1.Tokarilice
Tokarilice su alatni strojevi s kružnim kretanjem predmeta rada i pravocrtnim posmacima alata.Posmaci alata mogu biti uzdužni i poprečni.Pored samog tokarenja na tokarilicama možemo još bušiti,upuštati,razvrtati,narezivati navoj uz pomoću nekih dodatnih uređaja,glodati,brusiti i drugo.
Osnovni dijelovi tokarilice su konjić,saonice,krevet,stezna glava(amerikaner) i kučište a alati koji koristimo pri tokarenju su tokarski noževi.
Tokarilice možemo podijeliti na više načina:
Osnovna podjela:-univerzalne
-revolverske
-automatske
-specijalne
-CNC tokarilice
Dalja je moguča podjela prema smijeru posmaka koji se najviše upotrebljava kod tokarenja na:-uzdužne
-poprečne
Tokarilice mogu imati jedno ili više vretena,a vretena mogu biti vodoravna ili okomita.
2 Revolverske tokarilice
Revolverske tokarilice upotrebljavaju se za serijsku obradu onih predmeta rada koje treba obraditi sa različitim alatima na takav način da ti alati)tokarski noževi,svrdla,upuštači,razvrtači i drugi...) dolaze u rad jedan za drugim.Svi ti alati nalaze se u okretnom bubnju koji se naziva revolverska glava po kojoj su i dobile i naziv.Dalja značajka rada je ta da se određeni promjer obratka određuje samim položajem alata u revolverskoj glavi te tako otpada potreba za dostavnim kretanjem.Alati obavljaju samo posmična kretanja koja su ograničena odgovarajučim graničnicima.Jedan radnik može posluživati samo jednu revolversku tokarilicu ali je prednost toga stroja u tome da su pokreti koje radnik mora izvoditi jednostavni.Zbog stroja može stroj posluživati manje kvalificiran radnik.
3 Automatske tokarilice
Automatske tokarilice-automati su tokarilice kod kojih su svi pokreti kao uključivanje glavnog vretena i posmičnih pokreta,promjena brzina,stezanja predmeta rada,stavljanje u rad neki dodatni uređaj i dr. Obavljaju potpuno automatski.Koriste se za veliku serijsku i masovnu obradu.
Načela upravljanja kod automata mogu biti mehanička,električna,hidraulična i pneumatska te numerička.
Za velike serije od 2000 komada na viče koriste se više-vretenski automati.Ti automati mogu imati 4,5,6 ili 8 glavnih vretena koja se sva nalaze u zajedničkom bubnju.Za uzdužna tokarenja viševretenski automati obično imaju samo jedne uzdužne saonice na kojima se nalaze alati za sva vretena.Pored toga svaki stroj ima još neki određeni broj poprečnih suporta,po jedan za svako vreteno.
Zadatak radnika kod posluživanja stroja je nadzor i stavljanje novog materijala posebne kvalitete u uređaj za dodavanje materijala kada se taj potroši.Pored toga jedan radnik može posluživati više strojeva.
4 Specijalne tokarilice
4.1 Čelne tokarilice
Čelne tokarilice su poprečne tokarilice s vodoravnim glavnim vretenom.Služe za obradu predmeta s velikim promjerom ali malom dužinom u odnosu na promjer.
Konstruktivni oblici čelnih tokarilica mogu biti različiti.Uglavnom razlikujemo:
-strojevi s krevetom usporedno s osi glavnog vretena
-strojevi s krevetom poprečnim na os glavnog vretena
Strojevi prve skupine slični su univerzalnim tokarilicama samo imaju kratak krevet i obično nemaju konjića.
Kod strojeva druge skupine krevet je postavljen poprečno prema vreteništu.Kod težih izvedbi vretenište može biti sasvim od kreveta sa saonice.
4.2 Karuselne tokarilice
Karuselne tokarilice su poprečne tokarilice s okomitim glavnim vretenom.Služe za obradu predmeta kod kojih je odnos između promjera i dužine dosta velik ili za predmet s dosta velikim promjerom i težinom.Rijetko se upotrebljavaju za predmete ispod 100mm promjera a poznate su izvedbe za pbradu predmeta od preko 25mm promjera.
Za obradu relativno manjih predmeta upotrebljavaju se karoselne tokarilice s jednim staklom.
Karuselne tokarilice za obradu večih predmeta izrađuju so obično od dva stakla pri kojem su međusobno vezani u okvir radi veče krutosti.
Karuselne tokarilice su skuplje od čelnih tokarilica ali su točnije i bolje za tešku obradu zbog mnogo veče krutosti.Pored toga kod njih je stezanje i stavljanje predmeta rada u središte mnogo jednostavnije.
4.3 Ostale specijalne tokarilice
U ostale specijelne tokarilice ubrajamo:
-tokarilice za obradu radilica,
-tokarilice za duboko bušenje,
-tokarilice za tikarenje željezničkih kotača,
-tokarilice za obradu čelnih rukavica i
-druge...
