljenja i pitanja koja vas muče šaljite načelniku Općine Dubrava na adresu:
Stjepan Petrovčić, Općina Dubrava, Braće Radić 2, 10342 Dubrava. Telefon: (01) 2726 444.

Također i načelnik Općine Gradec dostupan Vam je za odgovore:
Damir Lukačić, Općina Gradec, Gradec 134, 10345 Gradec, Telefon: (01) 2797 097.

Ukoliko vam treba još informacija slobodno se obratite nama:
Zelena Akcija, Frankopanska 1, PP 953, 10000, Zagreb
tel/fax: 01 4813 096



Način na koji načelnik u našoj Općini provodi vlast nije prihvatljivo već godinama, te podređuje Općinska sredstva svojim vlastitim interesima jos od vremena prvog mandata.

Nakon što je izabran za načelnika Općine Dubrava, Stjepan Petrovčić si je u samom startu odredio profesionalnu plaću koju do tada nije uživao niti jedan prethodni načelnik. Odmah potom raspisao je ''natječaj'' za prodaju dijela Općinskog zemljišta. Pošto ''natječaj'' nije bio dovoljno transparentno objavljen na njega su se javili samo Stjepan Petrovčić i supruga putem netom otvorene firme. Kupnjom zemljišta na državni kredit od 15 godina sa simbolično malom kamatom, ostvario je i poticaje.

Nakon kupnje zemljišta na više lokacija iskoristio je ovlasti načelnika da se usluge i sredstva hidroregulacije urede na njegovim privatnim imanjima, a ne na Općinskom zemljištu za što su predviđena ta sredstva. Općinska sredstva hidroregulacije i sada se troše na privatnom zemljištu načelnika Općine, točnije na njegovim ribnjacima.

U isto vrijeme kroz cijeli mandat, Općinskim sredstvima asfaltira i gradi ceste prema svim svojim zemljištima. Trenutno je pristup do svih njegovih zemljišta sasvim prohodan, dok prije prvog mandata takvi putevi nisu bile prema tim područjima, jednostavno zato jer za mnoge od tih cesta nije bilo dovoljno potreba. Sve to trpe ostali mjesni odbori u Općini, na mnogim mjestima gdje ima naseljenosti nema cesta i ima jako mnogo loših koje se ne obnavljaju.

Protupravno je raspolagao strogo namijenskim sredstvima. Sredstvima za županijske ceste asfaltirao je ulice koje nisu županijske (izmedu ostalog i cestu kod vlastite kuće), a mnoga ostala sredstva za infrastrukturu i ceste trošila su se neumjereno.

Nebriga za razvoj privrede Dubrava.
- nedozvoljavanje da se u prostorni plan Dubrave uvrsti za budućnost industrijska zona te bilo kakvi poslovni subjekti koji pomažu razvoju.
Da bi se privukle industrije bilo koje vrste koje povećavaju zaposlenost u regiji potrebno je u Općinskim planovima planirati takva područja. Tek nakon što industrijska zona bude u planu moguće je da se neki poslovni subjekt zainteresira da uloži u našoj Općini i poveća zaposlenost.

- namještanje natječaja izvođačima izvan Općine Dubrava. Dubravski poduzetnici ne dobivaju natječaje za prijevozničke i građevinske radove, nego se natječaji šalju isključivo poduzetnicima izvan Općine.
- zanemarivanje subjekta koji su pomagali razvoju i uređenju Dubrave. Zavičajni klub je mnogo uložio materijalnih sredstava za uređenje Dubrave, stipendirao Dubravsku djecu, pomagao sportašima financijskim sredstvima, bio obol kulturnih zanimanja.

Neprofesionalan odnos prema strankama, stanovnicima Dubrave, bezobrazan, kočijaško ponašanje, neprimjereno odgovornoj funkciji koju obnaša, a za istu i dobiva profesionalnu naknadu iz Općinskog proračuna. Stjepan Petrovčić prema sugrađanima i svima koji pitaju o projektima Općine Dubrava ponaša se neprofesionalno, i na neprimjeren način odbija svaki društveno korisni prijedlog.

Na mnoge upite medija razračunao se kako je god mogao. Nekim novinarima je prijetio zbog postavljenih pitanja, također Radio Vrbovec može potvrditi neprimjeren odnos zbog čega je prekinuta suradnja njih i Općine Dubrava. Tako se tako Općina Dubrava sada nalazi u medijskoj izolaciji, malo ljudi je upoznato sa događanjima bilo kakvih vrsta, broj birača je na vrlo niskom nivou.

Evo i citata iz Glasnika za Sesvete, Vrbovec, Zelina, travanj 2007. broj 62:
Predsjednica Sindikata odgoja i obrazovanja Anita Car obratila se za pomoć oko nesuglasica s načelnikom Dubrave Stjepan Petrovčićem.
Nakon niza dugogodišnjih pokušaja socijalnog dijaloga sa Općinom Dubrava, a u cilju sklapanja Kolektivog ugovora za zaposlene u dječjem vrtiću Dubrava, nažalost, kako su svi pokušaji bili bezuspješni zamolila sam župana Kožića za pomoć. U periodu od 2003. do današnjeg dana prema Općini Dubrava uputili smo niz dopisa, inicijativa i požurnica za početak kolektivnih pregovora, a sve od jednog odgovora bilo je kako će nas obavijestiti o terminu nakon obrade analiza i financijskih pokazatelja. Sredinom ožujka imala sam kontakt s načelnikom Općine Dubrava koji nije nimalo sličan jednom kulturnom obliku komunikacije, odnosno ispod svake razine dostojanstva civiliziranog ponašanja. Zaprepašćuje činjenica da osoba može obnašati funkciju načelnika, komunicirajući na jedan prostački način, te uporno odbijati svaki pokušaj uspostave dijaloga sa socijalnim partnerima. Napominjemo da u svim ostalim područjima imamo zavidnu razinu socijalnog dijaloga, a ovakvu pojavu ponašanja jednog načelnika držimo usamljenim slučajem u Hrvatskoj. Pa zar s ovakvim načelnicima mi možemo u EU? –zapitala je na kraju Anita Car. Brojni su i drugi primjeri.

Pozivaju se svi stanovnici Općine Dubrava da svjedoče o tijeku odvijanja događaja.
Trebamo se zapitati želimo li sami zajedno sa našom djecom biti slučaj poput Kutine, Siska ili Istre, područje sa velikom zagađenošću.

Jeste li znali za ovo i što se već sustavno događa u Općini Dubrava? Pišite pitajte, ako sada ne učinimo ništa, ispaštati ćemo zajedno sa svim stanovnicima Općine, kada to jednom krene više nema povratka natrag.


Post je objavljen 26.04.2007. u 10:32 sati.