5. CNC tokarilice
CNC tokarilice ubrajamo s obzirom na način upravljanja u programsko upravljanje-numeričko.S obzirom na obradu-u automatiziranu obradu.
Prvi strojevi prema tom načelu upravljanja bile su tzv.NC strojevi a pojavili su se 60-ih godina prošlog stolječa.Upravljanje se izvodilo pomoću bušenih kartica ili vrpca.
CNC strojevi su 2. generacija NC strojeva.Oni imaju i memoriju,tj.uređaj koji „pamti“ radne zadatke.Stroj „prima“ i „pamti“ cjelokupni radni zadatak:režime rada,tolerancije i dr.A može ih i ponoviti prema potrebi.
Danas je u primjeni i 3. generacija tih strojeva,DNC strojevi.DNC strojevi imaju i mikroprocesore kao središnje upravljačke sustave koji upravljaju skupinom strojeva,tj. Ustavom programiranih strojeva što mogu u slijedu,automatski,obraditi i najsoženije strojne dijelove.
Dijelovi tokarilica
1. Krevet tokarilice
Krevet tokarilice povezuje glavne dijelove te tokarilice u jednu cjelinu.Vodilice koje se nalaze s njegove gornje strane omogučuju uzdužno kretanje saonica (uzdužni posmak),kao i pomicanje i pričvršćivanje konjića..Krevet se izrađuje od sivog lijeva.Oblici kreveta suvremenih tokarilica mogu biti vrlo različiti.
2. Vretenište
U vreteništu se nalazi glavno vreteno sa svojim ležajevima i pogonski dijelovi za pokretanje vretena.Vreteno suvremenih tokarilica je vrlo kruto,smatra se da mora biti največi progib zbog savijanja manji od jednog mikrometra ako vreteno opteretimo silom od 250N.
Ležajevi glavnog vretena izrađivali su se ranije kao klizni,od danas se primjenjuju obični kotrljajuči ležajevi.
Za promjenu broja okretaja glavnog vretena koristi se prijenosnik koji je smješten u cjelini u vreteništu ili je kod nekih tokarilica sastavljen u dva dijela,od kojih se jedan nalazi u nozi stroja.
Brzine glavnog vretena biraju se pomoču ručica jednostavnog mehanizma,one se smiju mijenjati samo onda kada zupčanici prijenosnika miruju.
Sastavni dio vreteništa je i posmični pogon.Pogon se obavlja od prigona vreteništa preko škara,koje su kod novih izvedbi potpuno zaštičene.Posmični pogonje jedinični sklop koji služi za namještanje raznih uspona pri izradi navoja,kao i za namještanje raznih uzdužnih i poprečnih posmaka pri tokarenju.
3. Saonice sa suportima
Saonice imaju s donje strane vodilice s kojima kližu po odgovarajučim vodilicama na krevetu,s gornje strane saonica nalaze se poprečne vodilice koje su točno 90 stupnjeva prema vodilicama na krevetu,po tim vodilicama kliže poprečni suport(PS) na kojem se nalazi okretni dio(OD) s vodilicama za križni spoj(KS).Okretni dio kod uobičajenog rada okrenut je tako da su vodilice za križni suport usporedne s vodilicama na krevetu.Međutim,kod konusnog tokarenja,okretni dio zakrenemo na odgovarajuči kut.Na križnom suportu se nalazi stega(ST) ili neki drugi uređaj za stezanje alata.
Saonice sa svojim kretanjem po krevetu omogučuju uzdužni posmak alata.Poprečni suport služi za poprečni posmak,dok križni suport izvodi samo ručni posmak u uzdužnom ili kosom smjeru.Poprečni ili križni suport upotrebljavaju se istovremeno još i za dostavno kretanje.
S prednje strane saonica pričvršćena je ključna ploče(KP) u kojoj se nalaze neki dijelovi za automatski posmak.
4. Konjić
Konjič je dio tokarilice koji služi za tokarenje vitkih predmeta rada između šiljaka.Pored toga služi još za pričvršćivanje alata,za bušenje,upuštanje ili razvrtanje i omogućava uzdužni posmak odgovarajučih alata.Taj posmak se izvodi ručno,no kod nekih strojeva postoje dodatni uređaji za automatski posmak.
5. Pogon stroja
Kod suvremenih tokarilica koristi se samo pojedinačni pogon,pogon s transmisijom se praktično više ne upotrebljava.Kao pogonski motor upotrebljava se elektromotor s prirubnicom ili s nogama.Elektromotor s prirubnicama pričvršćen je neposredno ili pomoću međuprirubnice na vretenište,ili na prenosnik,ako se taj nalazi odvojeno od vreteništa u nozi stroja.Za točne strojeve,međutim,takav način nije najbolji,jer se vibracije iz motora neposredno na obrađivani predmet.
Za najtočnije strojeve najbolji je način gdje se motor nalazi na posebnom temelju koji,po potrebi,može biti elastičan da se vibracije ne prenose na stroj.Kako je poseban temelj dosta složen često primjenjujemo rješenje gdje se elektromotor nalazi na saonjicama koje omogučavaju zatezanje remena.
Pomoćna sredstva pri radu
Kod univerzalne tokarilice alate dijelimo u tri skupine:
-stezne alate
-rezne alate
-mjerne alate
1.Stezni alati osiguravaju pravilan položaj predmeta obrade u odnosu na stroj i rezni alat,kao i samo njegovo stezanje.To su:
-stezna glava
-planska ploča
-zahvatna ploča
-kruti šiljak
-tokarsko srce
2.Rezni alati predstavljaju pomoćno sredstvo kojim se izravno djeluje na predmet obrade,tj.omogučuju njegovu obradu.To su:
-tokarski noževi
-spiralna svrdla
-razvrtači
-zabušivači
Nareznice
-naredna svrdla
3.Mjerni alati služe za utvrđivanje nekih značajki predmeta obrade,pri njegovoj obradi.To su:
-vrpčasti metar
-pomično mjerilo
-dubinsko mjerilo
-mikrometarski vijak
-mjerni sat ili komparator
-univerzalni kutomjer
-kalibri za kontrolu osovina i provrta
-kalibri za kontrolu navoja(vanjskih i unutarnjih)
-šablone za mjerenje kutova tokarskih noževa
Zaštita pri radu s tokarilicama
Radna prostorija strojne obrade trba biti prostrana,zračna i dovoljno
osvijetljena.Strojevi u njoj moraju biti pravilno osvijetljeni,zaštičeni zaštitnim napravama i sprovedena zaštita od posrednog dodira(uzemljenje i rasvjeta na strojevima 24V napon).
Osobna zaštitna sredstva u radionici strojne obrade:
-zaštitna kapa ili marama
-zaštitne naočale
-zaštitne rukavice
-radno odijelo
Izvori opasnosti pri radu s tokarilicama
Mehanički izvori opasnosti:
1.Rotirajuća stezna glava ili planska ploča.Naročitoveliku opasnost predstavljaju čeljusti koje strše pa mogu zahvatiti rukav ili ruku radnika
2.Nezaštičeno tokarsk0o srce
3.Rotirajuči predmeti rada
4.Uređaji za prijenos mehaničkog kretanja,uglavnom na starijim tokarilicama
5.Odlijetanja predmeta rada
6.Odlijetanja sitnih čestica
7.Zahvaćanje dugačkom strugotinom
8.Odlijetanje ključa sa stezne glave ili planske ploče
9.Samouključenje ili nehotično uključenje stroja pri radu
10.Zaustavljanje stezne glave rukom
11.Neispravno postavljanje ili skidanje stezne glave
12.Neispravno turpijanje predmeta na tokarilici
13.Odstranjivanje strugotine rukom
14.Neispravno dizanje teških predmeta
Pravila za rad na siguran način alatnim strojevima:
1.Strojem smije rukovati samo osposobljen radnik.
2.Prije početka treba se uvjeriti da rad stroja neče ugroziti druge radnike.
3.Zabranjeno je čišćenje,podmazivanje i popravljanje stroja dok je u pogonu.
4.Prostor oko stroja mora biti očišćen,a pristup stroju oslobođen.
5.Potrebno je nositi radnu odjeću koja priliježe uz tijelo.
6.Kosa se treba nalaziti pod kapom ili svezanom maramom.
7.Obavezno je nošenje zaštitnih naočala.
8.Ne smije se nositi kravata,nakit ili slično dok se radi na stroju.
9.Ne smiju se skidati zaštitne naprave na stroju.
10.Smije se upotrebljavati samo ispravan alat.
11.Svaki kvar ili nedostatak na stroju potrebno je prijaviti odgovornoj osobi.
Tokarenje
Tokarenje je postupak obrade skidanjem strugotine pomoću reznih alata ili noževa s predmeta rada koji se okreće u tokarilici.
Kod toga,predmet rada obavlja glavno gibanje(kružno),a rezni alat(tokarski nož) učvršćen na suportu tokarilice posmično i dostavno kretanje(pravocrtno).
Proces rezanja
Okretanjem obratka i pravocrtnim kretanjem tokarskog noža odvajaju se čestice materijala
Režimi rada
To su uvjeti pod kojim se obavlja pojedina operacija.Kod obrade rezanjem,to su posmak,dubina rezanja,brzina rezanja i dr.Oni su ograničeni snagom stroja i trošenjem oštrice noža.
Brzine rezanja kod procesa tokarenja ovise o:
-materijalu obrađivanog predmeta
-materijalu reznog alata
-presjeku strugotine
-hlađenju pri obradi
-konstrukciji stroja kojim se obrađuje predmet rada
Broj okreta ovisi o:
-promjeru obrađivanog predmeta
-brzini rezanja
Post je objavljen 31.01.2007. u 13:01 sati.